Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Onog dana kada je odlučeno da tržnice više neće raditi, na kanalima društvenih mreža krenule su objave u kojima se traži preporuka dostave domaćih proizvoda na kućni prag. I to ne samo voća i povrća, već i jaja, mesa i mliječnih proizvoda.

Nije do sada to bilo nemoguće kupiti online jer i sama sam, tamo negdje 2015. godine kada mi je prvo dijete krenulo s dohranom, naručivala većinu povrća i voća iz nekoliko OPG-ova. No, imala sam i svoje “kumice” na placu kod kojih sam uzimala sezonske namirnice pa sam s vremenom prestala s online narudžbama jer nisam imala kamo s proizvodima u vrijednosti 100-150 kuna, koliko je bila minimalna cijena dostave.

No, kad su javili da se tržnice zatvaraju, odmah sam posegnula za online kanalima jer sam odlaskom u jedan od trgovačkih lanaca, u kojem je inače ponuda voća i povrća bila više nego izvrsna, na policama pronašla slabu ponudu i proizvode koji izgledaju kao da su danima van hladnjače.

Online platforme za iskusnije kupce, Facebook grupe za sve

Od 23. ožujka 2020. godine Facebook news feed preplavljen mi je upitima prijatelja gdje nabaviti domaće proizvode te preporuke drugih od koga ih nabaviti jer do sada nije bilo platformi koje bi takvu ponudu objedinjavalo, a mnogi nisu ni znali da postoje Facebook grupe koje već godinama okupljaju neke od OPG-ovaca.

Prva platforma namijenjena okupljanju OPG-ovaca brzo je osvanula (barem na mom news feedu) –  naruči2GO osječke tvrtke BambooLab i, koliko vidim, ima dobru ponudu na jednom mjestu.

U manje od tjedan dana, pridružilo nam se više od 100 domaćih proizvođača. ❤️ Pretražite što se nudi u vašoj županiji,…

Posted by Naruči2GO on Friday, 27 March 2020

Portal Journal.hr koji je još prošle godine pokrenuo platformu We Love Local s ciljem okupljanja domaćih proizvođača sada ju je aktivirao i uz ponudu domaćih proizvoda, nudi i registraciju volonterima koji žele pomoći drugima, ali i onima kojima je pomoć potrebna. Koliko sam vidjela, ponuda na ovoj platformi nije velika, ali je tek nedavno aktivirana pa očekujem da će se s vremenom povećati.

Naravno, postoji i nekoliko internetskih trgovina koje u svojoj ponudi imaju domaće voće i povrće te one i dalje rade i dostavljaju kao i prije.

U akciju lakšeg dolaska do domaćih proizvoda uključili su se i food blogeri, kao što su Matejka Buča i Nastasja Chiara Petrić, koje su svoje Instagram profile i Facebook stranice ponudile kao mjesto oglašavanja OPG-ovcima. To je hvalevrijedan postupak jer obje imaju veliki broj pratitelja i njihove objave dolaze do velikog broja ljudi. No, unatoč tome, nije im se puno OPG-ovaca javilo.

No, ono što je doživjelo “bum” su Facebook grupe. Gotovo preko noći aktivirale su se brojne postojeće grupe koje su nudile i do sada mjesto lokalnim OPG-ovcima da se oglase te nastale neke nove poput “Virtualni zagrebački plac” u koju sam se i sama uključila. Jadni “Zeko”, koji je i u vrijeme prije pandemije koronavirusa radio dostavu voća i povrća domaćih OPG-ova, je u subotu objavio da mora stati s narudžbama jer su pretrpani i ne mogu više primati nove.

Zašto su OPG-ovci odabrali Facebook grupe

Moje iskustvo je da većina OPG-ovaca koja je do sada nudila svoje proizvode na tržnicama nije dovoljno digitalno pismena. Tome svjedoči i premali broj njihovih Facebook stranica, a internetske stranice neću ni spominjati. Tako da je nerealno i za očekivati da koriste recimo Instagram ili Twitter. Naravno, iznimke uvijek postoje.

Kako su OPG-ovci ljudi koji od jutra do večeri rade na zemlji kako bi nam na tržnice donijeli fine i svježe proizvode, tako nemaju vremena baviti se društvenim mrežama, a realno, do sada, nisu ni imali potrebu.

