Petar Vidov otkriva kako će hrvatski Faktograf pomoći Facebooku u suzbijanju lažnih vijesti

Petar Vidov otkriva kako će hrvatski Faktograf pomoći Facebooku u suzbijanju lažnih vijesti

Facebook je pojačao napore u sprječavanju širenja lažnih vijesti, a uoči izbora za Europski parlament u svoju je borbu uključio još više lokalnih partnera. Od jučer je među njima i hrvatski servis za provjeru istinitosti činjenica Faktograf.hr, a više o svemu otkrio nam je njegov novinar Petar Vidov.

Kako je jučer na Facebookovom blogu objavila product managerica Antonia Woodford, udruživanje s neovisnim, vanjskim provjeravateljima činjenica diljem svijeta jedan je od načina borbe protiv širenja netočnih informacija. Uoči izbora za Europski parlament, koji se održavaju u svibnju, program se proširio unutar Europske unije s pet novih lokalnih partnera – tako će Ellinika Hoaxes u Grčkoj, FactCheckNI u Sjevernoj Irskoj, Observador u Portugalu, Patikrinta 15min u Litvi te Faktograf u Hrvatskoj provjeravati i ocjenjivati točnost sadržaja na Facebooku.

U tri i pol godine provjereno više od 1000 informacija

A upravo se provjerom i ocjenom točnosti navoda u medijima Faktograf.hr bavi već tri i pol godine. Kako mi otkriva jedan od novinara portala, Petar Vidov, od tada je objavljeno više od tisuću tekstova u kojima su se ispravljale ili kontekstualizirale netočne ili nepotpune informacije.

U najvećem broju slučajeva ispravljali smo faktično netočne tvrdnje domaćih političara, što je bio i primarni fokus Faktografa u počecima našeg rada. No u zadnje smo se vrijeme prisiljeni sve više baviti i drugim oblicima dezinformacija u digitalnoj sferi, tj. onime što se uglavnom nedovoljno precizno naziva “lažnim vijestima”. Radi se o dezinformacijama koje objavljuju sumnjive web stranice, koje možda nemaju kredibilitet u profesionalnoj javnosti, ali građani i dalje u velikom broju nažalost nasjedaju na njihove laži, posebno starija populacija koja nema dovoljno iskustva s novim tehnologijama pa teže prepoznaje opasnosti koje dolaze s tehnološkim iskoracima. 

Građane najviše zanima raskrinkavanje informacija s društvenih mreža

No, jedno je raskrinkavati neistine i poluistine, a drugo je doći do javnosti s pravim informacijama. Čini se da one prve često putuju brže i dalje od točnih informacija, a Petar mi otkriva da na Faktografu najviše interesa izaziva tzv. debunking, odnosno raskrinkavanje netočnih informacija koje se šire društvenim mrežama.

Kvalitetno istražena i prezentirana tema također će uvijek privući pozornost šireg broja ljudi. Primjerice, lani je kolegica Ana Benačić uložila velik trud u provjeru točnosti niza tvrdnji koje je u intervjuu za austrijski Kleine Zeitung iznijela predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, do te mjere da je čak utvrdila točan broj različitih vrsti jogurta koji su se u Jugoslaviji mogli kupiti u vrijeme predsjedničina odrastanja. Bio je to jedan od najčitanijih tekstova koje smo ikad objavili.

Puno je lakše izmisliti i plasirati lažnu priču, nego prikupiti činjenice koje su potrebne da se takva priča prokaže kao lažna, priznaje Petar i naglašava da je to je problem s kojim se suočavaju fact-checkeri diljem svijeta, koji si ne mogu dopustiti da zbog brzine reagiranja žrtvuju preciznost i kredibilitet. Kod jednostavnijih tema brža je i reakcija, ali dezinformacije se uglavnom i dalje šire brže nego ispravci dezinformacija, nastavlja.

Krenuli s provjerom izjava političara, završili s raskrinkavanjem lažnih vijesti s Facebooka

Faktograf.hr u tri i pol godine objavio je više od 1000 tekstova.

A tek četvero ljudi radi na raskrinkavanju tih dezinformacija. Riječ je o iskusnim novinarima i novinarkama koji svakodnevno prate što se objavljuje u medijima, što govore političari, kakve informacije kruže društvenim mrežama i temeljem tih opažanja odlučuju na što će se fokusirati.

U provjeravanju tvrdnji obilno se oslanjamo na javno dostupne baze podataka u Hrvatskoj i inozemstvu, relevantna znanstvena istraživanja, medijske arhive, a redovito šaljemo i razne upite resornim institucijama. Naravno da se ponekad osjećamo kao da radimo Sizifov posao, posebno kad više puta moramo ispravljati iste ili slične lažne tvrdnje, ali smo svjesni i važnosti posla koji obavljamo. Rad Faktografa sigurno doprinosi tome da veći broj ljudi kritički promatra sadržaj kojem su izloženi u digitalnom prostoru, što znači da to što radimo ipak ima smisla. 

