Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović ponavljaju digitalne strategije iz 1. kruga - samo u višoj brzini!

Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović ponavljaju digitalne strategije iz 1. kruga – samo u višoj brzini!

Nakon što su u kampanji uoči prvog kruga predsjedničkih izbora Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović pokazali različite strategije na digitalnom polju, isto se, samo pojačano, nastavlja i uoči drugog kruga.

U nedjelju se održava drugi krug predsjedničkih izbora, a preostali kandidati, Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović, poprilično su se naoružali aktivnostima. Uz vanjsko oglašavanje, turneje, ali i tri i pol televizijske debate, od kojih se posljednja održava večeras, zabavno je itekako na digitalnom polju.

Aktivnosti istaknutih predsjedničkih kandidata i njihovo ulaganje na digitalne kanale detaljno smo analizirali prije dva tjedna, a Petar Tanta, komunikacijski stručnjaku i suosnivač agencije CTA komunikacije, promatra digitalne aktivnosti i u drugom krugu, za koji kaže da zapravo predstavlja presjek cijele digitalne kampanje, samo u žešćem obliku.

Praktički su ponovljene taktike iz prvog kruga, samo s nešto kraćim rokovima. Milanović je nastavio digitalni kontinuitet, a Grabar Kitarović sprint u fotofinišu. Za vrijeme Božića oglašavanje je smanjeno na minimum, vjerojatno da se i timovi malo odmore, a onda je krenula druga runda.

Kolinda Grabar Kitarović u fotofinišu juriša na Zagreb

Tim Kolinde Grabar Kitarović malo se poigrao s ciljanjem – čak su i poruke prilagođene ciljanoj skupini.

Prvi tjedan nakon završenog prvog kruga glasovanja, aktivnosti na kanalima Kolinde Grabar Kitarović nije bilo mnogo – tek nekoliko organskih postova na društvenim mrežama, ali niti jedan oglas. To je potrajalo preko božićnih praznika pa sve do 30. prosinca, kada se aktualna predsjednica vratila u digitalnu utrku. Petar izdvaja zanimljivosti kampanje:

Usudio bih se reći da je produkcijski netko unaprijed gledao kako da si olakša posao pa napravio poprilično jednostavan predložak koji neodoljivo podsjeća na kampanju od prije pet godina. Jednostavna slika, jednostavna poruka i poziv na zaokruživanje (ispravnog) broja kandidata. Ovaj dio s jednostavnošću poruke omogućava da relativno brzo uredite tekst i prilagodite ga lokalnoj problematici kako biste dodatno izazvali emociju koja će potaknuti glasače.

Upravo je taj fokus na lokalnu publiku u oglasima otkrio taktiku tima Kolinde Grabar Kitarović, nastavlja Petar. Njeni su oglasi otkrili koliko je zapravo Zagreb ključan u dobivanju izbora, pa su tako i oglasi personalizirani upravo za glavni grad. Ne samo to, dio oglasa bio je personaliziran po spolu.

U drugom krugu digitalni tim Kolinde Grabar Kitarović potrošio je u pet dana oglašavanja, prema trenutno dostupnim podacima, nešto više od 2500 eura, no ovaj podatak bit će precizan tek kada svi oglasi završe danas u ponoć.

Također, iako se mogu primijetiti pojačane aktivnosti na Googleovoj oglasnoj mreži, za sada podaci o oglasima i potrošnji nisu dostupni, stoga ćemo ih dodati nakon što završi izborna šutnja.

“Kolinda TV” – poznate osobe podržavaju aktualnu predsjednicu u formi kratkih videa. Jedino je video zapis supruge Blage Zadre završio među oglasima, ali najviše buke svakako je podigao video s Julienne Bušić.

Od zanimljivosti treba izdvojiti digitalni projekt “Kolinda TV”, koji se činio kao dobar poligon za social proof u kojem se pojavljuju poznate osobe bliske Kolindi Grabar Kitarović, kako bi joj dale potporu, nastavlja Petar. Većina tih videa objavljena je organski, dok se među oglasima našao samo spot s Katicom Zadro, suprugom ratnog junaka Blage Zadre.

No, zasigurno je daleko veći doseg imao video Julienne Bušić, čija je podrška predsjednici izazvala kontroverze, a reakcije se još nisu stišale.

Valja napomenuti da upravo ta vrsta komunikacije, uključujući osobe čija prošlost nosi sa sobom određene kontroverze, može napraviti razliku i aktivirati birače koji su u prvom krugu glasovali za Miroslava Škoru.

Zoran Milanović kontinuirano cilja na široku skupinu

Uz osvježeni vizualni identitet, digitalni tim Zorana Milanovića fokusirao se i na video.

Za razliku od Kolinde Grabar Kitarović, Zoran Milanović i dalje pristupa kampanji ujednačeno – krenuo je s njom odmah, 23. prosinca, postovima na Facebooku i Instagramu, odnosno kratkim statusima te slikom koja, u kombinaciji s porukom i pozivom na zaokruživanje broja kandidata, ne odskače previše od filozofije sukandidatkinje, kaže Tanta.

