Paušalni obrti: Kriteriji nesamostalnog rada korak po korak

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

S novom godinom nam dolaze i nove mjere koje bi najveći utjecaj mogle imati na paušalne obrtnike i one koji ih angažiraju. Naime, od 1. siječnja na snagu je stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Za nešto što sadrži toliko “pravila” u sebi, za očekivati je da su ona i jasna i nedvosmislena. No, nakon što smo iščitali kriterije kojima se utvrđuje je li odnos između naručitelja i izvršitelja kakvog posla zapravo nesamostalni rad te treba li se isplaćeni iznos obračunati kao da je riječ o plaći, samo smo još zbunjeniji.

I to iz nekoliko razloga:

  1. U pravilniku se već govori o poslodavcu i posloprimcu, kao da je već riječ o radnom odnosu, a ne o poslovnoj suradnji. Načelo da nitko nije kriv dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže da jest, izgleda, ovdje ne vrijedi (a to da Porezna uprava i Ministarstvo financija uopće nisu sudovi, zasebna je tema).
  2. Iako su kriteriji navedeni, nije jasno koliko ih se “smije” zadovoljavati, odnosno – ne smije – da se ne bi prešla ta imaginarna granica između samostalnog i nesamostalnog rada. A da ne spominjemo da je, i nakon svih kriterija, navedeno kako je poreznom inspektoru dozvoljeno dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni.
  3. Sve to dovodi do pravne nesigurnosti, jer se očekuje da će praksa biti neujednačena te da će ovisiti o subjektivnoj procjeni pojedinačnih poreznih inspektora.

Koji su to kriteriji i koliko su primjenjivi na IT, kad ih se stavi u specifične situacije? Hoće li ova nesigurnost utjecati na izmještanje poslovanja hrvatskih IT tvrtki u inozemstvo? Zašto se sad na ovakav način pokušava kontrolirati rad paušalnih obrtnika, ako se u startu nisu postavila ograničenja? Jesmo li se toliko usijali u raspravi da se meni pregrijala kamera u pola emisije?

Doznajte sve u novoj epizodi Netokracija podcasta posvećenoj, da, opet, paušalnim obrtima i onima koji s paušalcima surađuju:

Slušajte nas i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    14. 01. 2020. u 1:28 pm Odgovori

    Pozdrav! Hvala na analizi novog pravilnika.

    Kao paušalni obrtnik u IT-u koji radi malo više od godinu dana moram priznati da sam malo frustriran s ovim. Ja radim sa klijentom iz inozemstva već 6 mjeseci i planiram nastaviti tako. Definirana je stanica, svaki mjesec izdam račun, klijent uplati s računa firme na račun obrta. Radim isključivo od doma sa svojom opremom. Moje glavno pitanje glasi: hoće li porezna uprava nadgledati ovakve slučajeve gdje imaš dugoročnu poslovnu suradnju s jednim klijentom iz inozemstva?

    Inače, uglavnom se slažem s vašim reakcijama. Porezna si je s toliko općenitim kriterijima dala puno prostora da donose odluke od slučaja do slučaja. Paušalni obrt je predobar deal i nekim čudom nisu predvidjeli da će IT freelanceri skočiti u tu priču.

    Ne razumijem se baš previše u ostale oblike oporezivanja ali ako budem primoran promijeniti trenutačnu strukturu zbog ovih kriterija, što je najisplativije napraviti? Ne bi mi bio problem prebaciti se na normalni obračun plaće na 8500kn neto (što se pretvori u skoro 14 tisuća bruto 2). Molio bih za pomoć kalkulacija troškova za freelancere u 2 slučaja:
    1. d.o.o, neto plaća 8500kn (otprilike 15000kn bruto 2) u najgorem slučaju, godišnji prihodi oko 260 000kn. Nakon odbijanja bruto 2 plaće za 12 mjeseci ostane otprilike 80 000kn za sve ostale troškove.
    2. d.o.o, neto plaća 8500kn, godišnji prihodi oko 350 000kn (sustav PDV-a). Nakon odbijanja bruto 2 plaće za 12 mjeseci i PDV-a od 25% na sve prihode ostane otprilike 80 000kn za sve ostale troškove.

    Za oba slučaja me zanima sljedeće: Koliki su otprilike dodatni troškovi, koliki je porez na dobit i koliko se dodatno novaca stavi u “džep” kroz dividende?

