Paušalni obrti: Kriteriji nesamostalnog rada korak po korak

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

S novom godinom nam dolaze i nove mjere koje bi najveći utjecaj mogle imati na paušalne obrtnike i one koji ih angažiraju. Naime, od 1. siječnja na snagu je stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Za nešto što sadrži toliko “pravila” u sebi, za očekivati je da su ona i jasna i nedvosmislena. No, nakon što smo iščitali kriterije kojima se utvrđuje je li odnos između naručitelja i izvršitelja kakvog posla zapravo nesamostalni rad te treba li se isplaćeni iznos obračunati kao da je riječ o plaći, samo smo još zbunjeniji.

I to iz nekoliko razloga:

  1. U pravilniku se već govori o poslodavcu i posloprimcu, kao da je već riječ o radnom odnosu, a ne o poslovnoj suradnji. Načelo da nitko nije kriv dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže da jest, izgleda, ovdje ne vrijedi (a to da Porezna uprava i Ministarstvo financija uopće nisu sudovi, zasebna je tema).
  2. Iako su kriteriji navedeni, nije jasno koliko ih se “smije” zadovoljavati, odnosno – ne smije – da se ne bi prešla ta imaginarna granica između samostalnog i nesamostalnog rada. A da ne spominjemo da je, i nakon svih kriterija, navedeno kako je poreznom inspektoru dozvoljeno dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni.
  3. Sve to dovodi do pravne nesigurnosti, jer se očekuje da će praksa biti neujednačena te da će ovisiti o subjektivnoj procjeni pojedinačnih poreznih inspektora.

Koji su to kriteriji i koliko su primjenjivi na IT, kad ih se stavi u specifične situacije? Hoće li ova nesigurnost utjecati na izmještanje poslovanja hrvatskih IT tvrtki u inozemstvo? Zašto se sad na ovakav način pokušava kontrolirati rad paušalnih obrtnika, ako se u startu nisu postavila ograničenja? Jesmo li se toliko usijali u raspravi da se meni pregrijala kamera u pola emisije?

Doznajte sve u novoj epizodi Netokracija podcasta posvećenoj, da, opet, paušalnim obrtima i onima koji s paušalcima surađuju:

Slušajte nas i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    14. 01. 2020. u 1:28 pm Odgovori

    Pozdrav! Hvala na analizi novog pravilnika.

    Kao paušalni obrtnik u IT-u koji radi malo više od godinu dana moram priznati da sam malo frustriran s ovim. Ja radim sa klijentom iz inozemstva već 6 mjeseci i planiram nastaviti tako. Definirana je stanica, svaki mjesec izdam račun, klijent uplati s računa firme na račun obrta. Radim isključivo od doma sa svojom opremom. Moje glavno pitanje glasi: hoće li porezna uprava nadgledati ovakve slučajeve gdje imaš dugoročnu poslovnu suradnju s jednim klijentom iz inozemstva?

    Inače, uglavnom se slažem s vašim reakcijama. Porezna si je s toliko općenitim kriterijima dala puno prostora da donose odluke od slučaja do slučaja. Paušalni obrt je predobar deal i nekim čudom nisu predvidjeli da će IT freelanceri skočiti u tu priču.

    Ne razumijem se baš previše u ostale oblike oporezivanja ali ako budem primoran promijeniti trenutačnu strukturu zbog ovih kriterija, što je najisplativije napraviti? Ne bi mi bio problem prebaciti se na normalni obračun plaće na 8500kn neto (što se pretvori u skoro 14 tisuća bruto 2). Molio bih za pomoć kalkulacija troškova za freelancere u 2 slučaja:
    1. d.o.o, neto plaća 8500kn (otprilike 15000kn bruto 2) u najgorem slučaju, godišnji prihodi oko 260 000kn. Nakon odbijanja bruto 2 plaće za 12 mjeseci ostane otprilike 80 000kn za sve ostale troškove.
    2. d.o.o, neto plaća 8500kn, godišnji prihodi oko 350 000kn (sustav PDV-a). Nakon odbijanja bruto 2 plaće za 12 mjeseci i PDV-a od 25% na sve prihode ostane otprilike 80 000kn za sve ostale troškove.

