Što su nam skrivile hrvatske digitalne agencije?

Što su nam skrivile hrvatske digitalne agencije?

Hrvatski uslužni IT, uključujući digitalne agencije, zamašnjak je koji više od dva desetljeća puni državni proračun i tople developerske stolice. S druge strane, činovnici, a i mediji, papagajski mantraju o proizvodnim tvrtkama i kako će nas one konačno pogurati prema pikselastom eldoradu.

Zadnji primjer je i Ivanova kolumna s početka siječnja – dobronamjerna i pozitivna, ali opetovano nagnuta prema IT proizvodnom sektoru kao kreativno-lukrativnoj alternativi tom “prljavom autsorserskom” uslužnom biznisu. I nije to a priori krivi kut gledanja – product development je uzbudljiva slagalica industrije no agencijsko “stanje nacije” je zapravo drugačije od sluganskog štrikanja koda opisanog u kolumni. Pravilno postavljen agencijski posao jednako je vrijedan razvoju proizvoda, ako ne i potentnija strategija za zdrav razvoj IT industrije. I taj “jednako” je važno raspisati.

Prva zabluda: agencijski posao različit je od razvoja proizvoda

Pretpostavka da samo proizvodni timovi rade “arhitekturu, infrastrukturu, dizajn, kreativu, marketing, strategiju i sve ostalo” (kao što o tome piše Ivan u kolumni s vrha) je samo to – pretpostavka.

Realnost jedne prosječne digitalne agencije podrazumijeva zasukane rukave u svim navedenim zadacima. Agencija ima širinu i više iskustva po svim industrijskim vertikalama i klijenti joj se zbog toga i javljaju za rješavanje raznovrsnih product/service problema. Agencije itekako određuju strategiju i uspjeh ostalih dionika na tržištu. Interesantno, prije dvije godine smo na Digital Lab.in panelu upravo pričali o tom konceptu – agencije i proizvodne kompanije imaju svoje benefite i nedostatke, no ekstremno su međuovisne.

Digital Lab.in
Zaposlenici i jednih i drugih često nisu toliko “duboko” u samom poslovnom procesu pa često ignoriraju poslovni dio i samo žele odraditi svoj dio posla, ali važno je da svi znaju zašto tvrtka radi nešto na način na koji radi.

Također, agencija ima širinu stručnjaka koji po defaultu surađuju (jer su “jelte” agencija koja živi od suradnje i prodaje znanja). U agencijama ćete svakodnevno nabasati na dizajnera, copywritera, backendaša, front-end developera i analitičara koji rade zajedno na klijentskom proizvodu (većina agencija ima i svoje proizvode) dok se cross-team suradnja kod proizvodnih tvrtki pokreće uz mnogo više trenja. Čak su Mia i Ivan u podcastu (negdje oko 19:35) govorili kako je teško postići suradnju product development i marketing tima na običnom pisanju bloga.

Druga zabluda: Čučavce nalazimo samo u agencijama

Povremeno se čuje, a Ivanova kolumna to opisuje, da u agencijama vlada tzv. ShitWork. Raskopajmo taj termin. Ako se radi o poslovima malog opsega, recimo landing-page projekt koji traje tjedan dana, onda “Shit” nije fer kategorizacija jer iste mogu raditi specijalizirane mikro-agencije ili freelanceri i od takvih poslova imati solidnu dobit.

Mali projekti sadržavaju copywriting, dizajn, backend i front-end vratolomije, a vaš stav će odrediti hoće li projekt biti shit ili not. Build in Amsterdam je sa samo 18 ljudi osvajao AWWWARDS tri godine zaredom, a Brian Krogsgard iz PostStatusa, jednog od najboljih WordPress podcasta, objašnjava kako s takvim malim timom raditi značajne stvari. Ako se pak radi o većim, no loše posloženim IT projektima… well… agencije definitivno nisu jedine koje su izložene ShitWork “izazovu”. Nekvaliteta velikih projekata proizlazi iz loših praksi i još lošijeg menadžmenta, a u posloženim agencijama ih zapravo ima najmanje.

