Mnoge domaće tehnološke tvrtke pogoršale su posljedice većeg broja otkaza lošom komunikacijom, što internom, a što eksternom. Nakon nekoliko godina “uspjeha preko noći”, vrijeme je da od hladnog tuša tehnološkog "downturna" konačno i napokon - naučimo komunicirati poput Dropboxa, Facebooka pa i domaćeg Hooloovooa.
Nekontrolirano zapošljavanje, fluktuacije kadra te konačno - manjak iskustva u davanju otkaza, doveli su nas do niza loše odrađenih i komuniciranih otpuštanja. Što se moglo bolje?
Iako je komunikacija uživo vrlo dobra, poboljšanje i bolja koordinacija komunikacije HZJZ-a, Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a, Ministarstva zdravstva, same Vlade i svih drugih nadležnih službi, nužni su na webu i na društvenim mrežama, a nije loša ideja uvesti i chat alate.
Uz širenje požara dalmatinskim raslinjem i šumama, koji je zaprijetio čak i Splitu, širi se još jedan figurativni požar, na društvenim mrežama, u kojemu su se, ne shvaćajući dovoljno važnost hitne i pravovaljane komunikacije, našao državni vrh. Dok se potpredsjednik sabora tek jutros oglasio, s fotografijom iz Zagreba, kako je primio vijest o požarima, a premijer u doba najveće panike, sinoć, najavio da će požarište obići tek danas, postavlja se pitanje - znaju li naši lideri biti i lideri u doba društvenih mreža?
Radite dugo na lansiranju novog proizvoda, dolaze ti zadnji dani i sati, konačno javnosti objavite na čemu radite i dočeka vas - hladan tuš u vidu negativnih komentara? U sličnoj situaciji našla se ovog vikenda “šminkerica” Ivana Blažoti Mijoč prilikom lansiranja svog novog kozmetičkog brenda, Zorya, što je podiglo poprilično perja i paperja na raznim internetskim mjestima na kojima se okupljaju ljubitelji(ce) kozmetike. Kako biste i sami izbjegli sličnu situaciju, bez obzira na to lansirate li kozmetički, softverski ili neki treći proizvod, analizirala sam ključne situacije u kojima se komunikacijska kriza mogla izbjeći - i kako.
Iako se kao najveći izazov malih poduzetnika u Hrvatskoj ističe birokracija, učestalo mijenjanje propisa te razni nameti, zaboravlja se da mali poduzetnici sami trebaju pokriti različite aspekte poslovanja, uključujući i digitalni marketing. Kako mali poduzetnici mogu najbolje iskoristiti mogućnosti društvenih mreža, kako izgraditi vjernu zajednicu korisnika, a što u slučajevima krizne komunikacije, neka su od pitanja o kojima smo razgovarali s Tomislavom Pancirovom, stručnjakom za digitalni marketing.
Jedna od najvećih noćnih mora svakog malog poduzetnika ili obrtnika na društvenim mrežama je - komunikacijska kriza. U tom trenutku on mora stati s poslom, odbaciti sav alat koji ima u rukama, uzeti u njih tipkovnicu ili pametni telefon i bakćati se s desetcima, stotinama nezadovoljnih korisnika koji zasipaju “zid” negativnim komentarima. No, što ako ste vlasnik mesnice i vašu Facebook stranicu “napadnu” nezadovoljni - vegani? Ova istodobno komična, ali i ozbiljna situacija događala se posljednjih tjedana na stranici Mesnice Čučković.
Kad razvijate mali posao, društvene mreže, ako se koriste na pravi način, mogu biti od velike pomoći za izgradnju brenda i povezivanje s korisnicima. Međutim, u isto vrijeme pogreške u koracima mogu dovesti do potencijalne krizne situacije, kada je možda bolje komunikaciju prepustiti profesionalcima. Ovih smo dana to mogli pratiti na primjeru mnogima omiljenog zagrebačkog The Cookie Factoryja. Naime, nakon žalbe korisnika na Facebook stranici, uslijedilo je nekoliko komunikacijskih pogreški - brisanje postova i komentara, ponešto pretjerano burna reakcija samog brenda, a potom i spuštanje na osobnu razinu.
Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.
Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.
Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.
