Petar Vidov otkriva kako će hrvatski Faktograf pomoći Facebooku u suzbijanju lažnih vijesti

Petar Vidov otkriva kako će hrvatski Faktograf pomoći Facebooku u suzbijanju lažnih vijesti

Facebook je pojačao napore u sprječavanju širenja lažnih vijesti, a uoči izbora za Europski parlament u svoju je borbu uključio još više lokalnih partnera. Od jučer je među njima i hrvatski servis za provjeru istinitosti činjenica Faktograf.hr, a više o svemu otkrio nam je njegov novinar Petar Vidov.

Kako je jučer na Facebookovom blogu objavila product managerica Antonia Woodford, udruživanje s neovisnim, vanjskim provjeravateljima činjenica diljem svijeta jedan je od načina borbe protiv širenja netočnih informacija. Uoči izbora za Europski parlament, koji se održavaju u svibnju, program se proširio unutar Europske unije s pet novih lokalnih partnera – tako će Ellinika Hoaxes u Grčkoj, FactCheckNI u Sjevernoj Irskoj, Observador u Portugalu, Patikrinta 15min u Litvi te Faktograf u Hrvatskoj provjeravati i ocjenjivati točnost sadržaja na Facebooku.

U tri i pol godine provjereno više od 1000 informacija

A upravo se provjerom i ocjenom točnosti navoda u medijima Faktograf.hr bavi već tri i pol godine. Kako mi otkriva jedan od novinara portala, Petar Vidov, od tada je objavljeno više od tisuću tekstova u kojima su se ispravljale ili kontekstualizirale netočne ili nepotpune informacije.

U najvećem broju slučajeva ispravljali smo faktično netočne tvrdnje domaćih političara, što je bio i primarni fokus Faktografa u počecima našeg rada. No u zadnje smo se vrijeme prisiljeni sve više baviti i drugim oblicima dezinformacija u digitalnoj sferi, tj. onime što se uglavnom nedovoljno precizno naziva “lažnim vijestima”. Radi se o dezinformacijama koje objavljuju sumnjive web stranice, koje možda nemaju kredibilitet u profesionalnoj javnosti, ali građani i dalje u velikom broju nažalost nasjedaju na njihove laži, posebno starija populacija koja nema dovoljno iskustva s novim tehnologijama pa teže prepoznaje opasnosti koje dolaze s tehnološkim iskoracima. 

Građane najviše zanima raskrinkavanje informacija s društvenih mreža

No, jedno je raskrinkavati neistine i poluistine, a drugo je doći do javnosti s pravim informacijama. Čini se da one prve često putuju brže i dalje od točnih informacija, a Petar mi otkriva da na Faktografu najviše interesa izaziva tzv. debunking, odnosno raskrinkavanje netočnih informacija koje se šire društvenim mrežama.

Kvalitetno istražena i prezentirana tema također će uvijek privući pozornost šireg broja ljudi. Primjerice, lani je kolegica Ana Benačić uložila velik trud u provjeru točnosti niza tvrdnji koje je u intervjuu za austrijski Kleine Zeitung iznijela predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, do te mjere da je čak utvrdila točan broj različitih vrsti jogurta koji su se u Jugoslaviji mogli kupiti u vrijeme predsjedničina odrastanja. Bio je to jedan od najčitanijih tekstova koje smo ikad objavili.

Puno je lakše izmisliti i plasirati lažnu priču, nego prikupiti činjenice koje su potrebne da se takva priča prokaže kao lažna, priznaje Petar i naglašava da je to je problem s kojim se suočavaju fact-checkeri diljem svijeta, koji si ne mogu dopustiti da zbog brzine reagiranja žrtvuju preciznost i kredibilitet. Kod jednostavnijih tema brža je i reakcija, ali dezinformacije se uglavnom i dalje šire brže nego ispravci dezinformacija, nastavlja.

Krenuli s provjerom izjava političara, završili s raskrinkavanjem lažnih vijesti s Facebooka

Faktograf.hr u tri i pol godine objavio je više od 1000 tekstova.

A tek četvero ljudi radi na raskrinkavanju tih dezinformacija. Riječ je o iskusnim novinarima i novinarkama koji svakodnevno prate što se objavljuje u medijima, što govore političari, kakve informacije kruže društvenim mrežama i temeljem tih opažanja odlučuju na što će se fokusirati.

U provjeravanju tvrdnji obilno se oslanjamo na javno dostupne baze podataka u Hrvatskoj i inozemstvu, relevantna znanstvena istraživanja, medijske arhive, a redovito šaljemo i razne upite resornim institucijama. Naravno da se ponekad osjećamo kao da radimo Sizifov posao, posebno kad više puta moramo ispravljati iste ili slične lažne tvrdnje, ali smo svjesni i važnosti posla koji obavljamo. Rad Faktografa sigurno doprinosi tome da veći broj ljudi kritički promatra sadržaj kojem su izloženi u digitalnom prostoru, što znači da to što radimo ipak ima smisla. 