Iako su organizacije namijenjene provjeri činjenica nastale ne bi li se izabrane političare držalo odgovornima za javno izrečene tvrdnje, njihova se svrha ponešto izmijenila kad su se društvene mreže počele koristiti kao kanal za masovno širenje dezinformacija, nastavlja moj sugovornik. Dezinformacije se šire i u svrhu orkestrirane propagande, ali i zbog mogućnosti lake zarade “na klikovima”, kao što je bio slučaj s danas već zloglasnim makedonskim tinejdžerima koji su širili lažne vijesti koje su pogodovale Trumpu u predizborno vrijeme, a sve kako bi profitirali na posjećenosti sadržaja koji objavljuju. No, i pravi, tradicionalni mediji igraju značajnu ulogu u širenju krivih informacija, jer su, kako napominje Petar, oslabljeni dugogodišnjom krizom izgubili dio kapaciteta za obavljanje svoje javne funkcije, zbog čega diljem svijeta i jesu nastali mediji specijalizirani baš za fact checking.  

Kako je došlo do suradnje s Facebookom?

Društvene mreže su postale primarni kanal za distribuciju dezinformacija. Prije pojave društvenih mreža ovaj problem i nije bio toliko izražen, jer je bilo puno teže dezinformacijama izložiti veliki broj ljudi. Uključivanje nezavisnih fact checkera u partnerstvo s Facebookom svakako je korak u pravom smjeru, ali preambiciozno bi bilo očekivati da će to u potpunosti riješiti problem. Kompleksni problemi zahtijevaju i kompleksna rješenja, tako da vjerujem kako su dezinformacije u digitalnoj sferi jedna od tema kojom će se u budućnosti u većoj mjeri morati baviti i institucije Europske unije, barem kroz agilnije educiranje građana.  

No, da bi umanjio dio štete, Facebook je prije nekoliko godina napravio suradnju s IFCN-om, međunarodnom mrežom organizacija koje se bave provjeravanjem činjenica, a upravo je zbog toga došlo i do današnje suradnje s Faktografom.

Facebooku je bilo u interesu najprije pronaći partnere u većim zemljama, tj. fact checkere koji pišu na jezicima koje koristi veći broj ljudi. Povodom predstojećih izbora za Europski parlament Facebook je krenuo u potragu za partnerima i u manjim europskim zemljama u kojima dosad još nisu bili prisutni pa je tako i Faktografu ponuđena suradnja. Naša uloga je da zapravo radimo svoj posao kao i dosad, da nastavimo korigirati dezinformacije u digitalnoj sferi, a Facebook će onim tvrdnjama koje budu označene kao netočne značajno smanjivati doseg. Prema dosadašnjim iskustvima, doseg takvih tvrdnji smanjivao se za 80 posto, a istovremeno čitatelji koji na Facebooku nehotice šire dezinformacije dobivaju upozorenje da je nezavisna fact checkerska organizacija informaciju koju dijele označila kao netočnu. 

Kao jedan od većih nedavnih primjera dezinformiranja Petar navodi požar u kojemu je stradala crkva Notre Dame u Parizu nakon kojeg su internetom krenule kružiti teorije zavjere kojima se krivnja za požar pokušala pripisati muslimanskim izbjeglicama s Bliskog istoka,

To je retorika kakvu raspiruju ekstremističke i populističke političke opcije. Ali europski fact checkeri u ovoj su se situaciji doista iskazali te su zajedničkim naporima, kroz inicijativu FactCheckEU u kojoj sudjeluje i Faktograf, pravovremeno razotkrivali i ispravljali sve netočne tvrdnje vezane za taj nedvojbeno nesretni slučaj.

Je li dovoljno utjecati samo na sadržaj u news feedu kad se korisnici sve više privatno dopisuju?

Facebook raznim metodama pokušava zaustaviti širenje lažnih vijesti. Facebook

Facebook će na news feedu niže rangirati vijesti koje je provjeravatelj činjenica označi netočnima, a stranice i domene za koje se primijeti da često dijele takve vijesti imat će manji doseg. No, nije news feed jedino mjesto gdje se šire vijesti – korisnici se sve više prebacuju u privatno dopisivanje, a tako je WhatsApp, još jedna Facebookova platforma, postao izvor mnogih dezinformacija – samo pogledajte primjer Indije uoči tamošnjih izbora.

