Prosječna Instagramerica podnosi detaljniji izvještaj klijentu, nego što će hrvatski političari glasačima

Prosječna Instagramerica podnosi detaljniji izvještaj klijentu, nego što će hrvatski političari glasačima

Do petka traje savjetovanje o nacrtu pravilnika koji bi konačno trebao regulirati aktivnosti političara u predizbornim kampanjama na društvenim mrežama. No, čini se da ga je sastavljao netko tko ne zna puno o kampanjama na ovim platformama.

Naime, prema spomenutom nacrtu pravilnika, koji će detaljno propisati način prikazivanja prihoda i rashoda u kampanjama za izbore i referendume, a za koji upravo traje savjetovanje, i to samo do petka, 19. travnja, stranke i pojedinci će u evidenciju o aktivnostima na društvenim mrežama trebati dostavljati samo iduće podatke:

  • naziv društvene mreže
  • naziv dobavljača
  • broj pregleda/klikova
  • iznos računa s PDV-om.

Nacrt pravilnika dolazi nakon napora GONG-a, nevladine udruge koja je u više navrata predlagala izmjene zakona kako bi se u obzir uzele i političke aktivnosti na društvenim mrežama. Kako je pisao Telegram još u rujnu prošle godine, GONG je predložio da se pojam “medijskog oglašavanja” u Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koji je na snazi od 24. ožujka, precizira na način da se nedvosmisleno uključi i oglašavanje na portalima i društvenim mrežama.

Naime, ova je udruga tada dobro predvidjela da se pod “medijsko oglašavanje” ne može podrazumijevati i oglašavanje na društvenim mrežama, što je prošli mjesec i potvrđeno iz Državnog izbornog povjerenstva. DIP se u objašnjenju referencirao na Zakon o medijima prema kojemu, kako tumače, društvene mreže nisu mediji jer nisu poimence navedene.

Telegram je tada primijetio apsurdnost – Facebook nije medij, teletekst jest.

Facebook možda nije medij, ali bolje regulira političku aktivnost nego pravilnik…

Bilo kako bilo, stranke nisu bile dužne voditi evidenciju ni predavati izvješće o aktivnostima na društvenim mrežama, što je još više apsurdno, ako uzmemo u obzir da se na globalnoj razini bruji o utjecaju društvenih mreža na rezultate izbora godinama, a posebice otkako je Donald Trump pobijedio na izborima za američkog predsjednika.

Donald Trump i društvene mreže imaju poprilično poseban odnos.

Otvorilo je to niz pitanja, poput onih tko financira određene političke kampanje na društvenim mrežama, kako se manipulira podatcima korisnika ovih platformi, ali i kakve veze sa svime imaju makedonski tinejdžeri.

Da je potrebno ozbiljnije pristupiti problemu, shvatile su i same društvene mreže pa je tako Facebook pooštrio pravila oko političkih kampanja, uz obvezu da se oni koji plasiraju takve oglase moraju posebno autorizirati, te uveo veću transparentnost prema krajnjim korisnicima o tome zašto im se koji oglas prikazuje, kao i tko stoji iza njega. A tu je i galerija oglasa koja se može pretraživati u stvarnom vremenu ili se može preuzeti izvješće.

Zanimljivo je da Facebook otvara daleko više podataka nego što stranke i pojedinci moraju dostavljati Državnom izbornom povjerenstvu u svojim izvješćima, a što bi trebalo biti regulirano člancima 13 i 21 Pravilnika.

Potrebna je regulacija, no trenutni prijedlog je ‘traljav’.

Iz GONG-a upozoravaju i na druge nelogičnosti vezane uz spomenuti Nacrt pravilnika. Melisa Skender iz ove udruge napominje:

Članak 13. mora da je zalutao u Nacrt pravilnika o izvještavanju o donacijama I troškovima izborne promidžbe. Tu se, osim vođenja evidencije, ne spominje izvješće koje treba dostaviti DIP-u niti obaveza unosa ovih troškova u informacijski sustav za nadzor. Štoviše, ne moraju se navesti niti u konačnom izvješću o financiranju i troškovima kampanje, prema stavku 2. članka 16. Nacrta.

Dakle, evidencija postoji, ali ne i obaveza da bude objavljena. Jednako traljavo, jer želimo vjerovati da postoji dobra namjera, taj je članak 13. i napisan.

Jer radi se o kompleksnom pitanju koje se ne može rješavati “preko koljena”. GONG je u veljači organizirao međunarodnu konferenciju o prijetnji demokraciji na internetu, s nje su objavljene i preporuke, upozoravali smo na potrebu regulacije političkih kampanja i tijekom javnog savjetovanja o nacrtu prijedloga zakona o financiranju izborne promidžbe, apelirali na saborske zastupnike, pozivali DIP da djeluje sukladno svojoj obavezi da osigura poštene izbore koji će pravedno predstavljati volju građana.

Postojao je niz prilika da se o ovoj temi raspravlja, razmijene mišljenja, dođe do kvalitetnijih rješenja – i sve su propuštene, zaključuje. A sada je u tijeku savjetovanje o nacrtu te bi u samo nekoliko dana, s obzirom na to da savjetovanje traje do petka, trebalo poslati prijedloge i komentare na trenutni tekst i nadati se da će oni biti usvojeni.

Potrebni podatci: naziv društvene mreže, broj klikova… ?

Više detalja o svojim promotivnim aktivnostima na društvenim mrežama pošalje prosječna Instagram influencerica brendu s kojim surađuje.