    Za oba slučaja me zanima sljedeće: Koliki su otprilike dodatni troškovi, koliki je porez na dobit i koliko se dodatno novaca stavi u “džep” kroz dividende?

    • rolanje

      rolanje

      16. 01. 2020. u 9:17 am Odgovori

      kod doo-a, vise ostane uz definiranu minimalnu placu (npr. ako si direktor onda je to nesto vise od 4000kn… pri tome su ti svi doprinosi nesto vise od 2000kn – u biti, ovisi i o drugim parametrima, npr. imas li djece i jesu li prijavljena preko tebe i slicno… to je godisnje cca. 80000 kn)…

      uz pretpostavku kako imas jos nekih raznih X kn troskova, na kraju ti ostane:
      Y = ukupni prihod – 80000 – X

      na kraju godine na tih Y kn platis 12% poreza na dobit i 12% poreza na dohodak od kapitala te prirez (izracun nije “linearan” (npr. 12 + 12), vec treba pogledati kako se racuna – dobar primjer izracuna se vidi na linku kagor.hr/racunovodstvo/koliko-kosta-isplata-dobiti-iz-poduzeca)… Npr. ako je Y = 10000 kn, vlasniku ostane 7500kn, a ostalo odleprsa u vjetar (za nove audije za potpredsjednike sabora)

      napomena… u pitanju navodis i primjer kad si u sustavu PDV-a… nisam sigran kako poslujes, ali postoji sansa, da bez obzira sto si u sustavu PDV-a, da kad izdajes racune u inozemstvo, da ne moras PDV iskazivati na racunu… netko ce sigurno znati vise oko toga (ovisno gdje se nalazi klijent, vrsta usluge i slicno… a gotovo sam siguran da za npr. programiranje za klijenta u EU, PDV se ne iskazuje niti ga moras placati – jer ga nisi ni naplatio)

      • Ivan Bernatović

        Ivan Bernatović

        17. 01. 2020. u 5:24 pm Odgovori

        Hvala na objašnjenju. Razumijem obračun plaće ali me upravo ovaj dio zanimao, kako se oporezuje profit koji si želiš isplatit. Sad razumijem bolje porez na dobit i porez na dohodak, mislio sam da ide ili jedno ili drugo ali sad vidim da nije tako i ima smisla.

        Što se tiče PDV-a mi je sve jasno.

  2. Nela Dunato

    Nela Dunato

    14. 01. 2020. u 6:12 pm Odgovori

    Ovo se ne razlikuje od načina na koji američki IRS tretira isti problem. Postoje kriteriji, koji su gotovo identični ovima koje propisuje Pravilnik (vjerojatno jer su ih naši samo prepisali). Ni IRS ne kaže koliki broj kriterija treba zadovoljiti već je svaki slučaj potrebno individualno procijeniti. Ako poslodavac/klijent nije siguran, može zatražiti očitovanje IRS-a, ali IRS će vrlo vjerojatno procijeniti da se radi o radnom odnosu.

    Jedna izuzetno bitna razlika je da je za prikriveno zapošljavanje odgovoran poslodavac i da u slučaju poreznog nadzora sve poreze i doprinose snosi poslodavac.
    To da Pravilnik sav teret prenosi na obrtnika nije u redu jer se lako može dogoditi (a u USA se to stalno dešava) da poslodavac uvjetuje prikriveni radni odnos na ovaj način, a radnik to prihvati jer nema druge mogućnosti i na kraju izvisi.

