Prosječna Instagramerica podnosi detaljniji izvještaj klijentu, nego što će hrvatski političari glasačima

Prosječna Instagramerica podnosi detaljniji izvještaj klijentu, nego što će hrvatski političari glasačima

Do petka traje savjetovanje o nacrtu pravilnika koji bi konačno trebao regulirati aktivnosti političara u predizbornim kampanjama na društvenim mrežama. No, čini se da ga je sastavljao netko tko ne zna puno o kampanjama na ovim platformama.

Naime, prema spomenutom nacrtu pravilnika, koji će detaljno propisati način prikazivanja prihoda i rashoda u kampanjama za izbore i referendume, a za koji upravo traje savjetovanje, i to samo do petka, 19. travnja, stranke i pojedinci će u evidenciju o aktivnostima na društvenim mrežama trebati dostavljati samo iduće podatke:

  • naziv društvene mreže
  • naziv dobavljača
  • broj pregleda/klikova
  • iznos računa s PDV-om.

Nacrt pravilnika dolazi nakon napora GONG-a, nevladine udruge koja je u više navrata predlagala izmjene zakona kako bi se u obzir uzele i političke aktivnosti na društvenim mrežama. Kako je pisao Telegram još u rujnu prošle godine, GONG je predložio da se pojam “medijskog oglašavanja” u Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koji je na snazi od 24. ožujka, precizira na način da se nedvosmisleno uključi i oglašavanje na portalima i društvenim mrežama.

Naime, ova je udruga tada dobro predvidjela da se pod “medijsko oglašavanje” ne može podrazumijevati i oglašavanje na društvenim mrežama, što je prošli mjesec i potvrđeno iz Državnog izbornog povjerenstva. DIP se u objašnjenju referencirao na Zakon o medijima prema kojemu, kako tumače, društvene mreže nisu mediji jer nisu poimence navedene.

Telegram je tada primijetio apsurdnost – Facebook nije medij, teletekst jest.

Facebook možda nije medij, ali bolje regulira političku aktivnost nego pravilnik…

Bilo kako bilo, stranke nisu bile dužne voditi evidenciju ni predavati izvješće o aktivnostima na društvenim mrežama, što je još više apsurdno, ako uzmemo u obzir da se na globalnoj razini bruji o utjecaju društvenih mreža na rezultate izbora godinama, a posebice otkako je Donald Trump pobijedio na izborima za američkog predsjednika.

Donald Trump i društvene mreže imaju poprilično poseban odnos.

Otvorilo je to niz pitanja, poput onih tko financira određene političke kampanje na društvenim mrežama, kako se manipulira podatcima korisnika ovih platformi, ali i kakve veze sa svime imaju makedonski tinejdžeri.

Da je potrebno ozbiljnije pristupiti problemu, shvatile su i same društvene mreže pa je tako Facebook pooštrio pravila oko političkih kampanja, uz obvezu da se oni koji plasiraju takve oglase moraju posebno autorizirati, te uveo veću transparentnost prema krajnjim korisnicima o tome zašto im se koji oglas prikazuje, kao i tko stoji iza njega. A tu je i galerija oglasa koja se može pretraživati u stvarnom vremenu ili se može preuzeti izvješće.

Zanimljivo je da Facebook otvara daleko više podataka nego što stranke i pojedinci moraju dostavljati Državnom izbornom povjerenstvu u svojim izvješćima, a što bi trebalo biti regulirano člancima 13 i 21 Pravilnika.

Potrebna je regulacija, no trenutni prijedlog je ‘traljav’.

Iz GONG-a upozoravaju i na druge nelogičnosti vezane uz spomenuti Nacrt pravilnika. Melisa Skender iz ove udruge napominje:

Članak 13. mora da je zalutao u Nacrt pravilnika o izvještavanju o donacijama I troškovima izborne promidžbe. Tu se, osim vođenja evidencije, ne spominje izvješće koje treba dostaviti DIP-u niti obaveza unosa ovih troškova u informacijski sustav za nadzor. Štoviše, ne moraju se navesti niti u konačnom izvješću o financiranju i troškovima kampanje, prema stavku 2. članka 16. Nacrta.

Dakle, evidencija postoji, ali ne i obaveza da bude objavljena. Jednako traljavo, jer želimo vjerovati da postoji dobra namjera, taj je članak 13. i napisan.

Jer radi se o kompleksnom pitanju koje se ne može rješavati “preko koljena”. GONG je u veljači organizirao međunarodnu konferenciju o prijetnji demokraciji na internetu, s nje su objavljene i preporuke, upozoravali smo na potrebu regulacije političkih kampanja i tijekom javnog savjetovanja o nacrtu prijedloga zakona o financiranju izborne promidžbe, apelirali na saborske zastupnike, pozivali DIP da djeluje sukladno svojoj obavezi da osigura poštene izbore koji će pravedno predstavljati volju građana.

Postojao je niz prilika da se o ovoj temi raspravlja, razmijene mišljenja, dođe do kvalitetnijih rješenja – i sve su propuštene, zaključuje. A sada je u tijeku savjetovanje o nacrtu te bi u samo nekoliko dana, s obzirom na to da savjetovanje traje do petka, trebalo poslati prijedloge i komentare na trenutni tekst i nadati se da će oni biti usvojeni.

Potrebni podatci: naziv društvene mreže, broj klikova… ?

