Ovih 6 hrvatskih startupa radi stvari koje ne razumijete – a spašavaju planet!

Hrvatska gospodarska komora objavila je finaliste koji će se boriti za ovogodišnju titulu najboljeg održivog startupa i scaleupa.

Na drugo izdanje HGK-ova Pitch natjecanja prijavljen je 31 projekt, sedam više nego prošle godine. Selekcijski odbor među njima je odabrao šest finalista koji pokušavaju riješiti probleme medicinskog otpada, prekomjernu potrošnju materijala u gradnji, jednokratnu ambalažu, neekološki način proizvodnje obuće te iskoristiti otpad koji nastaje u proizvodnji vune.

Finalisti će svoja rješenja predstaviti 10. rujna na konferenciji Podržimo održivo 2026. u zagrebačkoj Laubi. Konferencija se održava 9. i 10. rujna, a ovogodišnje izdanje nosi temu Re:vision – Upravljanje promjenama u doba neizvjesnosti, s fokusom na viziju, strategiju i upravljanje promjenama kao temelje održivih poslovnih modela.

U finalu Pitch natjecanja konkurirat će po tri projekta u kategorijama održivih startupa i scaleupa. Pobjednici u obje kategorije osvajaju po 5.000 eura, dok svih šest finalista očekuje i studijski posjet Švedskoj te susreti s tamošnjim investitorima, potencijalnim partnerima i lokalnom startup zajednicom.

No, prije nego što izađu na pozornicu i tamo uzmu svojih pet minuta, upoznat ćemo ih i na Netokraciji!

HGK traži održive inovacije, pobjednicima 5000 eura i put u Švedsku

Održivi startupi: od medicine do gradnje i maloprodaje

Prva tri projekta pokazuju koliko se široko tehnologija danas može primijeniti na održivost. Jedan pokušava promijeniti način na koji zbrinjavamo rane, drugi način na koji gradimo, a treći način na koji kupujemo svakodnevne proizvode.

NitKo

Među startup finalistima je zagrebački NitKo s projektom Gigoplet, modularnom platformom za elektrospinning, proces proizvodnje ultratankih nanovlakana pomoću električnog polja.

Tvrtka razvija tehnologiju za različite primjene, a prvi fokus je na zdravstvu. Gigoplet bi mogao omogućiti izravno nanošenje biorazgradivih nanovlakana na manje posjekotine i opekline, stvarajući prozračnu zaštitnu membranu kao alternativu dijelu konvencionalnih ljepljivih zavoja. Time se pokušava istodobno odgovoriti na problem udobnosti pacijenata i veliku količinu otpada koju proizvode medicinski proizvodi za jednokratnu upotrebu. Tehnologija je već eksperimentalno validirana u Institutu Ruđer Bošković.

Gigoplet je pritom zamišljen kao šira tehnološka platforma. NitKo razvija i rješenja za zatvaranje dubljih rana, biorazgradive zavoje za kronične rane te integraciju elektrospinninga s 3D printerima, čime bi se otvorila mogućnost automatizirane proizvodnje složenijih nanovlaknastih struktura.

METASTRUCT

Drugi startup finalist, METASTRUCT, održivosti pristupa iz perspektive građevine. Ovaj deep-tech startup kombinira parametarski i generativni dizajn, topološku optimizaciju, napredne materijale i aditivnu proizvodnju kako bi razvio građevinske sustave koji bi trebali trošiti manje materijala, stvarati manje otpada i smanjivati emisije ugrađenog ugljika.

Njihov prvi proizvod MetaWALL zamišljen je kao modularni sustav za zidove i fasade, ali dugoročna ambicija nije ostati na jednom proizvodu. METASTRUCT želi razviti širu ConTech platformu koja bi omogućila razvoj novih građevinskih proizvoda, inženjerskih rješenja i digitalnih alata, kao i licenciranje tehnologije drugim partnerima.

Liquid Point

Treći finalist je Liquid Point koji pokušava riješiti problem koji je potrošačima možda najvidljiviji, a to je jednokratna ambalaža.

Projekt razvija automatiziranu infrastrukturu za ponovno punjenje napitaka i tekućih proizvoda za kućanstvo. Sustav povezuje velike spremnike, transport, maloprodajne stanice i višekratne boce potrošača u jedinstveni opskrbni lanac. Kupac bi na stanici odabrao proizvod, postavio vlastitu višekratnu bocu i automatski dobio željenu količinu proizvoda. Jedna mikrostanica može imati do 20 fizički odvojenih kanala za različite proizvode.

