Facebookova Lexi Sturdy nam u razgovoru otkriva kako je izgledalo praćenje izbora za Europski parlament, u kojima je ova društvena mreža prvi put u Hrvatskoj pomnije pratila političke aktivnosti, ali i pokušaje zlouporabe platformi.
"It’s huuuge!", Trumpov je to uzvik koji može definirati cijelu njegovu pojavu, posebice predizbornu kampanju, a posebice onu na društvenim mrežama. Velike riječi, velike brojke, velika kontroverza, velika galama - sve je to, čini se, doprinijelo i velikom iznenađenju u rezultatu predsjedničkih izbora kojemu smo danas svjedočili i o kojemu smo raspravljali. I opet doprinijeli velikoj galami o toj temi. No, je li ta pobjeda toliko iznenađujuća ako analiziramo komentare o njemu na webu - čak i kod nas?
Jedan od iznimno važnih društveno-političkih događanja je pred vratima. Idućeg ćemo tjedna nakon brojnih govora, debata, ali i debakla, saznati tko će naslijediti Obamino mjesto u Bijeloj kući - Hillary Clinton ili Donald Trump. A da bi predsjednički izbori prošli kako treba, pobrinut će se hrvatska tehnologija - rješenje blinkID domaće tvrtke MicroBlink koje će osigurati kontrolu nad popisom birača. No, zašto hrvatsku tehnologiju ne koristimo i na izborima u Hrvatskoj?
Nakon što je jučer brojem fanova na Facebooku predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović prešla kandidata i još uvijek aktualnog predsjednika Ivu Josipovića, pojavila su se nagađanja da su njeni fanovi - kupljeni. Ako se pod “kupovinom” misli na farme lajkova i klikova, odnosno kupovanje lažnih fanova, potrebno je ipak malo dublje analizirati situaciju prije no što na sve odmahnemo rukom.
Čini se da je predizborna utrka za glasače u predsjedničkim izborima jednako tijesna kao i ona za fanove na Facebooku. Naime, iako je Facebook stranica Ive Josipovića tijekom kampanje bila vodeća po broju fanova, sada ju je prestigla stranica Kolinde Grabar Kitarović. Kako se to dogodilo i što o utjecaju fanova na rezultate izbora misle stručnjaci za društvene mreže, provjerite u daljnjem tekstu.
Twitter i televizija prirodan su spoj, pogotovo kad je riječ o događajima koji se prenose uživo. Međutim, u Hrvatskoj je ova simbioza još u povojima, ali pomaka prema društvenosti televizije i blistanju tvitova pod svjetlima reflektora ima, što smo mogli primijetiti i za vrijeme prvog kruga predsjedničkih izbora. Hrvatska televizija je u svoju emisiju uživo, koja je na dan izbora prenosila prve rezultate glasovanja, među komentatore uvrstila i tvitove, što je izazvalo pozitivne reakcije na ovoj društvenoj mreži. Kako nas i u drugom krugu očekuje sličan scenarij, porazgovarali smo s Anom Keglović Horvat, vlasnicom i osnivačicom tvrtke Lude ribe, te Bartolom Šimunićem, konzultantom, koji su neumorno tvitali i prikupljali tvitove na dan izbora, zajedno s online timom HRT-a.
Dva dana nakon prvog kruga predsjedničkih izbora i dalje se analiziraju glasovi, grupiraju i razgrupiraju glasački listići, a sve je lakše ako imamo dobar vizualni pregled situacije. Gdje se glasovi većinom crvene, a gdje se plave? Možda i zelene? Uz dobar vizualni prikaz lako je izvući razne zaključke, a jedno od mjesta na kojem je to moguće je web stranica Rezultati izbora, koju je osmislio Vibor Cipan, CEO tvrtke UX Passion.
Iako su iz godine u godinu društvene mreže sve popularnije, komunikacija domaćih političara na njima se ne mijenja. Zbog čega ne vide važnost dobre komunikacije, kao i njene prednosti?
Predsjednički se izbori bliže, a razgovore o tome nemoguće zaobići na društvenim mrežama. No, koje su teme najjače odjeknule? Zajedno s Mediatoolkitom, donosimo pregled top pet tema koje su korisnike društvenih mreža najviše zainteresirale.
Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.
Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.
Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.
