AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

AI agregatori koji kompiliraju sadržaje s drugih portala ignoriraju davno dogovoren bonton digitalnih medija o prenošenju sadržaja s drugih portala. Nije riječ samo o lijepom ponašanju, već i o zakonima. Takve stranice, međutim, nije moguće spriječiti samo jednim potezom, tumači Ozren Kronja, izvršni predsjednik Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI).

Potrebna je kombinacija pravnih i tehničkih mjera: jasniji uvjeti korištenja, zabrana neovlaštenog scrapinga, tehnička kontrola pristupa, praćenje korištenja sadržaja te, gdje je potrebno, pravna zaštita i zahtjev za uklanjanje sadržaja.

Agregatori, tumači, ne stvaraju vlastitu novinsku vrijednost, ali ostvaruju promet i eventualni prihod na tuđem radu. Preuzimanjem tuđih sadržaja smanjuju posjećenost „pravog“ news portala i utječu na njegovu održivost.

Podsjeća kako su još 2022. svi veći hrvatski izdavači uključili zabranu scrapinga u svoje uvjete korištenja te je većina postavila robot.txt koji signalizira da se sadržaj ne smije scrapati. AI to ignorira.

Zakonska zaštita

Nije loše što se s pojavom agregatora otvorila diskusija sada dok se postavljaju pravila budućeg odnosa između izdavača i AI sustava, smatra Ozren:

Ako se ništa ne napravi, lako možemo završiti u okruženju mrtvog interneta, gdje će i sadržaj i distribucija biti generirani AI-jem, bez stvarne ljudske novinarske vrijednosti i vrlo upitne informativne vrijednosti.

Naglašava i kako nismo nemoćni protiv agregatora. Postoje zakoni koji reguliraju autorska i srodna prava. U ovom slučaju govorimo o pravima preuzimanja i umnožavanja sadržaja, preradi autorskih novinarskih djela te priopćavanje sadržaja javnosti putem interneta.

Ako agregatori sadržaj preuzmu s portala koji u uvjetima korištenja zabranjuje scraping, preuzimanje ili ako je tehnički zaštićen robots.txt pravilima, ulaze u rizičnu zonu i postoji mogućnost tužbe, objašnjava Ozren. Dodaje kako treba gledati svaki slučaj posebno da bi se utvrdilo je li u pitanju kršenje zakona.

Također, napominje da na razini EU-a postoji i Press Publishers’ Right, odnosno pravo nakladnika da budu primjereno kompenzirani za online uporabu njihovih publikacija. To znači da kod agregatora nije samo pitanje potencijalnog kršenja autorskih prava, nego su svi oni dužni regularno uplaćivati naknade za korištenje sadržaja koji je netko drugi proizveo.

Fino je to odigrao CapCut: Kreatorima ostavio autorska prava, ali ugrabio im videe

Prvi korak je na mediju

HUDI može dati okvir, smjernice i podršku članovima, ali prvi korak mora napraviti sam medij, tumači predsjednik te udruge:

Najprije treba zaštititi sadržaj, a zatim dosljedno reagirati na neovlašteno korištenje. U praksi to znači tri stvari: (1) jasno postaviti zabranu korištenja sadržaja za AI providere i druge oblike scrapinga, (2) provjeriti i dokumentirati što su točno preuzeli i koja su prava povrijeđena, te (3) po potrebi ići u pravni postupak i tražiti uklanjanje sadržaja, zabranu daljnjeg korištenja i naknadu štete.

Ozren objašnjava da je uloga HUDI-ja bitna jer nije dovoljno reći da je “nešto preuzeto”, već treba precizno pobrojati pojedinačna autorska djela i povrijeđena prava, a u toj kombinatorici broj štetnih radnji i iznos štete mogu brzo postati veliki:

Ukratko, za oštećene portale najvažnije je reagirati brzo i uredno dokumentirati slučaj. Što je argumentacija preciznija, to je pozicija jača, a kod ovakvih sporova institucije i sudovi u pravilu gledaju zaštitu onoga čija su prava povrijeđena.

Podsjetimo, početkom godine su HUDI, Udruga nakladnika informativnih publikacija (UNIP), Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga novinskih izdavača (HUP-UNI) te Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) potpisali Smjernice o prenošenju medijskog sadržaja.

Ozren kaže kako eventualna nepoštivanja rješavaju brzo jer postoji visok stupanj suradnje među članovima udruženja. Napominje kako je važno da se problemi ne gomilaju nego da se odmah razjasne i usklade s pravilima. Cilj im je da Smjernice postanu standard za cijelo tržište, kao put prema uređenijem i poštenijem prenošenju sadržaja u digitalnom okruženju.

Negativan utjecaj BigTech platformi

Umjetna inteligencija izazov je za digitalne izdavače u Hrvatskoj, tvrdi Ozren. Iako ima velik potencijal za optimizaciju poslovanja, njezino nepromišljeno korištenje i spora regulacija stvaraju ozbiljne probleme za izdavače, kao i za ostale industrije.

No, osim tog ostaju i stare boljke koje industriji stvaraju BigTech platforme. HUDI je osnovao i Radnu skupinu za BigTech, a Ozren tumači:

One upravljaju distribucijom sadržaja, oglašavanjem i podacima, izbjegavaju regulacije gdje je moguće, a pritom ne vraćaju proporcionalnu vrijednost tržištu na kojem ostvaruju prihod. To šteti svima na europskom tržištu, a posebno udara manje medije i manja tržišta poput hrvatskog.

Medijski insajderi: Big tech i dalje iskorištava hrvatske medije

Medijska industrija na udaru je umjetne inteligencije, no, iako regulativa zaostaje za tehnologijom, pravila zaštite autorskih i srodnih prava i dalje vrijede. Koliko god se neki željeli igrati medija objavljujući birane sadržaje s tuđih portala, novinarstvo i autorska prava nisu dječja igra.