Kako je Mislav Kolakušić uz Facebook i Google oglase postao najveće iznenađenje izbora za EP

Kako je Mislav Kolakušić uz Facebook i Google oglase postao najveće iznenađenje izbora za EP

Mislav Kolakušić zasigurno je jedno od većih iznenađenja jučerašnjih izbora za Europski parlament, a čini se da dobar dio svoje popularnosti, zahvaljujući kojoj je osvojio 68.882 preferencijalnih glasova, može zahvaliti pametnom korištenju društvenih mreža i online oglašavanja.

Crni labud. Tako je za N1 objasnio analitičar Robert Kopal odstupanje od istraživanja prema kojemu je HDZ trebao dobiti pet mandata za Europski parlament, a na kraju ih je – četiri.

Iako se neki ne slažu s tim objašnjenjem, jer pojam “crni labud” označava iznimno rijetke događaje koji uzrokuju ovakva odstupanja, ovi su izbori svakako bili puni iznenađenja. Ankete tako nisu predviđale da će HDZ i SDP dijeliti broj mandata, ankete nisu predviđale da uopće nećemo imati zastupnika Mosta u Europskom parlamentu, ankete zasigurno nisu očekivale da će jedno mjesto u Bruxellesu popuniti sudac Mislav Kolakušić. A, prema svemu sudeći, Kolakušić svoje glasove može zahvaliti vrlo dobroj digitalnoj strategiji, prvenstveno na Facebooku te oglašavanju putem Google Display Networka.

Kolakušić se oslanja na društvene mreže duže no što možda mislite

No, vratimo se koji mjesec unatrag. “Mainstream ankete vas ne spominju, ali vi svoj optimizam temeljite na Facebooku”, rekao je Aleksandar Stanković u travnju kada je Mislav Kolakušić gostovao u njegovoj emisiji Nedjeljom u 2. A Kolakušić je objasnio da to ne temelji na nekakvoj popularnosti, nego da je društvene mreže koristio za istraživanje. A, kako se čini, podatke koje je dobio tim istraživanjima koristio je i za slanje pravih poruka, pravim skupinama u pravo vrijeme. A to je puno ranije no što su se ostali kandidati uključili u digitalnu političku utakmicu.

Primjer Kolakušićevih oglasa zakupljenih preko Google Display Networka.

Kolakušić se konkretno fokusirao na “protivne” glasove. Prvi se odnose, kako je rekao, na 48% građana koji ne izlaze na izbore zbog defetizma, odnosno smatranja da se ništa ne može promijeniti. No, 52% građana ima osjećaj građanske dužnosti, odnosno da moraju izaći na izbore. Među njima je druga struja “protivnih” glasova, odnosno onih koji će glasovati protiv lijevog ili desnog krila iste stranke. Ti su glasovi tijekom godina odlazili na razne strane, primjerice, HSLS-u, Orahu, Živom zidu…

Treća nepoznanica je, tvrdio je Kolakušić, kategorija protivnih glasova unutar tih krila.

Naša istraživanja, koja se u potpunosti poklapaju i s rezultatima zadnjih europarlamentarnih izbora, a još više se poklapaju s istraživanjem s društvenih mreža, pokazala su da desno krilo nema više od 10% podrške. Što to znači? Da imaju maksimalno nekih 340.000 glasova. Oni od tih 10 posto do 19% dolaze upravo protivnim glasovima.

“Dajete li vi sebi lažnu nadu, ako sve temeljite na Facebooku? Facebook je virtualan svijet, nije stvaran”, napomenuo mu je Stanković. “Tko su na društvenim mrežama, svemirci ili građani”, postavio mu je protupitanje Kolakušić.