  3. Hrvoje

    Hrvoje

    06. 02. 2020. u 3:35 pm Odgovori

    Pozdrav, događa li se što novo po ovom pitanju?
    Zna li netko kakve konkretne informacije koje bi nam mogle odrediti daljnji tijek poslovanja?
    U mom primjeru imam ugovor s 2 hrvatske kompanije i 1 slovenskom, dajem im konzultacije, savjetovanje i poduke djelatnika u prodaji. Tražim i druge klijente, ali ne znam koliko je dovoljno da zadovoljim kriterije.
    Svaki savjet je dobrodošao.

  4. Marin

    Marin

    11. 02. 2020. u 3:58 pm Odgovori

    Backendaš ovdje… “senior” Vjerojatno gasim/zatvaram uskoro…
    Moram RANT, sry…
    Strašno sam frustiran, od 6 ujutro istražujem ovu temu i razmišljam o tome što i kako dalje. Jerbo u mom gradu nema baš potražnje za mojim skillsetom. Ono što ima sam vjerojatno overkill.

    Otvorio prošle godine kako bih mogao raditi od doma i provoditi više vremena s djetetom (rastavljen, do otvaranja obrta je bilo redovno putovanje vlakom vikendima). Prvi klijent je bio strani, full time angažman. Nakon pola godine suradnje odlučio uzeti pauzu od par mjeseci. Malo učiti, malo pročitati koju knjige s liste koja samo raste, neke članke iz gomile bookmarkanih, koju igricu odigrat i malo mozak na pašu…

    Generalist sam, sa naglaskom na backend/servere.
    Nisam se usko specijalizirao za pojedini jezik / frameworke, nego sam išao baš u širinu sa znanjem i vještinama. Mogu se relativno brzo snaći u raznim projektima, no puno sam produktivniji kad radim duže na istom projektu.
    Općenito preferiram dugotrajniju suradnju s manjim brojem klijenata, te ugovaranje kapaciteta umjesto “po tasku/projektu”.
    Idealno bi mi bilo 2 klijenta na pola radnog vremena, naravno pod pretpostavkom da su što različitije tehnologije na njihovim projektima.

    Od ranog jutra istražujem isključivo ovu temu (sad je to skoro 10 sati potrošenih na ovakvu glupost, a mogao sam krenut reimplementirat git u Rustu iz zabave…).

    Smijem li raditi s jednim klijentom 30-ak sati tjedno dok ne nađem drugoga? Ako uopće smijem, koliko dugo to smije trajat? Teoretski, čak i jedan mjesec me može uvalit u probleme. Je li prihvatljivo raditi s jednim klijentom godinu dana pa ga onda otkantat ako ne nađem drugog? Pola godine? Zašto naša vlada želi da nemam dužu suradnju s nekim klijentom. Možda zato što bi s vremenom sve više ovisili o meni, pa bih kroz neko vrijeme imao prevelika primanja i onda upgrade u doo i zapošljavanje ljudi koji bi mi pomagali.

    Da, razmišljam o odlasku još od svoje 14-e godine… No želim imati redovan kontakt s djetetom.

    Smiješno je što sam planirao radit još neko vrijeme solo da malo uštedim i onda zaposliti nekoga juniora. Ne želim zapošljavati nikoga ako mu ne mogu garantirati barem 3 mjeseca plaće ako posao krene nizbrdo.
    Nije mi uopće bila ideja zaraditi na njemu, nego mu biti inkubator, pa kad ode idućeg, ili ako slučajno posao krene jako dobro, upgrade u jdoo.

    Krenem prije par tjedana malo odgovarati na upite za suradnju (svi žele full-time angažman), inzistiram na tome da radim od doma, flex radno vrijeme, nema ekskluzive jer želim možda odraditi neki dodatni projekt sa strane. Mogu doći on-site na konzultacije / planning sessions, no programiram od doma. Nisam vidio niti u jednoj firmi da netko ima približno dobru opremu kao ja doma 🙂

    Pukom igrom sreće, s domaćim klijentom su pregovori išli najbrže, solidan deal (30 sati tjedno).
    Načelni dogovor postoji, no prije nego što dam finalni pristanak idem provjeriti kakva je situacija oko suradnje sa hrvatskim klijentim (prošle godine sam radio za stranog, pa me bar za to ne mogu globit … nadam se …).