Više detalja o svojim promotivnim aktivnostima na društvenim mrežama pošalje prosječna Instagram influencerica brendu s kojim surađuje.

Naime, s obzirom na to da se traže samo podatci poput naziva društvene mreže, dobavljača, broja pregleda/klikova te cijena, pokazuje se kako je pravilnik sastavljao netko tko ne zna mnogo o društvenim mrežama – ili je ovaj dio koji se odnosi na njih stavljen tek reda radi. Ime društvene mreže ne govori gotovo ništa – potrebno bi bilo evidentirati minimalno i ime profila ili stranice ili grupe na toj društvenoj mreži s koje su se obavljale aktivnosti, kao i opis aktivnosti koje su se s njih obavljale, period te publika prema kojoj su aktivnosti bile usmjerene, bilo da je riječ o plaćenom oglašavanju prema društvenoj mreži ili plasiranju organskog sadržaja.

Istraga USKOK-a otkrila zanimljive pojedinosti u političkim kampanjama

Kao argument za to, ne moramo gledati u SAD – dovoljno je pogledati vjerojatno prvu ovdašnju društveno-mrežnu političku kampanju koja je postala predmet istraživanja USKOK-a. Riječ je o kampanji koja se vodila uoči predsjedničkih izbora 2014. i parlamentarnih 2015., a tim koji je vodio kanale za HDZ optužen je i osuđen za utaju poreza. No, istraga je otkrila mnoge zanimljive detalje – recimo, kako je manipulirano Facebook stranicama, poput one koja se zvala Uživo iz zagrebačkih tramvaja, a koja je za vrijeme političke kampanje promijenila ime u Uživo iz slučajne države te počela plasirati sadržaj usmjeren prema političkim suparnicima Hrvatske demokratske zajednice, o čemu je Netokracija prva pisala još prije četiri godine.

Facebook stranica Uživo iz slučajne države 2015. godine objavljivala je i sponzorirala ‘memove’ najčešće usmjerene protiv Zorana Milanovića. Dio je to predizborne kampanje, a sporna je činjenica što je to prvotno bila stranica Uživo iz zagrebačkih tramvaja, koja je u predizborno vrijeme promijenila ime – i svrhu.

Osim toga, otkrile su se i druge prakse, poput manipuliranja komentarima na drugim stranicama. Kako je pisao Jutarnji list, Matej Zadro, jedan od optuženih za utaju poreza, u razgovoru s USKOK-om priznao je da su se bavili i – “trolanjem”, odnosno stavljanjem negativnih komentara na stranice medija i drugih mjesta na društvenim mrežama.

To je bilo podvedeno pod naziv podrška korisniku. Što se tiče ovoga ‘customer supporta’, mogu reći da se tu u biti radilo o brisanju negativnih komentara na našim stranicama, stavljanju negativnih komentara na stranice političkih protivnika, kao i na razne druge medijske internetske stranice.

Dakle, nije dovoljno navesti ni samo službene profile i stranke stranaka i pojedinaca na društvenim mrežama, s kojih su se obavljale aktivnosti, nego i one “neslužbene”, kao i navesti informaciju jesu li ti kanali mijenjali ime. Osim toga, s obzirom na posljednje aktivnosti pojedinih kandidata u sklopu predizborne kampanje za EU izbore, koja je već poprilično u tijeku, možda bi trebalo navesti i informacije o nagradnim natječajima koji se provode.

[OSVOJITE BLENDER – KREATIVNI NATJEČAJ]"Nisam lud da gledam Sabor!"I ne krivim vas. Mi tamo s govornice bistrimo…

Geplaatst door Gordan Maras op Vrijdag 12 april 2019

Možemo li umanjiti apsurde do petka?

Na stranu šala, teško je ne nasmijati se, čak i gorko, činjenici da ni 2019., nakon svih skandala koji potresaju društvene mreže i dokaza o njihovom utjecaju na društveno-političke događaje, političari u Hrvatskoj ne moraju podnositi nikakvo izvješće o aktivnostima na njima, a ovaj nacrt pravilnika, u obliku u kakvom je sada, neće puno pomoći tom problemu.

Apsurdno je da same društvene mreže zainteresiranoj javnosti nude više relevantnih informacija o političkom (i bilo kojem drugom) oglašavanju od onoga što bi stranke i pojedinci evidentirali kroz ovakav pravilnik. Apsurdno je i da se u marketinškim kampanjama prave ogromni izvještaji temeljeni na mnoštvu podataka koje društvene mreže nude. Apsurdno je i da do tih podataka oglašivači mogu doći u dva-tri klika.

Apsurdno je što jedna prosječna Instagram influencerica, koja nije marketinški stručnjak, pošalje detaljniji izvještaj o svojoj kampanji klijentu jednostavnim screenshotom rezultata, odnosno podataka koje nude društvene mreže.

No, još nije kasno da se to promijeni – uključite se u eSavjetovanje, ostavite svoj komentar na članke 13 i 21 i pomozite da ovaj apsurd bude što manji.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Startupi i poslovanje

Je li Hrvatska nacija jeftine IT radne snage ili prepoznajemo vlastite (proizvodne) potencijale?

Ne treba nam da budemo jeftina tehnološka radna snaga, pa ni radna snaga za 8000 eura! Možemo više - i to smo već dokazali...

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.