Facebook za Netokraciju otkriva kako je izgledala “ratna soba” u Dublinu za vrijeme izbora za Europski parlament

Facebook za Netokraciju otkriva kako je izgledala “ratna soba” u Dublinu za vrijeme izbora za Europski parlament

Facebookova Lexi Sturdy nam u razgovoru otkriva kako je izgledalo praćenje izbora za Europski parlament, u kojima je ova društvena mreža prvi put u Hrvatskoj pomnije pratila političke aktivnosti, ali i pokušaje zlouporabe platformi.

Operativni centar u Dublinu nazivali su “ratnom sobom”. Riječ je o timu koji se sastojao i od developera i od stručnjaka za sadržaj, a najvažnije je što su među njima bili predstavnici svih država u kojima su se odvijali izbori za Europski parlament, uključujući i Hrvatsku. Vrata te “ratne sobe”, koja je služila obranu od lažnih profila, lažnih vijesti i drugih aktivnosti koje bi mogle ugroziti izbore na Facebooku, Instagramu i WhatsAppu, za Netokraciju je odškrinula Lexi Sturdy, Facebookova Public Policy Manager za izbore na globalnoj razini, koja je nadgledala operativni centar u Irskoj.

Nije to prvi put da je Lexi vodila jedan ovakav centar – isto je radila i u Facebookovom sjedištu u Menlo Parku. No, ovi su izbori specifični jer su se paralelno održavali u 28 zemalja Europe, stoga je bilo potrebno pratiti i poznavati različite lokalne prilike, ali i jezike, u isto vrijeme, kako bi se moglo pravovremeno i pravovaljano reagirati. Što se tiče Hrvatske, tu je sklopljeno partnerstvo s hrvatskim fact checkerom Faktografom, a u “ratnoj sobi” bilo je i predstavnika koji su se bavili upravo događanjima u Lijepoj našoj.

Kompleksan problem zahtijeva kompleksna rješenja

No, koji se alati koriste u operativnom centru u Dublinu kojemu je glavna namjena bila očuvanje izbora za Europski parlament? Lexi otkriva:

Svakim novim izborima povećali smo i proširili naše mogućnosti. Kako su se ovog proljeća izbori održavali u svim regijama diljem svijeta, koristili smo novi model za naše operativne centre koji kombinira timove iz Menlo Parka s regionalnim hubovima u Dublinu i Singapuru, a koji nam dopuštaju da imamo dežurno osoblje koje može brzo reagirati kada je to potrebno.

Također, svakim novim izborima razvijali smo alate. Primjerice, sučelje koje koristimo kako bismo pratili sadržaj koji se najviše dijeli na Facebooku, ne bi li se detektirale anomalije, debitirao je tijekom posebnih izbora za američki Senat u Alabami, a potom je dorađivan tijekom idućih izbora diljem svijeta. Poput tog sučelja, mnogi drugi sustavi, procesi i procedure koji se koriste u operativnom centru razvijeni su mnogo ranije, a rad u centru nadograđuje se na njih kako bi se poboljšale mogućnosti brzih reakcija.

Facebook
Facebookov ured u Dublinu, gdje je ovog proljeća otvoren operativni centar uoči izbora za Europski parlament.

Kompleksan je to posao, objašnjava Lexi, a upravo u toj kompleksnosti leže najveći izazovi. U operativnom centru nalaze se osobe koje predstavljaju razne sektore Facebooka, bilo da rade na sigurnosnim problemima, prepoznavanju prijetnji, podatkovnim znanostima, razvoju softvera, istraživanju, operativi, legalnom dijelu, pravilnicima, komunikaciji… A ne treba zaboraviti da Facebook nema samo jednu platformu, stoga su tu i predstavnici WhatsAppa i Instagrama.

Detaljno smo isplanirali scenarije uoči izbora za Europski parlament. Očekivanja su bila da će timovi moći adresirati ogromnu većinu izazova koji se mogu pojaviti, bez odgode.

