Pandemija COVID-19 pomogla je digitalizaciji Hrvatske više nego ijedna inicijativa do sada

Pandemija COVID-19 pomogla je digitalizaciji Hrvatske više nego ijedna inicijativa do sada

Kriza je svakako tu, ali možda iz nje izvučemo neke korisne lekcije i konačno počnemo razmišljati digitalnije.

“Na muci se poznaju junaci”, kaže poslovica, a u krizi se pokazuje tko je spreman na drastične promjene. Upravo današnje promjene obuhvaćaju velik broj ne samo građana Hrvatske, već i svijeta, a iako je kriza potaknuta epidemijom izvjesna, postoje mogućnosti da se i iz nje rodi nešto dobro. Digitaliziramo se sve brže, a možda bez ove epidemije to još godinama ne bismo.

Agilna transformacija je nešto o čemu se govori mjesecima i godinama, ali je bila i dalje slovo na papiru i slika na prezentaciji u velikom broju slučajeva. O takozvanom agileu i prednostima digitalizacije mnogi su govorili, ali moramo si priznati da je velik dio tvrtki i dalje ušao u 2020. prilično rigidno. Na žalost, epidemija nam je pokazala kako se stvari mogu brzo promijeniti preko noći, a digitalizirale su se ne samo tvrtke, već i “obični” ljudi – i to bez većih problema.

U zanimljivoj situaciji danas se nalaze i telekomi. U vrijeme kada smo svi kod kuće upravo njihova infrastruktura podnosi ogroman pritisak, a iz A1 Hrvatska kažu nam da se radi o otprilike dvostrukom povećanju opterećenja u odnosu na neko “normalno” doba godine, što potvrđuju i podaci koje saznajemo od tvrtke DotMetrics.

Nije bilo tako teško postati “digitalan”

Sjetimo se samo činjenice da sada velik broj ljudi u Hrvatskoj radi od kuće. Svi smo se nekako snašli, koristimo Slack, Discord, Google Meet i Zoom (iako je rizik za sigurnost), i nekako uspijevamo odraditi posao, makar nismo u uredu. Rad od kuće možda je normalan u digitalnoj industriji, ali danas izvan ureda rade i tvrtke koje do sada nisu o tome ni razmišljale. Vjeruje se da će upravo ovo razdoblje biti vrijeme koje će prevagnuti i nakon kojeg će mnoge tvrtke početi više koristiti rad od kuće koji je u nekim slučajevima i produktivniji nego onaj “klasični” iz ureda.

Ono što nekako ide usporedo s radom od kuće je naručivanje hrane i drugih potrepština na kućni prag. Prije nekoliko dana je i Bolt, jedan od poznatih taksi prijevoznika uveo u Hrvatskoj svoju uslugu prijevoza paketa, a Glovo, Wolt i Pauza.hr već uvelike dostavljaju hranu i potrepštine po čitavoj državi. Imali smo tu sreću da su ovi servisi u Hrvatskoj počeli djelovati prije krize, no iz razgovora s predstavnicima ovih tvrtki otkrivamo jednu zajedničku stvar: danas imaju više posla, i više prometa.

Trudimo se živjeti “normalno”

Uz ugostiteljske objekte, OPG-ovi te pivari u ovoj krizi moraju preživjeti kako god znaju i umiju. Razvijaju se platforme za objedinjavanje narudžbi OPG-ova i malih proizvođača, a pivari kreću točiti pivo u limenke i boce te ih prodavati na internetu, kada već točeno ne mogu u birtijama. Iz pivovare Nova Runda čak su za Netokraciju i rekli da im je žao što prije nisu više ulagali u digitalne kanale prodaje – sigurni smo da nisu jedini.

U doba epidemije COVID-19 gotovo jedina vozila koja vidite na ulicama su ona dostavnih službi koje donose sve te internetske narudžbe koje uvelike stvaramo ovih dana. Logistika je nevjerojatno važna, a tvrtke koje se bave prvenstveno njome gotovo su najvažnija “slamka spasa” za koliko-toliko normalan život u karanteni. 

Dostavne službe od ogromnog su značaja za osobe u samoizolaciji.

Konačno stiže e-država?

Druga strana medalje je državna uprava. Jasno nam je kako je ipak mnogo teže preko noći digitalizirati čitav jedan dio državnog aparata, ali u vremenu u kojem velik broj poduzetnika nastoji prijaviti gubitke državi, ovaj digitalni sustav radi dobro. E-građani, e-porezna i prateće aplikacije dobrodošla su pomoć za sve one koji ih možda do sada nisu ni koristili jer su naviknuli odlaziti na šaltere i dogovoriti sve što treba uživo. Danas i naši roditelji bez problema koriste aplikacije za koje su donedavno mislili da su nepotrebne – a zahvaljujući digitalnim propusnicama možemo i putovati u druge gradove ako imamo razlog, – samo pokažemo ekran mobitela.