Naime, s obzirom na to da se traže samo podatci poput naziva društvene mreže, dobavljača, broja pregleda/klikova te cijena, pokazuje se kako je pravilnik sastavljao netko tko ne zna mnogo o društvenim mrežama – ili je ovaj dio koji se odnosi na njih stavljen tek reda radi. Ime društvene mreže ne govori gotovo ništa – potrebno bi bilo evidentirati minimalno i ime profila ili stranice ili grupe na toj društvenoj mreži s koje su se obavljale aktivnosti, kao i opis aktivnosti koje su se s njih obavljale, period te publika prema kojoj su aktivnosti bile usmjerene, bilo da je riječ o plaćenom oglašavanju prema društvenoj mreži ili plasiranju organskog sadržaja.

Istraga USKOK-a otkrila zanimljive pojedinosti u političkim kampanjama

Kao argument za to, ne moramo gledati u SAD – dovoljno je pogledati vjerojatno prvu ovdašnju društveno-mrežnu političku kampanju koja je postala predmet istraživanja USKOK-a. Riječ je o kampanji koja se vodila uoči predsjedničkih izbora 2014. i parlamentarnih 2015., a tim koji je vodio kanale za HDZ optužen je i osuđen za utaju poreza. No, istraga je otkrila mnoge zanimljive detalje – recimo, kako je manipulirano Facebook stranicama, poput one koja se zvala Uživo iz zagrebačkih tramvaja, a koja je za vrijeme političke kampanje promijenila ime u Uživo iz slučajne države te počela plasirati sadržaj usmjeren prema političkim suparnicima Hrvatske demokratske zajednice, o čemu je Netokracija prva pisala još prije četiri godine.

Facebook stranica Uživo iz slučajne države 2015. godine objavljivala je i sponzorirala ‘memove’ najčešće usmjerene protiv Zorana Milanovića. Dio je to predizborne kampanje, a sporna je činjenica što je to prvotno bila stranica Uživo iz zagrebačkih tramvaja, koja je u predizborno vrijeme promijenila ime – i svrhu.

Osim toga, otkrile su se i druge prakse, poput manipuliranja komentarima na drugim stranicama. Kako je pisao Jutarnji list, Matej Zadro, jedan od optuženih za utaju poreza, u razgovoru s USKOK-om priznao je da su se bavili i – “trolanjem”, odnosno stavljanjem negativnih komentara na stranice medija i drugih mjesta na društvenim mrežama.

To je bilo podvedeno pod naziv podrška korisniku. Što se tiče ovoga ‘customer supporta’, mogu reći da se tu u biti radilo o brisanju negativnih komentara na našim stranicama, stavljanju negativnih komentara na stranice političkih protivnika, kao i na razne druge medijske internetske stranice.

Dakle, nije dovoljno navesti ni samo službene profile i stranke stranaka i pojedinaca na društvenim mrežama, s kojih su se obavljale aktivnosti, nego i one “neslužbene”, kao i navesti informaciju jesu li ti kanali mijenjali ime. Osim toga, s obzirom na posljednje aktivnosti pojedinih kandidata u sklopu predizborne kampanje za EU izbore, koja je već poprilično u tijeku, možda bi trebalo navesti i informacije o nagradnim natječajima koji se provode.

[OSVOJITE BLENDER – KREATIVNI NATJEČAJ]"Nisam lud da gledam Sabor!"I ne krivim vas. Mi tamo s govornice bistrimo…

Geplaatst door Gordan Maras op Vrijdag 12 april 2019

Možemo li umanjiti apsurde do petka?

Na stranu šala, teško je ne nasmijati se, čak i gorko, činjenici da ni 2019., nakon svih skandala koji potresaju društvene mreže i dokaza o njihovom utjecaju na društveno-političke događaje, političari u Hrvatskoj ne moraju podnositi nikakvo izvješće o aktivnostima na njima, a ovaj nacrt pravilnika, u obliku u kakvom je sada, neće puno pomoći tom problemu.

Apsurdno je da same društvene mreže zainteresiranoj javnosti nude više relevantnih informacija o političkom (i bilo kojem drugom) oglašavanju od onoga što bi stranke i pojedinci evidentirali kroz ovakav pravilnik. Apsurdno je i da se u marketinškim kampanjama prave ogromni izvještaji temeljeni na mnoštvu podataka koje društvene mreže nude. Apsurdno je i da do tih podataka oglašivači mogu doći u dva-tri klika.

Apsurdno je što jedna prosječna Instagram influencerica, koja nije marketinški stručnjak, pošalje detaljniji izvještaj o svojoj kampanji klijentu jednostavnim screenshotom rezultata, odnosno podataka koje nude društvene mreže.

No, još nije kasno da se to promijeni – uključite se u eSavjetovanje, ostavite svoj komentar na članke 13 i 21 i pomozite da ovaj apsurd bude što manji.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak sa STEM Boxom osigurao milijun kuna u prva 2 tjedna kampanje

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, mladi inovator Albert Gajšak iza Circuitmessa, koji je dosad prodao 15 tisuća "uradi sam" jedinstvenih proizvoda, otkriva kako u novu STEM pretplatu planiraju upakirati uradi-sam pametni sat, glasovni asistent i autić.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak sa STEM Boxom osigurao milijun kuna u prva 2 tjedna kampanje

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, mladi inovator Albert Gajšak iza Circuitmessa, koji je dosad prodao 15 tisuća "uradi sam" jedinstvenih proizvoda, otkriva kako u novu STEM pretplatu planiraju upakirati uradi-sam pametni sat, glasovni asistent i autić.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.