Razmislite, agencija ima više raznovrsnih klijenata, veliku moć promjene smjera rada, zamjene ljudi, procesa ili menadžmenta. Agencije su agilne jer tako jedino i opstaju. Da tu odgovorim Denisu (komentatoru na Ivanovu kolumnu) koji piše da jedva susreće ljude koji “općenito žele riskirati u poduzetništvu” – agencije su jebeno poduzetne. Client-service-variability je agencijama ugradjen u DNA i mi ShitWork možemo rano prepoznati i efikasno eliminirati.

Suprotno tome, proizvodne tvrtke načelno imaju jedan smjer razvoja i ekipu koja je zalijepljena uz proizvodni roadmap te kod te točke dolazimo do najvećeg problema – legacy code koji je ujedno i shitwork playground. Product roadmap ovisi o postojećoj produkcijskoj funkcionalnosti pa se vlasnici proizvodnih tvrtki rijetko odlučuju na ponovno raspisivanje baze koda, ostavljajući vlastite developere da konstantno “krpaju” više godina star sustav. Vaša omiljena banka i buket njezinih aplikacija je najbliži prvi primjer. Šesnaest godina krpan Evernoteov sustav je drugi. U proizvodnim tvrtkama se češće događa jedan izraženiji koncept, nazovimo ga ShitOps, koji promovira loše procese i Delboyeve prodajne taktike samo da bi se zadovoljile interne metrike uspjeha. WeWork, Uber, Revolut i njihove medijske turbulencije, zapravo su rezultat kontinuiranih ShitOps praksi.

No, krunski primjer ShitOpsa su investitori i njihov utjecaj na razvoj kompanije. Agencije rijetko traže klasične investicije jer im je tijek novca baziran na mjesečnoj produkciji – samim time su neovisne i profitabilne od prvog dana (OK, znam da ovo podrazumijeva kvalitetno upravljanje viškom financija no opet, to vrijedi za svaku firmu). S druge strane, proizvodne tvrtke ekstremno ovise o injekcijama kapitala uz obvezno nametanje nezdravog i nebitnog rasta. Pridobij čim više freemium korisnika, nalijepi #blockchain na sve što radimo, izbaci nove prototipne funkcije jer će nas xyz preteći – samo su neke od floskula u pokušaju držanja glave iznad vode. Upalite HBO, napravljen je čak i dokumentarac na tu temu.

Theranosove toksičnosti načelno nema u prosječnoj agenciji i jedno se zaboravlja – agencije su financijski zdrave od prvog dana kada dobijete pečat jer im je poslovni model jednostavan – prodaje se znanje. Preciznosti radi, jedini ShitOps koje agencije moraju trpjeti su navigacija po pravilniku o tzv. Paušalcima (podcast) i birokratske močvare državnih poticaja o čemu je govorio i dekan FER-a. No, ‘ajmo zapjevati – jednostavnost biznisa znači bolji tijek novca, bolji tijek novca znači bolje reinvestiranje dobiti, bolje reinvestiranje dobiti znači debela državna, a i poduzetnička kasa.

Treća zabluda: Programeri će biti šljakeri plavog ovratnika

Povijesno gledano, prodaja znanja nikada nije postala blue collar job kao što to najavljuje Ivan Brezak Brkan i povezani Clive Thompson u “The Next Big Blue-Collar Job Is Coding”. Thompson kontinuirano dobro piše o problematici programiranja, ali tekst izostavlja važnu stvar – programiranje je inženjerski posao koji zahtjeva apstraktno razmišljanje na više razina i rješavanje poslovnih problema uz aktivnu suradnju s kolegama.