    • rolanje

      rolanje

      16. 01. 2020. u 9:17 am Odgovori

      kod doo-a, vise ostane uz definiranu minimalnu placu (npr. ako si direktor onda je to nesto vise od 4000kn… pri tome su ti svi doprinosi nesto vise od 2000kn – u biti, ovisi i o drugim parametrima, npr. imas li djece i jesu li prijavljena preko tebe i slicno… to je godisnje cca. 80000 kn)…

      uz pretpostavku kako imas jos nekih raznih X kn troskova, na kraju ti ostane:
      Y = ukupni prihod – 80000 – X

      na kraju godine na tih Y kn platis 12% poreza na dobit i 12% poreza na dohodak od kapitala te prirez (izracun nije “linearan” (npr. 12 + 12), vec treba pogledati kako se racuna – dobar primjer izracuna se vidi na linku kagor.hr/racunovodstvo/koliko-kosta-isplata-dobiti-iz-poduzeca)… Npr. ako je Y = 10000 kn, vlasniku ostane 7500kn, a ostalo odleprsa u vjetar (za nove audije za potpredsjednike sabora)

      napomena… u pitanju navodis i primjer kad si u sustavu PDV-a… nisam sigran kako poslujes, ali postoji sansa, da bez obzira sto si u sustavu PDV-a, da kad izdajes racune u inozemstvo, da ne moras PDV iskazivati na racunu… netko ce sigurno znati vise oko toga (ovisno gdje se nalazi klijent, vrsta usluge i slicno… a gotovo sam siguran da za npr. programiranje za klijenta u EU, PDV se ne iskazuje niti ga moras placati – jer ga nisi ni naplatio)

      • Ivan Bernatović

        Ivan Bernatović

        17. 01. 2020. u 5:24 pm Odgovori

        Hvala na objašnjenju. Razumijem obračun plaće ali me upravo ovaj dio zanimao, kako se oporezuje profit koji si želiš isplatit. Sad razumijem bolje porez na dobit i porez na dohodak, mislio sam da ide ili jedno ili drugo ali sad vidim da nije tako i ima smisla.

        Što se tiče PDV-a mi je sve jasno.

  2. Nela Dunato

    Nela Dunato

    14. 01. 2020. u 6:12 pm Odgovori

    Ovo se ne razlikuje od načina na koji američki IRS tretira isti problem. Postoje kriteriji, koji su gotovo identični ovima koje propisuje Pravilnik (vjerojatno jer su ih naši samo prepisali). Ni IRS ne kaže koliki broj kriterija treba zadovoljiti već je svaki slučaj potrebno individualno procijeniti. Ako poslodavac/klijent nije siguran, može zatražiti očitovanje IRS-a, ali IRS će vrlo vjerojatno procijeniti da se radi o radnom odnosu.

    Jedna izuzetno bitna razlika je da je za prikriveno zapošljavanje odgovoran poslodavac i da u slučaju poreznog nadzora sve poreze i doprinose snosi poslodavac.
    To da Pravilnik sav teret prenosi na obrtnika nije u redu jer se lako može dogoditi (a u USA se to stalno dešava) da poslodavac uvjetuje prikriveni radni odnos na ovaj način, a radnik to prihvati jer nema druge mogućnosti i na kraju izvisi.

  3. Hrvoje

    Hrvoje

    06. 02. 2020. u 3:35 pm Odgovori

    Pozdrav, događa li se što novo po ovom pitanju?
    Zna li netko kakve konkretne informacije koje bi nam mogle odrediti daljnji tijek poslovanja?
    U mom primjeru imam ugovor s 2 hrvatske kompanije i 1 slovenskom, dajem im konzultacije, savjetovanje i poduke djelatnika u prodaji. Tražim i druge klijente, ali ne znam koliko je dovoljno da zadovoljim kriterije.
    Svaki savjet je dobrodošao.

  4. Marin

    Marin

    11. 02. 2020. u 3:58 pm Odgovori

    Backendaš ovdje… “senior” Vjerojatno gasim/zatvaram uskoro…
    Moram RANT, sry…
    Strašno sam frustiran, od 6 ujutro istražujem ovu temu i razmišljam o tome što i kako dalje. Jerbo u mom gradu nema baš potražnje za mojim skillsetom. Ono što ima sam vjerojatno overkill.