Što se tiče nadolazećih izbora u Europskoj uniji, Facebook je najavio i dodatne mjere zaštite. Tu je takozvani sustav Click-Gap, koji može prepoznati kreira li internetska stranica sadržaj niske kvalitete tako što uzima u obzir postotak svih klikova na nju te ih uspoređuje s brojem klikova koje dobiva s drugih stranica ili sa statusom stranice na internetu. Potom će se nuditi dodatne informacije pod opcijom Context, poput podataka o autoru s Wikipedije ili mjesta na kojima je članak podijeljen, a sada će se dodati i indikator povjerenja. Facebook stranice će u Page Quality Tabu moći vidjeti jesu li ili nisu pretjerano širili netočne informacije te jesu li blizu ostvarivanja statusa onih koji krše pravila, a administratori će uskoro vidjeti smanjuje li se doseg na njihovim stranicama zbog dijeljenja članaka sa senzacionalističkim naslovima. Slične će se metode primjenjivati i u Facebook grupama.

Građani moraju prihvatiti da ničemu ne mogu bezrezervno vjerovati

Hoće li to biti dovoljno za zaustavljanje neprovjerenih informacija i hoće li oni kojima je u cilju namjerno širenje lažnih vijesti znati izigrati sustav koji Facebook gradi već godinama, teško je u ovom trenutku reći. Iako napretka ima, treba se prisjetiti da nisu prošle ni tri godine otkako je osnivač Facebooka Mark Zuckerberg odbacivao tvrdnju da lažne vijesti mogu imati utjecaj na rezultate izbora kao suludu. Iako je od tada promijenio priču, važno je imati na umu, kako je i Petar napomenuo, da tehničko rješenje nije dovoljno – ključan faktor u filtriranju sadržaja čine ljudi. No, ako se sjetimo potresnih priča o uvjetima rada moderatora sadržaja na Facebooku i činjenice da u Hrvatskoj samo četvero ljudi stoji kao bastion obrane od lažnih vijesti, teško je biti optimističan. Petar zaključuje:

Građani će nažalost morati prihvatiti da ničemu više ne mogu bezrezervno vjerovati. Svaku novu informaciju nužno je kritički promotriti, provjeriti kredibilitet izvora informacije, pokušati potvrditi informaciju iz dodatnog izvora… Širenje dezinformacija vjerojatno se nikad neće moći u potpunosti zaustaviti, jer bi to imalo potencijalno opasne implikacije po pravo na slobodu govora, zbog čega je odgovornost svakog od nas da dobro razmislimo prije nego bilo koju informaciju usvojimo kao istinitu ili odbacimo kao lažnu. A potrebne su nam i promjene u obrazovnom sustavu, koji bi morao kroz građanski odgoj u većoj mjeri poticati kritičko razmišljanje i promicati medijsku pismenost.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Tehnologija

Facebook je postao Meta, ali… želimo li stvarno da nam novu digitalnu eru kroji Mark Zuckerberg?

Može jedan metaverse bez Meta? Napredni umreženi virtualni svjetovi naša su budućnost, oko toga nema sumnje, no Mark smatra da će upravo oni biti ti koji će pripomoći da se to dogodi što prije. Koliko imaju u tome šanse i želimo li uopće da Meta u tome predvodi?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

4 hrvatske tvrtke nalaze se u 50 najbržih rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe

Three of them najbrže je rastuća hrvatska tehnološka tvrtka Deloitteovog natječaja technology Fast 50 Srednje Europe, a uz nju u prvih 50 tu su i Flow and Form, Async Lab i Reactor Studio.

Novost

Plus nudi 30% popusta na hosting pakete za vašu web stranicu

Ako ste čekali pravu priliku da zakupite hosting, nema bolje od Crnog petka.

Startupi i poslovanje

Pametni ormarići kao platforma? Bloq.it uz investiciju od 250 tisuća eura ima klijente od Francuske do Egipta!

Kada bismo i htjeli vezati ovu tvrtku za neku lokaciju, ne bismo mogli. Osnivač Bloq.ita je Slovenac, sjedište tvrtke nalazi se u Lisabonu, a ured je od nedavno otvoren i u Zagrebu. Kako se planiraju natjecati na tržištu koje će buknuti u narednim godinama?

Startupi i poslovanje

Zašto iskusni developeri vole raditi u (Software) Sauni? Jer se manje znoje, a rade na boljim projektima

Kad Finac vodi agenciju u Hrvatskoj, developeri ne preskaču pisanje testova, mogu se prebacivati s tehnologija - i ne manje važno - mogu odbiti projekt.

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Startupi i poslovanje

Mate Knezović: Kako sam uvjerio i majku i klijente da je agrotech budućnost?

Od korisnika softvera postao je investitor, a od investitora - menadžer. Mate Knezović danas je COO AGRIVI softvera za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. No, lako je osvojiti mlađe generacije tehnologijom, što je sa starijima - jesu li se okolnosti promijenile u zadnjih par godina?