    I onda naletim na ovu katastrofu, ne da mi je to riskantno, nego više ni za strane ne mogu raditi.

    Sad je fora što sam tom klijentu s kojim sam već postigao načelni dogovor malo prije poslao mail otprilike ovakvog tona:
    E, sorry ipak vjerojatno neće moći kako smo pričali, nego mora manje, tako da imam više vremena za tražit druge klijente i obrnut neke pare da me porezna ne jebe.
    I što onda? Nadam se da mu je to prihvatljivo i nadam se da ću na vrijeme naći još klijenata? Ako nije, da li da zatvorim što prije ili da tražim isključivo male projektiće koji se manje plaćaju? To što su za strane firme me više ne štiti…

    Najgore je što sam strašno pesimističan (u mom poslu je to prednost, jerbo kad paziš na više edge-caseva serveri ne crkavaju usred noći). Prije otvaranja sam puno istraživao što i kako, na koje sve načine me može država sjebat, koji formular neću znati da treba predat, koji porez neću znati da treba platit i slično. Too good to be true. Kao pa nije, svi pričaju super im je, nema skrivenih caka, sve je legalno.

    I onda PLJAS, eto sad više nije legalno. Ili je. Ovisi o inspektoru. Kojeg je možda netko namjerio na mene. Ili se nije naspavao/la. Ili ima nekih osobnih problema pa se malo iživljava. Ili dobiva naknadu po “učinku”. Ili je prijateljica s bivšom koja me ne podnosi. Ili je neki ljubomoran zbog djevojke/žene koja se uzbudi na moj krezubi osmijeh…

    Pa naravno da je “bilo” Too Good To Be True.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Potrebni koraci i obrasci: Kako zatvoriti paušalni obrt?

Nakon izmjena Općeg poreznog zakona mnogi su se paušalci našli u nezavidnoj poziciji. Nerijetki su se potom odlučili na zatvaranje obrta, ako i vi razmišljate - ovo su koraci koje trebate poduzeti.

Mobilno

Paniku oko koronavirusa iskoristili i brojni developeri; na Google Playu deseci (loših) aplikacija

Većina "coronavirus" aplikacija nije ni blizu kvaliteti, a služe kako bi kroz paniku "maznuli" po par tisuća skidanja.

Startupi i poslovanje

(Cro)AI ujedinjuje Microblink, Infobip i druge lidere tehnološke industrije u jednom cilju: AI naciji

Hrvatske trenutno nema na AI mapi svijeta. No, uz novoosnovanu udrugu CroAI, među čijim su se članovima našle tvrtke poput Infobipa, Microblinka, Poslovne Inteligencije i mnoge druge, ovdašnja IT zajednica napokon se može okupiti pod zajedničkim krovom kako bi ujedinjeno nastupala i to promijenila.

Intervju

Lude kombinacije hrvatskog CR4ZY-ja: prvo prodali tim, sad osnovali novi uz Ruse i Ukrajince

"CR4ZY je prodao tim", bile su riječi koje su odjekivale krajem prošle godine domaćim esportom, a iako se domaća organizacija sa sjedištem u Berlinu nije ugasila, mnogi su mislili kako se radi o početku kraja.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Startupi i poslovanje

Davor Runje i Hajdi Ćenan predstavili airtAI; bankama pomažu učiti o našim transakcijama

Danas je predstavljen airtAI, domaći fintech startup čije se rješenje temelji na umjetnoj inteligenciji, a usmjereno je na manje banke koje žele bolje procijeniti potrebe svojih korisnika. Ususret predstavljanju, ekskluzivno za Netokraciju detalje otkriva CEO, Hajdi Ćenan.