Ključna razlika u odnosu na klasični pristup recikliranju jest što Liquid Point ne pokušava učinkovitije zbrinuti postojeću ambalažu, nego spriječiti njezin nastanak.

Scaleupi: obuća, ovčja vuna i školski vrtovi

Scale-up kategorija donosi jednako širok raspon pristupa. Od materijala koje nosimo na sebi i otpada koji nastaje u poljoprivredi do pokušaja da održivost postane dio svakodnevnih navika djece.

Earthbound

U kategoriji održivih scaleupa među finalistima je Earthbound, projekt brenda MIRET. Tvrtka već razvija obuću s izrazito visokim udjelom materijala biološkog podrijetla, a u finalu predstavlja projekt Stolen Grace, novu kolekciju planiranu za proljeće i ljeto 2027.

Kolekcija donosi nove modele tenisica, osvježeni identitet brenda i integraciju materijala nalik koži izrađenog od micelija, odnosno gljivine mreže. Svaki model kolekcije inspiriran je ugroženom vrstom, pa projekt uz razvoj novih materijala pokušava obuću pretvoriti i u sredstvo komunikacije o gubitku bioraznolikosti i odgovornoj potrošnji.

Woolee

Woolee, odnosno tvrtka EKO LIKA GREENNOVATION iz Otočca, polazi od problema velike količina sirove ovčje vune koja završava kao otpad, a on je posebno relevantan za stočarske regije.

Tvrtka razvija vlastite patentirane strojeve koji sirovu, neopranu vunu pretvaraju u organsko gnojivo u obliku peleta. Prema projektu, proces uključuje termičku obradu bez uporabe kemikalija i plastike, dok tvrtka poslovni model vidi ne samo u prodaji gnojiva, nego i u prodaji kompletnih proizvodnih postrojenja te licenciranju tehnologije na tržištima s razvijenim ovčarstvom.

Smart Garden Systems

Posljednji finalist, EduGarden 2.0 tvrtke Smart Garden Systems, održivost pokušava približiti djeci kroz kombinaciju fizičkog i digitalnog iskustva.

Projekt povezuje pametni vrt instaliran u školi sa senzorskim sustavima i mobilnom aplikacijom u kojoj učenici uzgajaju virtualne biljke. Njihov napredak u aplikaciji povezan je sa stvarnim aktivnostima i hortikulturnim događajima u školi, a učenici kroz kvizove, zadatke i svakodnevnu brigu razvijaju navike povezane s održivošću.

Cilj projekta za 2026. je opremiti 77 hrvatskih osnovnih škola EduGarden sustavima, dok se za 2027. planira širenje na dodatnih 200 škola i početak izlaska na europsko tržište.

Što ovih šest projekata govori o održivoj inovaciji?

Šest finalista djeluje vrlo različito, ali iz HGK-a ističu kako ih sve povezuje jedna važna značajka, a to je da održivost nije samo dodatak postojećem proizvodu, već je ugrađena u samu srž njihova rješenja. Bilo da pokušavaju spriječiti nastanak otpada, pronaći novu primjenu za postojeće materijale, smanjiti potrošnju resursa ili razviti proizvode s manjim okolišnim utjecajem, svi oni održivost promatraju kao dio proizvoda, tehnologije i poslovnog modela. Ana Marinović, viša stručna savjetnica i voditeljica Pitch natjecanja održivih inovacija HGK pojašnjava:

Održive inovacije često zahtijevaju veća početna ulaganja, dulji razvojni put i suradnju većeg broja dionika, ali njihove koristi nadilaze pojedinačnu tvrtku jer stvaraju šire okolišne i društvene vrijednosti. Zato je za njihovo uspješno uvođenje na tržište potrebno povezivanje privatnog kapitala, javnih potpora, znanosti, gospodarstva i javnog sektora.

Finalisti će 10. rujna pred stručnim žirijem i publikom imati pet minuta za predstavljanje svojih projekata, nakon čega slijedi petominutni razgovor i pitanja žirija.

Stručni žiri čine ESG investicijski stručnjak Sasja Beslik, potpredsjednica HGK Marija Šćulac, Claire Lewis iz Baltic Venturesa, izvršna urednica Netokracije Nikolina Oršulić te Draženka Draženović Kostelac iz HBOR-a, dok će program moderirati Iva Šulentić. Ove godine u izboru pobjednika sudjelovat će i publika, koja će glasati putem aplikacije Slido.

Ovdje možete pogledati ovogodišnji program konferencije Podržimo održivo kojem je u fokusu kako u uvjetima tehnoloških, regulatornih i tržišnih promjena graditi otpornije poslovne modele.