ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Štrajk radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga započeo je u ranim jutarnjim satima, a prekid rada žile kucavice zagrebačkog javnog prijevoza mnoge je građane natjerao na samostalno snalaženje i pronalazak alternativnih načina kretanja gradom.

Dok su se neki okrenuli taksijima, biciklima ili pješačenju, drugi su počeli organizirati prijevoz sa sugrađanima koji imaju slobodno mjesto u automobilu. Ideja je očito bila dovoljno jednostavna da inspirira i nekoliko brzih digitalnih projekata čiji su autori tijekom vikenda zasukali rukave i pokušali napraviti alate koji bi građanima mogli olakšati ovu izvanrednu situaciju.

Rješenja zajedničkog problema

Preko vikenda je tako nastao Otpeljaj.me, jednostavna web-aplikacija koja pokušava povezati vozače i putnike prema njihovoj lokaciji i smjeru putovanja.

Ako automobilom putujete prema poslu, fakultetu ili drugom odredištu, Otpeljaj.me vam pokazuje čeka li netko na ZET-ovom stajalištu u vašem smjeru. Putnik označava stanicu na kojoj se nalazi i smjer u kojem putuje, dok vozač može provjeriti postoje li ljudi koje bi mogao povesti putem. Za korištenje nije potrebna registracija niti instaliranje aplikacije.

Korisnik samo otvori stranicu, označi svoju lokaciju i odmah može provjeriti postoje li u blizini vozači koji putuju prema sličnom odredištu.

Naišli smo i na projekt Idemo., na kojem korisnici mogu ponuditi slobodno mjesto u automobilu ili zatražiti prijevoz, unijeti polazište, odredište i vrijeme putovanja te se potom povezati s ostalim putnicima direktno putem WhatsAppa. Idemo. je unutar 24 sata imao više od tri tisuće registriranih vožnji.

Razvoj ovakvih rješenja dodatno olakšava činjenica da ZET javno objavljuje podatke o svojim linijama i prometu u GTFS formatu, pa ih developeri mogu koristiti za izradu vlastitih aplikacija i usluga.

Što nakon štrajka?

Ovakve aplikacije svakako mogu ublažiti posljedice današnjeg problema, ali iskustvo već poznatih servisa poput BlaBlaCara pokazuje da je puno teže izgraditi održivu uslugu zajedničkih vožnji nego napraviti funkcionalan proizvod u nekoliko dana. Brz razvoj pritom ne rješava pitanja sigurnosti, privatnosti, pravne odgovornosti ni dugoročne održivosti, što svakako treba imati na umu.

Naša kolegica Antonija Bilić Arar, bivša Netokratkinja i sama je provela nekoliko godina radeći kao voditelj poslovanja za Hrvatsku u BlaBlaCaru. Inspirirana temom, govori nam kako su u toj tvrtki još 2017. pokušavali razviti model za svakodnevne vožnje i pritom mijenjali različite koncepte, da bi BlaBlaCar ove godine svoj biznis za svakodnevno dijeljenje vožnji ipak odlučio prodati najvećem konkurentu Karosu. Neki od problema su, objašnjava nam Antonija, ekonomija i pouzdanost samog modela:

Putniku treba pouzdan vozač koji će i sutra ići istim putem, dok vozaču treba dovoljno putnika da bi mu se uopće isplatilo nekoga pokupiti. Ako je vožnja vrijedna dva eura, teško je od provizije izgraditi biznis, pogotovo kada korisnici nakon nekog vremena mogu jednostavno dogovoriti vožnju izvan platforme.

Zbog toga ovakva rješenja možda imaju više smisla u kontroliranijim scenarijima, primjerice za povezivanje zaposlenika tvrtki koje se nalaze izvan grada ili u suradnji s lokalnom samoupravom na povezivanju manjih mjesta s većim prometnim čvorištima, smatra Antonija.

Za kraj treba biti realan, teško je očekivati da će većina ovakvih vikend odnosno #fušerAI projekata, preživjeti problem zbog kojeg su pokrenuti. No ako su danas uspjeli povezati barem nekoliko ljudi kojima je prijevoz bio potreban, već su ispunili svoju svrhu.

A ako se problem sa ZET-om ne riješi, možda će i Grad imati razloga pogledati što su u međuvremenu napravili developeri. Nikad ne znaš!