Programeri su sličniji pravnicima, konzultantima ili arhitektima, a takvi poslovi u više stotina godina koliko se prakticiraju nisu nikada, ali baš nikada zabrazdili u “blue collar” fazon. Naravno, postoje pravnici koji se bave minornim slučajevima, kao što postoje developeri koji “slingaju” nešto linija JavaScripta (kako kaže Clive) no takvi slučajevi su prirodni u bilo kojoj branši. Isto kao i sve napredniji alati i standardizacija industrije.

I ne morate previše istraživati da vidite ekstremne primjere dugoročne prodaje znanja – Deloitte, McKinsey, Accenture, PriceWaterHouseCoopers su sve uslužne savjetodavne firme koje su narasle do desetina tisuća zaposlenika. Pa što bi Hrvatskoj nedostajalo da ima jednog takvog agencijskog zubaca koji puni PDV ministru Mariću? Optimističnih poduzetnika ne nedostaje no njih bi za značajan pomak gospodarstva trebalo biti na lopate. Mediji u tome svakako mogu pomoći, a jedan svijetli primjer se dogodio prije mjesec dana kada je poznata auditorska kuća Clutch smjestila hrvatske digitalne agencije u Top 1000 svih svjetskih agencija.

Nije pitanje ili mi ili oni – idemo zajedno

Ovakav zamah je dobrodošao no što bi agencije, a i proizvodne tvrtke, trebale poduzeti ne bi li zaorale još jače prema spomenutom eldoradu:

  • Remote rad će postati de facto standard u programerskim procesima, a IT kompanije će trebati nuditi i lokalne i remote pozicije. Dokaza i benefita je jednostavno previše i očekujem da će tema “rada od doma” prestati biti kamen spoticanja u 2020.
  • Do konsolidacije u agencijskom svijetu ne vjerujem da će doći. Povijesnih dokaza za okrupnjavanje nedostaje jer spajanja i preuzimanja u industrijama znanja se rijetko događaju. Veća je vjerojatnost da će agencije ići u namjerno cjepkanje biznisa ne bi li ostale agilne i efikasne (Degordian-Bornfight-Mediatoolkit je dobar domaći primjer)
  • Srednje agencije koje žele narasti preko 100 zaposlenika će trebati iznaći efektivan način kako to postići. Slijediti Pentagramov pristup gdje svaki partner ima svoju ćeliju ili pak project-driven BIG model gdje se raste stihijski kako projekti dolaze? Mislim da će ovaj segment tržišta biti najinteresantniji za pratiti.
  • Male agencije (do 10 zaposlenika) će u većini slučajeva stremiti biti male i to je fenomenalno za rast kvalitete hrvatskog IT-a. Domagoj (Švicarska) je o tome pričao u nedavnom podcastu, ekstremna specijalizacija manjih timova će i dalje vrijediti za proizvodne tvrtke. Hrvatski ExRey je dobar domaći primjer uske niše i poduzetničke upornosti.
  • Proizvodne tvrtke će morati podosta raditi na zapošljavanju stranaca jer domaće tržište rada je premalo za specifične poslove kakve bi mogle trebati razvoju proizvoda. Rimac ili Top Digital Agency (TDA) je dobar primjer takvih praksi i na tome im treba skinuti kapu.
  • Pivotiranje agencija u product ili obrnuto će također biti interesantno za pratiti. Čiste financije su zasada na strani direktne prodaje znanja, no mislim da će kreativci uvijek imati prste u oba segmenta. Tipičan primjer su Five+Shoutem, Infinum+Productive, a i naš Neuralab koji ima par proizvoda unutar WordPress ekosustava.

Za kraj, slažem se s kolumnom da je razvoj proizvoda generator IT radnih mjesta, a uz to i medijski eksponiraniji segment industrije – što pak privlači više ljudi u našu mladu branšu. No nije to pitanje ili mi ili oni. Mediji, država i IT kao zajednica treba podržavati rast i razvoj svih kompanija jer svi mi pomažemo sve zahtjevnijem tržištu. Ako ste freelancer i razmišljate otvoriti agenciju – skočite u to! Ako pak ne možete spavati od nove product ideje… ma skočite i u to. Zapamtite samo da nije jedno vrjednije od drugoga – vaša kvaliteta, a i odnos prema kolegama i kupcu će definirati jeste li Shit*** ili not.