Ono što su do sada imali su Facebook profili koje su koristili u privatne svrhe, a koje sad viđam po brojnim Facebook grupama. Javljaju se s ponudama i fotografijama svojih proizvoda, ljudi dijele njihove objave, a nerijetko viđam i da njihovi susjedi ili netko iz obitelji objavljuje ponude onih koji nisu vični online komunikaciji.

Facebook je u Hrvatskoj popularnija platforma od bilo koje druge, naročito za generaciju 40+ koja nije navikla na internetsku kupnju, ali je navikla na komunikaciju i kupnju kroz Facebook poruke. Iako je takva kupnja vrlo nesigurna jer je veća vjerojatnost da ćete dobiti “mačka u vreći” od nekoga na Facebooku nego što će vam se to dogoditi u internetskoj trgovini koja će vam ponuditi dokaze svoje sigurnosti, ljudi više vole “porazgovarati” kroz poruke i tako naručiti.

I to je razlog zbog kojeg su Facebook grupe i Facebook općenito postali mjesto gdje ćete naći proizvode domaćih OPG-ovaca.

Znaju li OPG-ovci komunicirati online?

Kad je online komunikacija u pitanju, definitivno većini treba dodatna edukacija. I tu ne pričam samo o OPG-ovcima, nego i o naručiteljima.

Dogodilo mi se tako da sam sa svog news feeda podijelila objavu o dostavi svježeg povrća u grupu “Virtualni zagrebački plac”. Ne poznajem osobu čiju sam objavu podijelila, ali ljude čije proizvode nudi viđala sam na našem malom placu na Savici i kupovala kod njih ponekad. Ispod moje objave počeli su stizati upiti o cijenama i traženje ponuda u inbox. Iznenađena, dodatno sam editirala objavu da napomenem da nemam veze s ponuđačem, samo sam podijelila informaciju, no upita je i dalje bilo.

Unatoč napomeni da nemam veze s proizvođačima, počela sam dobivati upite o proizvodima u “inbox”

S obzirom na naviku naše nacije na kupnju preko Facebook poruka, i zabrani koju je Facebook imao prije više godina da se ne smije na toj platformi prodavati, većina komentara na većini objava s ponudama ima isto pitanje: “Može ponuda i/ili cijena u inbox?” Facebook je davno uklonio tu zabranu te kreirao i poseban tab Shop/Trgovina baš za te potrebe, ali navike se teško riješiti. Registrirani OPG-ovi mogu slobodno i bez straha objaviti svoje cijene javno na Facebooku.

Tipična komunikacija ovih dana. 🙂

Nenavikli na toliku količinu poruka i poziva, mnogi OPG-ovci nisu se najbolje snašli te su brojne poruke i pozivi ostajali neodgovoreni, što je izazvalo ljutnju kupaca. Ali, malo razumijevanja za njih bi pomoglo u ovim vremenima jer, kao prvo, našli su se u potpuno novoj situaciji u kojoj većina nema iskustva, i kao drugo, nude nešto što je u ovom trenutku najtraženija roba na tržištu (uz maske, rukavice i dezinficijense).

No, kako u komunikaciji treba uvijek biti ljubazan, ne samo na društvenim mrežama, nego i u životu općenito, neki od OPG-ovaca ispričali su se svojim kupcima istaknuvši da se pokušavaju snaći u, za njih, potpuno novoj situaciji.

OPG-ovi koju su i do sada koristili društvene mreže za svoju promociju, sada su se samo priključili novonastalim grupama i nastavili svoju uobičajenu komunikaciju. Oni su i bolje organizirani što se tiče prikupljanja ponuda jer imaju iskustvo, a i naučili su komunicirati sa svojim kupcima na Facebooku.

Online plaćanje kod većine nije moguće

Jedan od problema izazvan pandemijom koronavirusa je i da ljudi žele što manje fizičkog kontakta, a ono što većina OPG-ovaca koji su svoje proizvode nudili na gradskim tržnicama sada ne nudi je online plaćanje. Doskočili su mnogi i tome nudeći unaprijed složene košarice u vrijednosti 100 kuna, jer računaju na to da iz bankomata možeš uzeti novčanicu od 100 kuna i predati je dostavljaču, što smanjuje količinu fizičkog kontakta.

