Paušalni obrti: Kriteriji nesamostalnog rada korak po korak

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

S novom godinom nam dolaze i nove mjere koje bi najveći utjecaj mogle imati na paušalne obrtnike i one koji ih angažiraju. Naime, od 1. siječnja na snagu je stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Za nešto što sadrži toliko “pravila” u sebi, za očekivati je da su ona i jasna i nedvosmislena. No, nakon što smo iščitali kriterije kojima se utvrđuje je li odnos između naručitelja i izvršitelja kakvog posla zapravo nesamostalni rad te treba li se isplaćeni iznos obračunati kao da je riječ o plaći, samo smo još zbunjeniji.

I to iz nekoliko razloga:

  1. U pravilniku se već govori o poslodavcu i posloprimcu, kao da je već riječ o radnom odnosu, a ne o poslovnoj suradnji. Načelo da nitko nije kriv dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže da jest, izgleda, ovdje ne vrijedi (a to da Porezna uprava i Ministarstvo financija uopće nisu sudovi, zasebna je tema).
  2. Iako su kriteriji navedeni, nije jasno koliko ih se “smije” zadovoljavati, odnosno – ne smije – da se ne bi prešla ta imaginarna granica između samostalnog i nesamostalnog rada. A da ne spominjemo da je, i nakon svih kriterija, navedeno kako je poreznom inspektoru dozvoljeno dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni.
  3. Sve to dovodi do pravne nesigurnosti, jer se očekuje da će praksa biti neujednačena te da će ovisiti o subjektivnoj procjeni pojedinačnih poreznih inspektora.

Koji su to kriteriji i koliko su primjenjivi na IT, kad ih se stavi u specifične situacije? Hoće li ova nesigurnost utjecati na izmještanje poslovanja hrvatskih IT tvrtki u inozemstvo? Zašto se sad na ovakav način pokušava kontrolirati rad paušalnih obrtnika, ako se u startu nisu postavila ograničenja? Jesmo li se toliko usijali u raspravi da se meni pregrijala kamera u pola emisije?

Doznajte sve u novoj epizodi Netokracija podcasta posvećenoj, da, opet, paušalnim obrtima i onima koji s paušalcima surađuju:

Slušajte nas i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    14. 01. 2020. u 1:28 pm Odgovori

    Pozdrav! Hvala na analizi novog pravilnika.

    Kao paušalni obrtnik u IT-u koji radi malo više od godinu dana moram priznati da sam malo frustriran s ovim. Ja radim sa klijentom iz inozemstva već 6 mjeseci i planiram nastaviti tako. Definirana je stanica, svaki mjesec izdam račun, klijent uplati s računa firme na račun obrta. Radim isključivo od doma sa svojom opremom. Moje glavno pitanje glasi: hoće li porezna uprava nadgledati ovakve slučajeve gdje imaš dugoročnu poslovnu suradnju s jednim klijentom iz inozemstva?

    Inače, uglavnom se slažem s vašim reakcijama. Porezna si je s toliko općenitim kriterijima dala puno prostora da donose odluke od slučaja do slučaja. Paušalni obrt je predobar deal i nekim čudom nisu predvidjeli da će IT freelanceri skočiti u tu priču.

    Ne razumijem se baš previše u ostale oblike oporezivanja ali ako budem primoran promijeniti trenutačnu strukturu zbog ovih kriterija, što je najisplativije napraviti? Ne bi mi bio problem prebaciti se na normalni obračun plaće na 8500kn neto (što se pretvori u skoro 14 tisuća bruto 2). Molio bih za pomoć kalkulacija troškova za freelancere u 2 slučaja:
    1. d.o.o, neto plaća 8500kn (otprilike 15000kn bruto 2) u najgorem slučaju, godišnji prihodi oko 260 000kn. Nakon odbijanja bruto 2 plaće za 12 mjeseci ostane otprilike 80 000kn za sve ostale troškove.
    2. d.o.o, neto plaća 8500kn, godišnji prihodi oko 350 000kn (sustav PDV-a). Nakon odbijanja bruto 2 plaće za 12 mjeseci i PDV-a od 25% na sve prihode ostane otprilike 80 000kn za sve ostale troškove.

    Za oba slučaja me zanima sljedeće: Koliki su otprilike dodatni troškovi, koliki je porez na dobit i koliko se dodatno novaca stavi u “džep” kroz dividende?