    Otvorio prošle godine kako bih mogao raditi od doma i provoditi više vremena s djetetom (rastavljen, do otvaranja obrta je bilo redovno putovanje vlakom vikendima). Prvi klijent je bio strani, full time angažman. Nakon pola godine suradnje odlučio uzeti pauzu od par mjeseci. Malo učiti, malo pročitati koju knjige s liste koja samo raste, neke članke iz gomile bookmarkanih, koju igricu odigrat i malo mozak na pašu…

    Generalist sam, sa naglaskom na backend/servere.
    Nisam se usko specijalizirao za pojedini jezik / frameworke, nego sam išao baš u širinu sa znanjem i vještinama. Mogu se relativno brzo snaći u raznim projektima, no puno sam produktivniji kad radim duže na istom projektu.
    Općenito preferiram dugotrajniju suradnju s manjim brojem klijenata, te ugovaranje kapaciteta umjesto “po tasku/projektu”.
    Idealno bi mi bilo 2 klijenta na pola radnog vremena, naravno pod pretpostavkom da su što različitije tehnologije na njihovim projektima.

    Od ranog jutra istražujem isključivo ovu temu (sad je to skoro 10 sati potrošenih na ovakvu glupost, a mogao sam krenut reimplementirat git u Rustu iz zabave…).

    Smijem li raditi s jednim klijentom 30-ak sati tjedno dok ne nađem drugoga? Ako uopće smijem, koliko dugo to smije trajat? Teoretski, čak i jedan mjesec me može uvalit u probleme. Je li prihvatljivo raditi s jednim klijentom godinu dana pa ga onda otkantat ako ne nađem drugog? Pola godine? Zašto naša vlada želi da nemam dužu suradnju s nekim klijentom. Možda zato što bi s vremenom sve više ovisili o meni, pa bih kroz neko vrijeme imao prevelika primanja i onda upgrade u doo i zapošljavanje ljudi koji bi mi pomagali.

    Da, razmišljam o odlasku još od svoje 14-e godine… No želim imati redovan kontakt s djetetom.

    Smiješno je što sam planirao radit još neko vrijeme solo da malo uštedim i onda zaposliti nekoga juniora. Ne želim zapošljavati nikoga ako mu ne mogu garantirati barem 3 mjeseca plaće ako posao krene nizbrdo.
    Nije mi uopće bila ideja zaraditi na njemu, nego mu biti inkubator, pa kad ode idućeg, ili ako slučajno posao krene jako dobro, upgrade u jdoo.

    Krenem prije par tjedana malo odgovarati na upite za suradnju (svi žele full-time angažman), inzistiram na tome da radim od doma, flex radno vrijeme, nema ekskluzive jer želim možda odraditi neki dodatni projekt sa strane. Mogu doći on-site na konzultacije / planning sessions, no programiram od doma. Nisam vidio niti u jednoj firmi da netko ima približno dobru opremu kao ja doma 🙂

    Pukom igrom sreće, s domaćim klijentom su pregovori išli najbrže, solidan deal (30 sati tjedno).
    Načelni dogovor postoji, no prije nego što dam finalni pristanak idem provjeriti kakva je situacija oko suradnje sa hrvatskim klijentim (prošle godine sam radio za stranog, pa me bar za to ne mogu globit … nadam se …).

    I onda naletim na ovu katastrofu, ne da mi je to riskantno, nego više ni za strane ne mogu raditi.

    Sad je fora što sam tom klijentu s kojim sam već postigao načelni dogovor malo prije poslao mail otprilike ovakvog tona:
    E, sorry ipak vjerojatno neće moći kako smo pričali, nego mora manje, tako da imam više vremena za tražit druge klijente i obrnut neke pare da me porezna ne jebe.
    I što onda? Nadam se da mu je to prihvatljivo i nadam se da ću na vrijeme naći još klijenata? Ako nije, da li da zatvorim što prije ili da tražim isključivo male projektiće koji se manje plaćaju? To što su za strane firme me više ne štiti…

    Najgore je što sam strašno pesimističan (u mom poslu je to prednost, jerbo kad paziš na više edge-caseva serveri ne crkavaju usred noći). Prije otvaranja sam puno istraživao što i kako, na koje sve načine me može država sjebat, koji formular neću znati da treba predat, koji porez neću znati da treba platit i slično. Too good to be true. Kao pa nije, svi pričaju super im je, nema skrivenih caka, sve je legalno.