No, što ako netko ne želi sve proizvode iz košarice pa se i njena cijena mijenja? Tada je potreban fizički kontakt kako bi nam se vratio “kusur” ako nemamo točan iznos i to počinje komplicirati stvar. Zašto onda ne nude mogućnost online plaćanja?

Kao i svaki poslovni subjekt, tako i OPG mora imati poslovni račun i u biti ne bi trebalo biti tako komplicirano omogućiti ljudima plaćanje online jednostavnim davanjem broja računa za uplatu. Pretpostavljam da se razlozi kriju u više stavki.

Ako pogledamo neka ranije provedena istraživanja, u Hrvatskoj još uvijek ljudi za online narudžbe preferiraju plaćanje pouzećem. Vjerujem da je razlog tome što žele znati da ne dobivaju “mačka u vreći”, već platiti kada proizvode i dobiju. Isto tako to nepovjerenje funkcionira i obrnuto, iako ponuđači lako mogu ne dostaviti proizvode ako ne vide uplatu na svom računu.

Drugi razlog bi mogla biti niska informatička pismenost, tj. strah od novog načina poslovanja kojeg ne poznaju i boje se da se s njime neće znati nositi. A kako nam je opća razina informatičke pismenosti u državi ionako niska, gurat će plaćanje pouzećem dokle god bude išlo (a ići će još dugo, ako mene pitate).

Treći razlog koji mi pada na pamet je da na tržnici za kupljene proizvode ne dobivate račun jer „obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni obveznik za promete ostvarene prodajom vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima sukladno čl. 5. st. 4. Zakona, bez obzira na porezni status obveznika fiskalizacije definiran u čl. 3. Zakona.“ To bi iz mog laičkog poznavanja zakona značilo da prijavljuju promet koliki žele tj. neki prosječan kako bi opravdali troškove, a omogućavanjem online plaćanja na račun OPG-a dobio bi se uvid u točan iznos prodanog. Ako je kod mnogih takva situacija, nije ni čudno da oklijevaju uvesti online plaćanje, posebice jer ne znaju koliko će dugo povećana potražnja za online naručivanjem potrajati. 

Nadam se da će mnogim OPG-ovcima ovo novo iskustvo pomoći da opstanu i nakon prestanka pandemije jer svježe voće i povrće uvijek će biti tražena roba. Ono u što će sigurno trebati uložiti u budućnosti su edukacije, kako o online poslovanju, tako i o komunikaciji na online kanalima kako bi spremno dočekali iduću izvanrednu situaciju, ali i održali odnos s postojećim kupcima.

Komentari

  1. Davor

    Davor

    02. 04. 2020. u 10:26 am Odgovori

    Za informaciju mi smo još 2015 godine pokrenuli portal trading hr za prodaju namirnica posebno OPG-ova, no interes je bio slab. Kako ovih dana ponovo aktiviramo isti nadamo se da će ovaj puta prepoznati prednosti dodatnih kanala prodaje.

  2. Zvjhor

    Zvjhor

    02. 04. 2020. u 12:47 pm Odgovori

    OPG-ovi su jako lijeni za internetizaciju i reorganizaciju u ovim vremenima, a znaju cviliti kako nemaju kome prodati i tražiti novce od države… Puno platformi im izlazi u susret besplatno, a oni forsaju inboxe i telefone…

    • Kornelija

      Kornelija

      02. 04. 2020. u 2:50 pm Odgovori

      Pa nisu baš u krivu što to forsiraju jer, ako pročitate u članku, naš narod voli kupovati preko Facebook poruka. Prosječnim korisnicima je to najjednostavnije i uopće ne razmišljaju koliko je takva kupnja sigurna. Zato i kažem da ih sve skupa treba opismeniti, i OPG-ovce, ali i naciju.

  3. Stipe Dumančić

    Stipe Dumančić

    07. 04. 2020. u 9:32 am Odgovori

    Postoji više problema koji su se pojavili.

    1. Prosjek godina OPGovih nositelja je 55 – tu je odmah problem radi bilo čega modernoga. Radi se puno u vrtu/polju/ najčešće žena i muž. Tako da je teško zamislivo sa sobom nositi mobitel, a da ne govorim o provjeravanju vibera, smsa, whatsappa, messengera i sl.