Uklanjanje lažnih profila i prije no što su otvoreni

Lexi nije otkrivala koji su se specifični izazovi pojavili u slučaju Hrvatske, ali jest općenitu sliku s kojim se situacijama timovi (i algoritmi) koji se bave ovom vrstom problematike susreću.

Naša nam tehnologija pomaže da poduzmemo radnje protiv milijuna pokušaja, uključujući i one koje dolaze od botova, kako bi se kreirali lažni profili, svakoga dana. Također, omogućuje nam i da otkrijemo te uklonimo milijune postojećih profila, često već nekoliko minuta nakon kreiranja. Naš napredak u uklanjanju lažnih profila može se pronaći u našem izvješću o provedbi standarda zajednice.

Prema izvješću, u drugom i trećem kvartalu 2018. broj uklonjenih profila popeo se na 800 i 754 milijuna. Mnogi od tih lažnih profila rezultat su, kako Lexi kaže, “komercijalno motiviranih spamerskih napada koji su pokušavali kreirati više lažnih profila u komadu.” U istim kvartalima, 99,6% takvih profila uklonjeni su i prije no što su ih korisnici prijavili, što je povećanje u preciznosti – postotak je u prvom kvartalu 2018. iznosio 98,5.

Kako Facebook prati i prepoznaje incidente – i van Facebooka

No, uklanjanje lažnih profila tek je dio posla, posebice u predizborno vrijeme, a Lexi je objasnila kako se prate i pronalaze incidenti:

Timovi koji rade na ovim problemima konstantno prate i eksterne i interne izvore informacija. Tu su uključene i vijesti s globalnih i lokalnih kanala. Za praćenje trendova u stvarnom vremenu na Facebooku, Instagramu, Redditu i Twitteru koristi se CrowdTangle. Tu se prate, primjerice, hashtagovi, a mogu se pratiti i trendovi po lokacijama i drugim faktorima.

Interni kanali i sučelja koriste se za praćenje anomalija na našom platformama. Ako ih uočimo, pratit ćemo aktivnost i provjeriti je li autentična – ili ćemo poduzetni radnju ako nije.

Lexi navodi primjer neobičnih aktivnosti: grupa ili stranica koje odjednom postanu viralne, povećan broj prijava za spam ili govor mržnje ili aktivnost koja se iznimno razlikuje od prethodnih. Dakle, ako postoji uzorak objavljivanja sadržaja i ako se on odjednom promijeni, Facebookov tim bit će obaviješten da je riječ o potencijalnoj anomaliji.

Nakon što je aktivnost označena sumnjivom, timovi provjeravaju krši li ona Facebookova pravila:

Ako krši, poduzimamo poteze. Koristimo i kombinaciju strojne tehnologije i ljudskog pregleda kako bismo pronašli povezane instance s aktivnosti koja je prekršila naša pravila, ne bismo li poduzeli daljnje radnje.

Zašto se, usprkos velikim naporima, i dalje događaju propusti?

Od izbora za Europski parlament, i u Hrvatskoj su se po prvi puta oglasi u sklopu kampanje na Facebooku (ali i Googleu) morali označavati kao politički te se moglo vidjeti tko ih financira. No, kako je zamijetio GONG, tu je bilo određenih propusta. Lexi prvo daje kontekst prije no što adresira taj problem:

Tijekom protekle dvije godine jako smo ulagali ne bismo li zaštitili integritet izbora. Nismo samo reagirali na prijetnje koje smo viđali na našim platformama u prošlosti, nego smo predviđali buduće izazove i reagirali na nove rizike. Naš pristup ovom problemu, baš kao i sam problem, je višestran. Naše taktike uključuju blokiranje i uklanjanje lažnih profila, pronalaženje i uklanjanje zlonamjernika, ograničavanje širenja lažnih vijesti i dezinformacija te donošenje do sada neviđene transparentnosti u političko oglašavanje.

Svaka je zemlja drugačija, nastavlja Lexi dodavši kako zbog toga dosta paze oko toga kako u svakoj novoj zemlji objavljuju proizvode vezane uz izbore. To uključuje rad sa zakonodavcima, izbornim komisijama, fact checkerima, istraživačima, akademicima i civilnim organizacijama.