Jedino možemo reći kako je digitalni tim dodatno poradio na dizajnu koji je moderniji i svježiji, a pojavio se i video koji je oglašavanjem dobio novi vjetar u leđa.

Da su Facebook i Instagram zbilja važne mreže za Milanovića, pokazali su i budžeti, nastavlja Petar, pa je tako Zoran Milanović do sada potrošio preko 7000 eura na oglašavanje, a u svakom postu primarno targetira mlađe ljude između 25 i 35 godina, većinom u urbanim sredinama.

Za razliku od protukandidatkinje, možemo vidjeti kako Milanović ima širinu poruke i ne ide u neko usko ciljane publike, već pokušava kombinacijom količine sredstava, ciljanjem i porukom, doći do šireg broja ljudi.

Kod Zorana Milanovića na Google Display Networku vidljivo je da je njegov tim prebacio u višu brzinu – u dva tjedna objavljena su čak 144 nova oglasa s osvježenim vizualnim identitetom i u raznim dimenzijama, a do sada je na njih potrošeno 4200 eura.

U drugom krugu zaigralo se i na AdWords strategiju, a uzmemo li u obzir količinu spominjanja u medijima, čini se kako bi ta strategija mogla imati učinka.

Televizija + Twitter = najzabavniji program

Istaknuti dijelovi kampanje svakako se odnose na televizijske nastupe kandidata, posebice sučeljavanja. No, reakcije na internetu, posebice Twitteru, gdje se ovakvi događaji tradicionalno prate “uživo”, dodatno doprinose cijelom dojmu. Tako je nakon mini-skandala na sučeljavanju na RTL-u, kada je u eteru navedeno da se iz jednog stožera traži preskakanje blic-pitanja za kandidate, cijela priča preseljena na Twitter gdje se raspravljalo o tome čiji je to zahtjev bio. Prvo je Nikola Jelić iz stožera Zorana Milanovića napisao kako taj stožer nije tražio odustajanje od bloka pitanja u debati RTL-a.

A potom se oglasio i voditelj kampanje Kolinde Grabar Kitarović, Ivan Anušić, koji je tvrdio kako on, kao voditelj izbornog stožera Kolinde Grabar-Kitarović, nije tražio prekid debate.

(Iako se na kraju ispostavilo da jest zahtjev stigao iz njegovog stožera, ali ne osobno od njega).

Ne treba ni spomenuti da su sve te reakcije na ovoj društvenoj mreži dobile ogroman doseg zahvaljujući medijima.

Također, uz postojeće hashtagove, putem kojih se može pratiti rasprava o kandidatima, kao što su #politikahr #izboriPRH, #izbori2019, a sada i #izbori2020, nastali su i drugi, posvećeni samim televizijskim događajima. Petar nabraja neke od njih:

To su #RTLduel i #HRTdebata, koje su digitalni timovi televizija dodatno poticali, što je još jedan od dokaza da je digitalna strategija bitna, u kojem god sektoru radili.

Što se tiče nekih značajnijih antikampanja, one nisu zamijećene, što još jednom dokazuje koliko monitoring političkih oglasa na Facebooku i Googleu puno znači. Ipak, pobjednik ove utakmice, kakva god ona bila, bit će samo jedan.

Za razliku od prodaje, u kojoj se digitalni marketing može izmjeriti u zadnju lipu, ova digitalna utrka imat će samo jednog pobjednika, a upravo bi digital mogao biti jedna od prevaga u utrci gdje je svako glas bitan.

Petar zaključuje analizu riječima da je digitalno oglašavanje danas punopravan dio svih kampanja, i to ne samo političkih.

A neki novi kanali, neki novi klinci?

S druge strane, moj je dojam da je politika u potpunosti ušla u digitalne sfere naših života, željeli mi to ili ne. Između beskrajnih iscrpljujućih rasprava i brzopoteznih komičnih reakcija javnosti – ja ipak biram ovo drugo, posebice jer me zabavlja kako politiku doživljavaju neki novi kanali, neki novi klinci.

Tko zna, možda nakon ovih izbora, u kojima su dosta ulagalo u digitalne kanale, ugledamo i koju kampanju usmjerenu upravo prema njima. Čak i ako ne, to ne znači da oni neće reagirati na aktualnosti na sebi svojestven način.

@shimiettaKolinda na aparatima #fyp #foryoupage #tiktokbalkan #croatia♬ original sound – shimietta

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

Od cijene avionskih karata do dobrih kamatnih stopa – kako koristimo matematiku u IT-u

Svaka industrijska revolucija imala je svoje heroje. Što su bili kemičari i fizičari danas su matematičari. Dvije vrste programiranja – matematičko i računalno, polagano mijenjaju svijet bankarstva, a u pozadini cijele priče stoji objašnjenje onog plakata u trgovinama, bankama i pošti: jedan red za sve blagajne.

Mobilno

Tele 2 u Hrvatskoj postaje povijest, prodajna mjesta rebrendiraju se kao Telemach Hrvatska

Tele 2 brendirana prodajna mjesta polako nestaju, a od danas će ih polako mijenjati ona novog brenda Telemach Hrvatska.

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?