    Dakle, ne mogu svoj primarni posao odraditi radi upita, a kamoli voditi online komunikaciju.

    Kupci, mahom većina, su najveći gotovani svemira koji nemaju pojma kad što dolazi u rod pa zatrpavaju u ožujak porukama “Imate li jagode??”, “Koje još voće imate” i ima jako veliki broj takvih glupih upita.

    Nadalje, kupci ne žele kupovati od više OPGova već od jednog sve što im padne na pamet, ali malo koji OPG ima sve, točnije niti jedan.

    Što se tiče online plaćanja, to je znanstvena fantastika za one koji do jučer nisu imali dostavu niti ikad preuzeli nikakvu narudžbu koja nije na štandu pijaca.

    Ja osobno imam i web, FB fanpage, te sam dostupan putem svih kanala… međutim, nemam online plaćanje jer je SKUPO. Mjesečno plaćanje + integracija + postotak.

    Korisnik Zvjhor koji je komentirao da su OPGovi “jako lijeni…” je uvreda za sve ljude koji proizvode hranu jer ako itko puno radi, oni puno rade. Osobno znam raditi po 16 sati dnevno. Od 6 ujutro radim do 14 sa svojim radnicima, onda poručam malo odmorim pa nastavim sa drugim poslovima dok ima dana, te onda sjednem još za komp.

    Ja vjerujem da sam jedan od rijetkih koji ima takav način poslovanja, ali ne možeš drukčije u ova vremena….

    Meni je u potpunosti razumljivo svo to stanje, ali razumijevanja od strane kupaca ne postoji ili je jako malo…

    Svoje kupce sam educirao kako što funkcionira, ali i dalje imam problem sa novima dok se ne nauče….

  4. Kornelija

    Kornelija

    08. 04. 2020. u 12:52 pm Odgovori

    Hvala Stipe na opsežnom komentaru. 🙂 Meni je potpuno jasno koliko ste vremenski u polju te koliko vremena imate za komunikaciju s kupcima, ali postoje načini kako si možete olakšati.
    Za naručivanje čak postoje i besplatna rješenja kao što su npr. Google Forms.
    Evo moje iskustvo naručivanja povrća online – OPG od kojeg sam naručivala još 2015. bi na svojoj internetskoj stranici stavio popis proizvoda s cijenama i mail na koji treba poslati narudžbu. Kopirala bih što želim naručiti, napisala pored svakog proizvoda koliko kg ili komada i poslala.
    Ako jasno naznačite kupcima kako se vrši narudžba, većina će se toga pridržavati. I sami kažete da ste svoje kupce educirali. Dakle, može se. Da, zahtjeva vrijeme, ali uloženo bi se trebalo vratiti s vjernim kupcima.

    Što se tiče pitanja kupaca, i tu se možete snaći tako da navedete kada ste dostupni za odgovaranje na njih. Kada kupcima dajete upute jasno i precizno, puno je lakše komunicirati s njima. Naravno, uvijek će biti iznimki, ali ne možete baš svima ugoditi. 🙂

    A što se tiče online plaćanja, ne morate omogućiti plaćanje karticama na Vašoj internetskoj trgovini preko nekog payment gatewaya. Jednostavno stavite na stranicu podatke svog poslovnog računa i omogućite plaćanje internetskim bankarstvom. Kad uplata sjedne, Vi isporučite narudžbu.
    Znam da postoji nepovjerenje kupaca u takvim situacijama, ali takvima omogućite da prvih par puta plate pouzećem pa ih s vremenom educirajte da poćnu plaćati internetskim bankarstvom.
    Nadam se da ćete uspješno prebroditi ovu pandemiju.

  5. Stipe Dumančić

    Stipe Dumančić

    09. 04. 2020. u 7:46 am Odgovori

    Kornelija, ja nemam problema sa online poslovanjem. Tako poslujem od 2009. kada sam se počeo baviti poljoprivredom a prije 2009. sam se bavio webom.

    Većina njih ne zna što je Google Forms niti je ikad čula za to. Mahom su koristili jedini alat koji poznaju, a to je Facebook.

    Obzirom na sve, nije se za čuditi kako posluju radi nedostatka iskustva.

    Ostalo, sve 5! 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ preći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft kupiti SAD za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.