Rekavši to, svjesni smo da se greške mogu dogoditi. Još uvijek razvijamo sve spomenute alate i učimo kako ih napraviti što učinkovitijima. Naše shvaćanje izbornih oglasa jest da su to oglasi koji su povezani s političarima, strankama i koji pozivaju na izbore. Oni također uključuju političke slogane i grbove stranki.

Facebook
Uoči izbora za Europski parlament, prvi put su se pomnije pratile aktivnosti i u Hrvatskoj te su se oglasi vezani uz izbore označavali kao politički, što je doprinijelo većoj transparentnosti.

Na upit hoće li se pomno pratiti i kampanja uoči predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, odgovor koji dobivam je općenit – da je Facebookov cilj da se što je moguće više onemogući uplitanje u izbore putem njihove platforme.

Da bismo to postigli, više od 30.000 ljudi radi na sigurnosti. Tu su i naši najnapredniji sustavi i alati koji se koriste za detektiranje i zaustavljanje prijetnji, a tu su i operativni centri koji pomažu u adresiranju bilo koje neočekivane prijetnje u što kraćem roku.

Rad na poboljšanju sigurnosti nikad nije gotov, stoga ćemo uvijek pokušavati biti jedan korak ispred zlonamjernika koji žele omesti izbore.

S jednim izborima rad operativnog centra, kao ni rad Lexi, ne završava. Lexi kaže da svaki novi izbori znače i proširivanje te produbljivanje njihovih mogućnosti da detektiraju prijetnje i spriječe zlouporabu njihovih platformi.

Što nam slijedi za predsjedničke i druge izbore u Hrvatskoj i regiji?

Propusta i dalje ima, ali velik je ovo napredak za platformu čiji je CEO Mark Zuckerberg prije samo tri godine odbacivao ideju da lažne vijesti mogu utjecati na rezultate izbora. Zahvaljujući izborima za Europski parlament, i u Hrvatsku je došla obveza autorizacije političkog oglašavanja te posebnog označavanja takvih oglasa, što zasigurno povećava transparentnost u predizbornim kampanjama, a baš je prije nekoliko dana ove alate Facebook proširio i na druge zemlje, među kojima su i države iz regije koje nisu članice Europske unije, poput Bosne i Hercegovine te Srbije.

Facebook će, bez sumnje, imati velik utjecaj i na nadolazeće predsjedničke izbore u Hrvatskoj, stoga će biti zanimljivo pratiti i njegova nastojanja da se spriječi zlouporaba njegovih platformi, ali i načini na koje kandidati koriste dostupne alate ne bi li došli do svoje ciljane skupine. Naznake, dakako, već imamo!

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital ulaže 9.225.000 kuna u akceleraciju 24 startupa u Hrvatskoj

Fil Rouge Capital odabrao je svoju prvu generaciju startupa za akceleraciju. Svaki od 24 odabrana tima osigurali su seed investiciju od 50 tisuća eura što ovu rundu čini najbrojnijom investicijom u startupe u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Internet marketing

Brend Hrvatske kao turističke destinacije nije posao (samo) za državu

Evolucija turizma koja prati razvoj tehnologije donosi niz prilika za rast, no kompleksnost koju donosi digital zahtjeva uključenje komunikacijskih i marketinških stručnjaka u sam strateški proces. Kako ih uključiti saznali smo od turističkog maga, Eulogia Bordasa.

Startupi i poslovanje

Poznati su finalisti šestog izdanja programa Moj Zaba Start

Trideset finalsita šeste godine natječaja Moj Zaba Start poznato je javnosti, a neki od njih će podijeliti gotovo milijun kuna financijskih potpora u tri područja.

Tehnologija

Manje kupujemo aute, ali više romobile. Rješenje? Mercedes električni romobil!

Mercedes je potiho ušao na tržište električnih romobila, a uskoro ćemo na njima možda vidjeti i lokalne "igrače" koji čim sjednu az stol u kafiću bacaju ključ Mercedesa na stol.

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.