Iako su organizacije namijenjene provjeri činjenica nastale ne bi li se izabrane političare držalo odgovornima za javno izrečene tvrdnje, njihova se svrha ponešto izmijenila kad su se društvene mreže počele koristiti kao kanal za masovno širenje dezinformacija, nastavlja moj sugovornik. Dezinformacije se šire i u svrhu orkestrirane propagande, ali i zbog mogućnosti lake zarade “na klikovima”, kao što je bio slučaj s danas već zloglasnim makedonskim tinejdžerima koji su širili lažne vijesti koje su pogodovale Trumpu u predizborno vrijeme, a sve kako bi profitirali na posjećenosti sadržaja koji objavljuju. No, i pravi, tradicionalni mediji igraju značajnu ulogu u širenju krivih informacija, jer su, kako napominje Petar, oslabljeni dugogodišnjom krizom izgubili dio kapaciteta za obavljanje svoje javne funkcije, zbog čega diljem svijeta i jesu nastali mediji specijalizirani baš za fact checking.  

Kako je došlo do suradnje s Facebookom?

Društvene mreže su postale primarni kanal za distribuciju dezinformacija. Prije pojave društvenih mreža ovaj problem i nije bio toliko izražen, jer je bilo puno teže dezinformacijama izložiti veliki broj ljudi. Uključivanje nezavisnih fact checkera u partnerstvo s Facebookom svakako je korak u pravom smjeru, ali preambiciozno bi bilo očekivati da će to u potpunosti riješiti problem. Kompleksni problemi zahtijevaju i kompleksna rješenja, tako da vjerujem kako su dezinformacije u digitalnoj sferi jedna od tema kojom će se u budućnosti u većoj mjeri morati baviti i institucije Europske unije, barem kroz agilnije educiranje građana.  

No, da bi umanjio dio štete, Facebook je prije nekoliko godina napravio suradnju s IFCN-om, međunarodnom mrežom organizacija koje se bave provjeravanjem činjenica, a upravo je zbog toga došlo i do današnje suradnje s Faktografom.

Facebooku je bilo u interesu najprije pronaći partnere u većim zemljama, tj. fact checkere koji pišu na jezicima koje koristi veći broj ljudi. Povodom predstojećih izbora za Europski parlament Facebook je krenuo u potragu za partnerima i u manjim europskim zemljama u kojima dosad još nisu bili prisutni pa je tako i Faktografu ponuđena suradnja. Naša uloga je da zapravo radimo svoj posao kao i dosad, da nastavimo korigirati dezinformacije u digitalnoj sferi, a Facebook će onim tvrdnjama koje budu označene kao netočne značajno smanjivati doseg. Prema dosadašnjim iskustvima, doseg takvih tvrdnji smanjivao se za 80 posto, a istovremeno čitatelji koji na Facebooku nehotice šire dezinformacije dobivaju upozorenje da je nezavisna fact checkerska organizacija informaciju koju dijele označila kao netočnu. 

Kao jedan od većih nedavnih primjera dezinformiranja Petar navodi požar u kojemu je stradala crkva Notre Dame u Parizu nakon kojeg su internetom krenule kružiti teorije zavjere kojima se krivnja za požar pokušala pripisati muslimanskim izbjeglicama s Bliskog istoka,

To je retorika kakvu raspiruju ekstremističke i populističke političke opcije. Ali europski fact checkeri u ovoj su se situaciji doista iskazali te su zajedničkim naporima, kroz inicijativu FactCheckEU u kojoj sudjeluje i Faktograf, pravovremeno razotkrivali i ispravljali sve netočne tvrdnje vezane za taj nedvojbeno nesretni slučaj.

Je li dovoljno utjecati samo na sadržaj u news feedu kad se korisnici sve više privatno dopisuju?

Facebook
Facebook raznim metodama pokušava zaustaviti širenje lažnih vijesti.

Facebook će na news feedu niže rangirati vijesti koje je provjeravatelj činjenica označi netočnima, a stranice i domene za koje se primijeti da često dijele takve vijesti imat će manji doseg. No, nije news feed jedino mjesto gdje se šire vijesti – korisnici se sve više prebacuju u privatno dopisivanje, a tako je WhatsApp, još jedna Facebookova platforma, postao izvor mnogih dezinformacija – samo pogledajte primjer Indije uoči tamošnjih izbora.

Što se tiče nadolazećih izbora u Europskoj uniji, Facebook je najavio i dodatne mjere zaštite. Tu je takozvani sustav Click-Gap, koji može prepoznati kreira li internetska stranica sadržaj niske kvalitete tako što uzima u obzir postotak svih klikova na nju te ih uspoređuje s brojem klikova koje dobiva s drugih stranica ili sa statusom stranice na internetu. Potom će se nuditi dodatne informacije pod opcijom Context, poput podataka o autoru s Wikipedije ili mjesta na kojima je članak podijeljen, a sada će se dodati i indikator povjerenja. Facebook stranice će u Page Quality Tabu moći vidjeti jesu li ili nisu pretjerano širili netočne informacije te jesu li blizu ostvarivanja statusa onih koji krše pravila, a administratori će uskoro vidjeti smanjuje li se doseg na njihovim stranicama zbog dijeljenja članaka sa senzacionalističkim naslovima. Slične će se metode primjenjivati i u Facebook grupama.