Komentari

  1. Marijan

    Marijan

    26. 02. 2020. u 11:15 am Odgovori

    Agencije samo koriste ukazanu priliku na tržištu i prodaju jeftini rad strancima, kao što to radi i tekstilna industrija. To se može razumjeti sa poslovne strane, brza zarada bez rizika. Ali sa stanovišta programera agencije obezvrjeđuju rad. Jednako rada i učenja treba naš programer kao i onaj u Americi ili Švedskoj da bi postao stručan.

    No rad našeg programera je financijski i vrstom posla obezvrjeđen u odnosu na onog u Americi. Ekstrem toga su Indijske agencije koje su vrlo niskom cijenom (i kvalitetom) u besmisao pretvorile javljanje za poslove na međunarodnim reelance platformama.

    Amerika i napredne države žive od kreativnog IT poslovanja, dok su agencije druga liga koja se reklamira pomoću Adwordsa i koja se često ni sama sebi ne potrudi napraviti privlačne stranice. Nažalost kod nas su agencije prva liga a tako ih i mediji reklamiraju, pa i ovaj portal.

    Po tome agencije nisu ništa različite od bezbrojnih picerija, kafića i kladionica kod nas koje se otvaraju u nedostatku bolje ideje i kreativnosti. Tragika agencija je da one u tu svrhu iskorištavaju nečiji veliki trud i znanje. To svakako nije način da krenemo u bolju budućnost. Hvala na pažnji.

    • Kresimir Koncic

      Kresimir Koncic

      26. 02. 2020. u 11:53 am Odgovori

      Marijan bok, hvala na komentaru. Kroz tekst sam upravo htio pokazati da to što pišeš nije realno (objektivno) stanje dobro posloženih agencija. Imaš li neki baš specifični protuargument na moje tvrdnje?

      • Marijan

        Marijan

        27. 02. 2020. u 10:09 am Odgovori

        @Krešimir poštovanje tebi ali protuargumenata je koliko hoćeš. Ne znam za nijednu agenciju koja je napravila neki kreativan posao koji je postao uspješan poput poznatih startupa kao Twitter, FB i brojnih drugih, pa čak ni one najrazvikanije poput Toptala.

        One samo jeftinije iznajmljuju programere pravim kreativnim igračima koji vladaju tržištem. I dalje ih vidim kao domaću tekstilnu industriju koja jeftino radi za prave igrače koji pobiru vrhnje. Kreativna agencija je i nedostatak kreativnosti pa i ziheraštvo jer nema šta izgubiti, jeftino uzmeš rad koji se traži a skuplje ga preprodaješ.

        U tome ima i pravih umjetnika poput jedne domaće ‘agencije’ koja bez plaće i rizika drži na lageru hrpu programera i kako dođe prilika vani skuplje preprodaje njihov rad. Meni osobno to nije samo nekreativno već i pomalo nemoralno, jer IT industrija se ipak smatra moralnija i optimističnija od ostalih grana ekonomije.

        • Kresimir Koncic

          Kresimir Koncic

          28. 02. 2020. u 7:26 pm Odgovori

          Poštovanje gospon Marijan! Mailchimp, BaseCamp, Zoho… sve agencijski proizvodi. No ne možemo se baš kafanski nabacivati sa generalijama … nije fer prema agencijama koje dobro rade 🙂

          • Mario

            Mario

            26. 03. 2020. u 5:07 am

            Poštovani Krešimir, evo jedan ne kafanski argument. Agencijski posao nije skalabilan za razliku od krajnjeg proizvoda u kojega je netko odlučio investirati. Taj netko preuzima sav rizik na sebe, ali i ekstra profit dok se Vi morate zadovoljiti malom marginom zarade i ne mogućnošću skaliranja Vašeg poslovanja.