Korupcija i kriminal najbolnije su teme za građane, a upravo se njima bavio novopečeni europarlamentarac

A čini se da građane, ne svemirce, bole najviše upravo one teme o kojima je Kolakušić najviše i govorio:

Petar Tanta, partner u tvrtki CTA komunikacije, za televiziju N1 komentirao je, među ostalim, Kolakušićev uspjeh na izborima. Porazgovarala sam s njim detaljnije o svemu, a među specifičnostima kampanje ističu se tri stvari koje su bile ključne:

  1. Dobro osluškivanje javnosti, zahvaljujući porukama koje se puštaju preko Facebooka, uz praćenje njihovih reakcija.
  2. Nakon osluškivanja, slijedi jako plasiranje pravih poruka preko Google Display Networka, čiji se oglasi odlično uklapaju na stranice na kojima se prikazuju, poput portala.
  3. Oslanjanje i na organski doseg na Facebooku, do kojeg se dolazi, među ostalim, odličnim copyjem (pa i sama službena Facebook stranica ne zove se “Mislav Kolakušić”, nego Građani za Mislava Kolakušića), ali i vrstom sadržaja. Naime, svaki post ima jasan poziv na akciju, poput “podijeli” (a broj dijeljenja stvarno je impresivan). Također, dobar dio sadržaja je u video formatu, što pomaže većem dosegu.

[PODIJELI] Hrvatska je danas zemlja u kojoj nema poštenja i nema pravde, zemlja u kojoj sve institucije drži šačica najgorih među nama. U kojoj najviše institucije gaze Ustav i zakone.Ima nas i više nego dovoljno da to promijenimo. Vidimo se u nedjelju na biralištima.

Geplaatst door Građani za Mislava Kolakušića op Donderdag 23 mei 2019

Mogu li se rezultati postići prijavljenim troškom za oglašavanje?

Upitan ostaje budžet za oglašavanje jer Petar smatra da je teško da je potrošen samo onaj iznos koji je naveden u izvješću Državnom izbornom povjerenstvu o financiranju izborne promidžbe, sastavljenom 16. svibnja. Prema njemu, 6245,69 kuna potrošeno je na Facebook oglašavanje, a 11.223,95 kn na oglašavanje putem Googlea, a upravo to Petar smatra slabo uvjerljivim jer, zahvaljujući svom iskustvu oglašavanja putem Google Display Networka, smatra da bi ukupna cifra morala biti daleko viša. Dok bi za nekih 350 eura mogao dobiti milijun pregleda, problem predstavlja broj klikova na oglase, čija cijena nije zanemariva, a Tanta smatra da je dio kampanje bio plaćen po kliku.

Naime, Kolakušić ima udrugu Antikorupcija, kao i prateću platformu Antikorupcija.hr, a dobar dio oglasa koji su se mogli viđati u predizborno vrijeme odnosio se općenito na jake poruke protiv korupcije, ne direktno kao poziv za glasovanje za njega.

Takvi oglasi, pušteni putem Google Display Networka, nerijetko su izgledali kao dio samih portala na kojima su se prikazivali. Kada bi se kliknulo na neki od oglasa, on bi vodio na neki od članaka na stranici Antikorupcija.hr, a tamo su, na naslovnici, javno vidljivi brojevi čitanja tih članaka.

Oni poprilično osciliraju – dok su neki pročitani tek tisuću puta, neki imaju nekoliko desetaka tisuća pregleda. To pokazuje da se do tih čitanja dolazilo putem oglasa, u kombinaciji s organskim prometom, a s obzirom na to da se, prema mom iskustvu u vođenju kampanja, cijena klika kreće oko 0,93 eura, teško da bi se taj broj čitanja mogao postići prijavljenim budžetom.

“Kolakušićev tim dobro zna što radi”

Bez obzira na budžet, poruka koja se slala, kao i digitalna strategija, Petru daju do znanja da iza svega stoji tim koji dobro zna što radi. Sa svime se krenulo dovoljno rano, pogodile su se prave poruke, zbog čega smatra da je Kolakušić zahvatio dio tuđih glasača, posebice Mostovih, koji nisu uspjeli prijeći ni izborni prag.

HDZ se bavio temama koje projiciraju negativu, kao što je Uljanik. Osim toga, stisnuli su gas na digitalnom području tek posljednjih tjedan-dva prije izbora, što je bilo itekako prekasno. Most je bio dosta neodlučan u svojim porukama i neopredijeljen u stavovima. Maras se, valjda, probudi, pogleda što je taj dan aktualno na Indexu i onda priča o toj temi. Nitko nije imao jasnu strategiju kao Kolakušić.