Ovi koraci pokazuju koliko nam je zapravo lako digitalizirati se kada to moramo učiniti, a s druge strane koliko je čudno što to sve državne institucije nisu radile i ranije. Svi smo svjesni koliko je zgodnije predati zahtjev za vozačku dozvolu putem interneta, ali iz nekog razloga korisničko iskustvo i dalje nije dobro. Krivnja je i na nama, bez sumnje – razgovarajte s vašim roditeljima i često će vam, kao meni moji, reći da oni “ne znaju baš na te aplikacije”. Sada, eto, moraju znati ako im trebaju neke od ovih usluga.

Zbog epidemije sve više nas se okreće digitalnim uslugama i servisima.

Tehničari, prodaja, podrška – sve na daljinu

A1 tako u doba ove krize, kao i druge velike tvrtke, nastoji korisnike naviknuti na pojačano korištenje digitalnih usluga jer sva pitanja oko vašeg računa, zastoja sa sustavom ili vezom, možete riješiti uz A1 digitalne alate. Osim toga, možda je ovo razdoblje dobar trenutak da krenete isprobavati neke od funkcionalnosti koje je A1 već prije unio u svoju ponudu, poput virtualne trgovine. Nemojte zaboraviti ni “običnu” internetsku trgovinu, ako vam ova virtualna ne paše i želite produljiti ugovor, kupiti novi telefon ili saznati što se novo nudi.

Moj A1 aplikacija tako ovih dana bilježi mnogo veći broj instalacija i korisnika, a većina njih ju koristi kako bi se informirala o svojim uslugama. Osim plaćanja računa putem Moj A1 aplikacije, kroz nju ćete moći pratiti svoje zahtjeve, narudžbe, te aktivirati opcije i kupovati bonove.

Također, doba epidemije dobro je vrijeme za samostalne popravke, stoga Digitalni tehničar A1 može biti vrlo koristan ako se dogodi neka poteškoća s vašim uslugama, a ne da vam se zvati korisničku službu. No, najvažnije je da danas račune i stanje svojih usluga možete pregledavati unutar aplikacije, te ih platiti bez problema i od kuće.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni mediji

Influenceri i marketing imaju problema. Možemo li ih riješiti “otkazivanjem” Maje Šuput?

Profesionalno i etički dvojbeni sponzorski angažmani, korištenje djeteta za promociju brendova, skupljanje lajkova na najintimnijim životnim situacijama, licemjerje i umiveni aktivizam - samo su neki od grijeha domaćih influencera. Kako i zašto je jednoj angažiranoj ekipi prekipjelo baš na kampanji poznate pjevačice?

Sponzorirano

Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Zanimljivo, sve ono što oglasi za posao i regruteri stavljaju u vrh kao povlastice kojima žele privući developere - team building, Play Station i slično - developerima zapravo uopće nije bitno, ističe se u komentarima na rezultate istraživanja "Što developeri žele" zagrebačke tech tvrtke Leapbit.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Uz novih 87,5 milijuna dolara investicije, Cognism suosnivača Stjepana Buljata bliži se statusu jednoroga

Hrvatsko-britanski startup zadarskog suosnivača Stjepana Buljata, Cognism, 2022. godinu započinje s 87,5 milijuna dolara investicije. Tvrtka, čiji se razvojni tim nalazi u Zadru, nastala je kad je Buljatu i suosnivaču Jamesu Isilayu propao projekt na kojem su zajedno trebali raditi kao konzultanti.

Startupi i poslovanje

Hrvatski startupi impresionirali u Las Vegasu – donosimo njihova iskustva s CES-a

Malo je reći kako su Zuluhood, Sportreact, Grow i Codelab odradili odličan posao na CES-u, a sada kada su se vratili, otkivaju nam svoja iskustva i planove.

Digitalni marketing

Igor Kranjčec novi je Head of Marketing Mediatoolkita

Mediatoolkit u narednoj godini ima cilj ostvariti 100% rasta u prihodima i 80% rasta u broju zaposlenika, a jedan od ključnih ljudi u tome bit će i Igor Kranjčec.

Startupi i poslovanje

Tim zadužen za strateški proizvod cijele Asseco SEE grupe u 4 godine nitko nije napustio

Ovo je priča o timu - koji je u četiri godine trostruko narastao gradeći Live platformu, "100% domaći" centralni sustav za upravljanje korisničkim iskustvom - i njihovom menadžeru s kojim su postigli da se njihov softver danas uspješno koristi u 10 zemalja.

Startupi i poslovanje

Bellabeat s Bank of America u pripremi za IPO zatvara najveću rundu do sada

Hrvatski wellness startup pred zaključenjem je dosad najveće runde ulaganja kroz posredovanje treće najveće investicijske banke na svijetu. Kapital će iskoristiti, među ostalim, za daljnji razvoj nosive tehnologije, licenciranje svojih uređaja za korištenje u zdravstvenim ustanovama, akviziciju drugih kompanija i otvaranja lanca trgovina.

Startupi i poslovanje

65% ljudi čulo je za virtualne asistente u Hrvatskoj tek ove godine, a mnogi još ne znaju ni što rade

Prošle godine pokrenuto je prvo istraživanje o virtualnim asistentima u Hrvatskoj. Tko su i što rade, koliko ih ima, jesu li zadovoljni svojim poslom, a klijenti njima… samo su neka od pitanja na koja su Sanja Veletanlić i kolege iz Go2Human Huba potražili odgovore i ove godine.