            Što se tiče Vaših navedenih agencija one više ne zarađuju kao agencije, dakle nisu prodavači/unajmljivači developera Već prodaju proizvod. Možda su tako u početku krenule ali su se totalno preorijentirale i basecamp je odličan primjer toga. Tako da nemojmo mješati kruške i jabuke.

          • Mario

            Mario

            29. 03. 2020. u 9:15 pm

            Poštovani Krešimi, ja sam Vam spomenuo neke argumente kao što je skalabilnost, ali vi to očito ne možete razumjeti ili ne želite razumjeti. Pozivate se na kafane i slično što je potpuno neumjesno, također izjednačavate vrijednost rada i naplate sata i licenci vlastitog proizovda što je nonsense i govori to da vi ne razumjete što je skalabilnost i preuzimanje rizika.

            Konkretno se ne slažem s ovim izjavama:

            “Pravilno postavljen agencijski posao jednako je vrijedan razvoju proizvoda, ako ne i potentnija strategija za zdrav razvoj IT industrije. I taj “jednako” je važno raspisati.”

            “Agencije rijetko traže klasične investicije jer im je tijek novca baziran na mjesečnoj produkciji – samim time su neovisne i profitabilne od prvog dana (OK, znam da ovo podrazumijeva kvalitetno upravljanje viškom financija no opet, to vrijedi za svaku firmu). S druge strane, proizvodne tvrtke ekstremno ovise o injekcijama kapitala uz obvezno nametanje nezdravog i nebitnog rasta. Pridobij čim više freemium korisnika, nalijepi #blockchain na sve što radimo, izbaci nove prototipne funkcije jer će nas xyz preteći – samo su neke od floskula u pokušaju držanja glave iznad vode.”

            Ne nije jednako vrijedan, Vi kao agencija naplatiti ćete potrošene sate i točka i to opravdati “zdravim” rastom. To su toliko krive teze da je nevjerojatno da ih uopće netko iznosi. Dakle netko tko ima proizvod i korisnike može ništa ne raditi, a zarađivati dok vi to ne možete. primjetite razliku? Dal Vam je sada jasnije o čemu pišem?

  2. Vladimir

    Vladimir

    26. 02. 2020. u 4:29 pm Odgovori

    Ima osnovane sumnje da mije fixna hairana. Jednom sam našap sučelje rutera korumpirano. Tko može
    to pročačkati jer mi je stao posao. Prvo sam ulovio da me Štirija i Njuškalo eliminiraju. 4 godine nitko mi se nije javio na telefon na oglas. DAjem poduke. Agresivan je bila Dabar informatika odnosno njihov šef Perica. Zatim, Barbarić Tomislav itd. MOže li se utvrditi prissutnost mreže..Na sučelju je pod rubrikom vrijeme stavlejn broj mog doktora. Možete li mi savjeti kome da s eobratim jer kod Policije nisam našao razumijevanje- imam trag upada trpimir.mup.hr kad je metronet spriječio slanje kaznen prijave i komunikaciju s MUP om. Sad se ide na to da me proglase neubrojivim.

    Vladimir Konjhodžić

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital u doba krize nudi investicije do 10.000 eura

Razvijate li softverska ili hardverska rješenja, a projekt vam je u inkubacijskoj fazi, Fil Rouge Capital nudi investicije do 10 tisuća eura.

Startupi i poslovanje

Bolt pokreće dostavu u 6 gradova Hrvatske; idealnu za isporuku malih paketa unutar jednog sata

Sve je manje putnika u automobilima Bolt vozača, no od danas nadomjestak prometu učinit će dokumenti, namirnice i druge potrepštine koje korisnici požele poslati svojima najbližima ili kolegama s posla.

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Kultura 2.0

Bruketa&Žinić&Grey i Brigada kao odgovor na krizu pokreću proizvodnju toaletnog papira

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!