68.882 preferencijalnih glasova, odnosno 68 tisuća osoba koje su izašle na izbore, razmotale ogromnu papirnatu plahtu prepunu imena, pronašle upravo ime Mislav Kolakušić, zaokružile njega. Vrlo je to mjerljiv i impresivan rezultat za nekog tko je novi igrač u političkoj utakmici. Korupcija, sudstvo, ovrhe – teme su to koje doista bole građane, a što je Kolakušić u svojoj digitalnoj strategiji ispitao, validirao i dobro iskoristio.

 

Nije bilo teško kontekstualno se uklopiti putem oglasa u aktualne tekstove na portalima posljednjih tjedana.

No, kako je ovo tek početak njegovih političkih ambicija, s obzirom na to da je na konferenciji za medije održanoj danas u 13 sati najavio kako planira postati i predsjednik i premijer, i on i njegov tim morat će poprilično zasukati rukave ne bi li nastavili s uspješnom digitalnom strategijom, ali i ispunjavanjem obećanja koja su kroz nju dana.

Posljednje godine pokazuju da je možda jednostavnije no ikada okupiti i aktivirati građane oko nekih novih političkih opcija, ali i da se entuzijazam brzo gubi, ako se obećano ne može ispuniti. Kolakušić je možda Mostu, koji je doživio potpuni poraz na ovim izborima, uzeo dio glasova, ali tko garantira da to netko neće napraviti isto njemu, koristeći iste (digitalne) metode?

Za kraj, prisjetimo se i kampanje Ruže Tomašić za Europski parlament prije pet godina. Čini se da njena strategija i danas funkcionira, s obzirom na to da je prikupila najveći broj preferencijalnih glasova.

ponuda

Komentari

  1. Milan Badrić

    Milan Badrić

    27. 05. 2019. u 5:51 pm Odgovori

    Analitika , statistika , gađanje korisnika (glasaća) sve OK u razvijenim demokracijama .Obični ljudi su shvatili Kolakušićevu poruku , ma kako ona izgledala populistički i desno i diktatorski , ne treba toliki birokratski aparat . Stare priće ,kod nas neprovedive , a u stvarnosti se riješavaju taj čas .Zato on kaže da može u isto vrijeme biti i u EU parlamentu i na funkciji premijera .Treba riješiti zapovijednu liniju i onda sve ide , ali onda nema po babi i po strićevima . Promjeni zakon , natječaje ,,,,i riješio si situaciju .

  2. Nada Tušak

    Nada Tušak

    06. 06. 2019. u 7:04 am Odgovori

    Šteta što se u ovoj analizi uopce ne spominju dvije stvari. Prva je da je Mislav ne samo pogodio teme koje muče građani, vec da on te teme ionako zivi godinama i ima najkvaliretnija rješenja. Druga je da nije dovoljno samo obilato koristiti te alate za promidzbu jer znaju polučiti i kontraefekt kod nevherodostojnih političara. I HDZ i SDP i drugi spominju borbu protiv korupcije, a zapravo su njeni roditelji.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Što ste propustili

Internet marketing

Kad stvarni, strašni događaji inspiriraju stvarno snažnu kampanju: The Real-life Escape Room

SoMo Borac. Clio Awards. BalCannes. European Excellence Awards. SEMPL. To je tek dio nagrada koje je osvojila kampanja The Real-life Escape Room, itekako zasluženo. No, nagrade su tek točka na i kompleksnog razvoja i realizacije jedne ovakve snažne i društveno odgovorne kampanje.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Top Digital Agency osigurao investiciju od milijun eura predvođenu Fil Rouge Capitalom

Top Digital Agency, tvrtka koja spaja agencije i klijente osigurala je milijun eura investicije, a ovu rundu predvodi Fil Rouge Capital sa 800 tisuća eura.

Tehnologija

‘Best buy’ mobiteli danas: Za one koji hoće premium značajke, ali ne i paprenu cijenu

Mobiteli su preskupi, i to je činjenica. Treba li vam onda uopće novi Samsung od 1000 eura ili ga samo želite jer je nov i 'najbolji'?

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.