Građani moraju prihvatiti da ničemu ne mogu bezrezervno vjerovati

Hoće li to biti dovoljno za zaustavljanje neprovjerenih informacija i hoće li oni kojima je u cilju namjerno širenje lažnih vijesti znati izigrati sustav koji Facebook gradi već godinama, teško je u ovom trenutku reći. Iako napretka ima, treba se prisjetiti da nisu prošle ni tri godine otkako je osnivač Facebooka Mark Zuckerberg odbacivao tvrdnju da lažne vijesti mogu imati utjecaj na rezultate izbora kao suludu. Iako je od tada promijenio priču, važno je imati na umu, kako je i Petar napomenuo, da tehničko rješenje nije dovoljno – ključan faktor u filtriranju sadržaja čine ljudi. No, ako se sjetimo potresnih priča o uvjetima rada moderatora sadržaja na Facebooku i činjenice da u Hrvatskoj samo četvero ljudi stoji kao bastion obrane od lažnih vijesti, teško je biti optimističan. Petar zaključuje:

Građani će nažalost morati prihvatiti da ničemu više ne mogu bezrezervno vjerovati. Svaku novu informaciju nužno je kritički promotriti, provjeriti kredibilitet izvora informacije, pokušati potvrditi informaciju iz dodatnog izvora… Širenje dezinformacija vjerojatno se nikad neće moći u potpunosti zaustaviti, jer bi to imalo potencijalno opasne implikacije po pravo na slobodu govora, zbog čega je odgovornost svakog od nas da dobro razmislimo prije nego bilo koju informaciju usvojimo kao istinitu ili odbacimo kao lažnu. A potrebne su nam i promjene u obrazovnom sustavu, koji bi morao kroz građanski odgoj u većoj mjeri poticati kritičko razmišljanje i promicati medijsku pismenost.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Apple Pay konačno i službeno u Hrvatskoj uz Revolut, Monese…

Svoju Revolut ili Monese Mastercard karticu od danas možete staviti u Apple Wallet i plaćati pomoću pametnog sata ili iPhonea.

Tehnologija

Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?

Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.

Intervju

Prvo smo tržište za Settle, nordijski sustav koji će POS zamijeniti vašim mobitelom?

Pionir nordijskog plaćanja, Auka uz Sberbank Hrvatska donosi nam Settle aplikaciju za mobilna plaćanja. Hoćemo li Hrvatsku pamtiti kao prvo tržište budućeg Alipaya Europe?

Što ste propustili

Internet marketing

Pošto kila utjecaja? Kod domaćih influencera od 5 do 700 eura!

Znate li da od 1400 regionalnih influencera najviše pratitelja prosječno imaju influenceri u dobi od 30 do 40 godina? To je samo jedna od zanimljivosti koje otkrivaju podaci domaće Milenial platforme...

Startupi i poslovanje

Pauza.hr pokreće PauzaGO! Uz nove dostavljače pristižu i novi restorani

U ponedjeljak službeno na ulicu izlaze PauzaGO dostavljači. Za korisnike to znači još više izbora, a novim restoranima i operativno rasterećenje.

Intervju

Razvoj IT-ja ne utječe samo na IT, nego i na druge lokalne biznise: Primjer Maksimiliana iz Osijeka

Iako se najčešće smatra da je zatvoren u svom balončiću, razvoj IT scene utječe pozitivno i na mnoge druge biznise i industrije, a jedna od njih može biti i turizam.

Istraživanje

Poslodavci, hrvatski digitalni dizajneri ne žele površne povlastice već investiranje u edukaciju i procese!

Danas svi govore o dizajnerskim vrijednostima, ali rijetko imamo priliku shvatiti kako najbolje integrirati dizajn u kulturu tvrtke - lokalna zajednica IxDA Hrvatska odlučila je to promijeniti.

Intervju

Osijek Software City: Osječki učenici i studenti navaljuju na IT smjerove, ali tvrtkama i dalje nedostaje zaposlenika

Udruga Osijek Software City s novim vodstvom sve se više okreće razvoju novih studijskih programa i edukaciji kako bi se u Osijeku osigurao adekvatan kadar za sve veći broj IT kompanija koje u njemu nastaju ili otvaraju urede.

Intervju

Friendly Fire, igraonica koja ima svoj brend računalne periferije i softver koji prodaje diljem EU

Ni igraonice više nisu što su nekad bile, a najbolji pokazatelj rasta ove industrije dolazi iz Friendly Fire Esports arene, tvrtke koja osim igraonica proizvodi vlastiti softver, hardver i uskoro se širi po EU.