    • rolanje

      rolanje

      16. 01. 2020. u 9:17 am Odgovori

      kod doo-a, vise ostane uz definiranu minimalnu placu (npr. ako si direktor onda je to nesto vise od 4000kn… pri tome su ti svi doprinosi nesto vise od 2000kn – u biti, ovisi i o drugim parametrima, npr. imas li djece i jesu li prijavljena preko tebe i slicno… to je godisnje cca. 80000 kn)…

      uz pretpostavku kako imas jos nekih raznih X kn troskova, na kraju ti ostane:
      Y = ukupni prihod – 80000 – X

      na kraju godine na tih Y kn platis 12% poreza na dobit i 12% poreza na dohodak od kapitala te prirez (izracun nije “linearan” (npr. 12 + 12), vec treba pogledati kako se racuna – dobar primjer izracuna se vidi na linku kagor.hr/racunovodstvo/koliko-kosta-isplata-dobiti-iz-poduzeca)… Npr. ako je Y = 10000 kn, vlasniku ostane 7500kn, a ostalo odleprsa u vjetar (za nove audije za potpredsjednike sabora)

      napomena… u pitanju navodis i primjer kad si u sustavu PDV-a… nisam sigran kako poslujes, ali postoji sansa, da bez obzira sto si u sustavu PDV-a, da kad izdajes racune u inozemstvo, da ne moras PDV iskazivati na racunu… netko ce sigurno znati vise oko toga (ovisno gdje se nalazi klijent, vrsta usluge i slicno… a gotovo sam siguran da za npr. programiranje za klijenta u EU, PDV se ne iskazuje niti ga moras placati – jer ga nisi ni naplatio)

      • Ivan Bernatović

        Ivan Bernatović

        17. 01. 2020. u 5:24 pm Odgovori

        Hvala na objašnjenju. Razumijem obračun plaće ali me upravo ovaj dio zanimao, kako se oporezuje profit koji si želiš isplatit. Sad razumijem bolje porez na dobit i porez na dohodak, mislio sam da ide ili jedno ili drugo ali sad vidim da nije tako i ima smisla.

        Što se tiče PDV-a mi je sve jasno.

  2. Nela Dunato

    Nela Dunato

    14. 01. 2020. u 6:12 pm Odgovori

    Ovo se ne razlikuje od načina na koji američki IRS tretira isti problem. Postoje kriteriji, koji su gotovo identični ovima koje propisuje Pravilnik (vjerojatno jer su ih naši samo prepisali). Ni IRS ne kaže koliki broj kriterija treba zadovoljiti već je svaki slučaj potrebno individualno procijeniti. Ako poslodavac/klijent nije siguran, može zatražiti očitovanje IRS-a, ali IRS će vrlo vjerojatno procijeniti da se radi o radnom odnosu.

    Jedna izuzetno bitna razlika je da je za prikriveno zapošljavanje odgovoran poslodavac i da u slučaju poreznog nadzora sve poreze i doprinose snosi poslodavac.
    To da Pravilnik sav teret prenosi na obrtnika nije u redu jer se lako može dogoditi (a u USA se to stalno dešava) da poslodavac uvjetuje prikriveni radni odnos na ovaj način, a radnik to prihvati jer nema druge mogućnosti i na kraju izvisi.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kobe Bryant: košarkaš, Oskarovac, investitor – ulagao je u tvrtke poput Alibabe i Epic Gamesa

Jučer je u 41. godini preminuo Kobe Bryant, jedan od najvećih košarkaša svih vremena koji je svojim uspjesima na terenu i izvan njega zauvijek obilježio ovaj sport.

Društvene mreže

Bartol Šimunić: Da će društvene mreže biti okosnica kampanje Zorana Milanovića odlučilo se još u svibnju

Bio je među prvim community managerima Vlade kad je 2011. došla na društvene mreže, a sada je jedna od ključnih osoba koja je stajala digitalne kampanje novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Internet marketing

Podcast o specifičnostima podcasta u Hrvatskoj kao sadržajnom, ali i oglašivačkom formatu

Podcasti, iako postoje već godinama, očito su format koji će obilježiti digitalno tržište u Hrvatskoj u 2020. tako da je red pozabaviti se njihovim specifičnostima - u obliku podcasta!

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.