    I onda PLJAS, eto sad više nije legalno. Ili je. Ovisi o inspektoru. Kojeg je možda netko namjerio na mene. Ili se nije naspavao/la. Ili ima nekih osobnih problema pa se malo iživljava. Ili dobiva naknadu po “učinku”. Ili je prijateljica s bivšom koja me ne podnosi. Ili je neki ljubomoran zbog djevojke/žene koja se uzbudi na moj krezubi osmijeh…

    Pa naravno da je “bilo” Too Good To Be True.

    • Hrvoje

      Hrvoje

      28. 02. 2020. u 11:27 am Odgovori

      Ne spavam već mjesec dana zbog ove teme.

      Zna li itko odnosi li se ova promjena pravilnika samo na paušalni obrt ili na sve oblike obrta?
      Bi li odgovor na sve ovo ustvari bilo prebacivanje na obrt koji plaća porez na dohodak pa da se onda obračuna taj porez, plati i pozdrav, je li to ustvari skrivena namjera porezne uprave?

  5. Helena Lozić

    Helena Lozić

    02. 11. 2020. u 5:58 pm Odgovori

    Poštovana,
    Preslušala sam vaš video o paušalnom obrtu i kriterijima procjene poreznika što se smatra nesamostalnim radom pa Vas molim za pomoć pri osobnim kriterijima.
    U tijeku sam ugovaranja poslovne suradnje sa Poljskom tvrtkom – eu fond. Radi se marketinškim uslugama za različite nove start up tvrtke koje su financirane od tog EU fonda a koji dobiva novce iz Europske unije.
    Uplate bi bile jednom mjesećno u jednakom iznosu od te Poljske firme.
    Po svim kriterijima mogu dokazati da radim samostalno, u svom prostoru (stanu u Hrvatskoj), sa svojim sredstvima rada, bez određenog radnog vremena, bez plaćenog godišnjeg odmora ili bolovanja, jedino taj podatak da naplaćujem mjesećno jednaki iznos od jedne firme može biti problematičan. Paušalni iznos je ugovoren unaprijed jer se zna da će posao biti u sličnom obimu. Broj projekata na kojima ću raditi će biti različit svaki mjesec jer neki su kompleksni a neki jednostavni ali će zahtijevati slićan angažman na mjesečnoj bazi.
    U Vašem videu me zbunilo što kolega kaže da će večina tvrtki koje ugovaraju s paušalcima otvoriti ili već imaju tvrtke u inozemstvu te će tako ugovoriti sa našim paušalcima. Problem je što je obveza plaćanja doprinosa i poreza na paušalcima a ne na tvrtci kojoj se posao isporučuje te nas činjenica da su to inozemne tvrte ne spašava.
    Molim Vas potvrdu da li mi predlažete otvaranje paušalnog obrta ili nešto drugo.
    Unaprijed hvala

    • Dario

      Dario

      20. 11. 2020. u 3:08 pm Odgovori

      Pozdrav,

      Mene isto ovo zanima jer razmišljam o prelasku na paušalni i imam već jednog klijenta iz Amerike te će biti identična mjesečna primanja kao što gdična. Helena govori.
      Kolike su šanse da imam problema s Poreznom radi toga načina “rada” tj. oblika isplate od strane klijenta?

      Unaprijed se zahvaljujem!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Panel

Kupcima kao nagradu za vjernost više nije dovoljno dati samo bodove i popuste!

Treba to činiti tako da im je program vjernosti razumljiv i jednostavan za korištenje, a nagrade smislene i relevantne. U razgovoru s hrvatskim stručnjacima iz područja dolazimo do konkretnih savjeta.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...

Startupi i poslovanje

Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati – radnici s pravima

Čekali su svoju isplatu koja dolazi svaki utorak, 12.10. nije pristigla, kasnila je skoro cijeli tjedan, a od Ubera ni riječi. Sinoć, na zajedničkom online pozivu dogovorili su štrajk, a razlozi kriju mnogo dublje probleme...

Video

Ilija Brajković, Kontra: Kako izgraditi digitalnu agenciju koja će trajati (bar) 10 godina

Digitalna agencija Kontra slavi 10 godina, a to je bila prilika da ugostimo pričljivog Iliju Brajovića, koji je odmah iskoristio priliku da pozove ljude iz industrije - na sučeljavanje. :)

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.