Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović ponavljaju digitalne strategije iz 1. kruga - samo u višoj brzini!

Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović ponavljaju digitalne strategije iz 1. kruga – samo u višoj brzini!

Nakon što su u kampanji uoči prvog kruga predsjedničkih izbora Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović pokazali različite strategije na digitalnom polju, isto se, samo pojačano, nastavlja i uoči drugog kruga.

U nedjelju se održava drugi krug predsjedničkih izbora, a preostali kandidati, Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović, poprilično su se naoružali aktivnostima. Uz vanjsko oglašavanje, turneje, ali i tri i pol televizijske debate, od kojih se posljednja održava večeras, zabavno je itekako na digitalnom polju.

Aktivnosti istaknutih predsjedničkih kandidata i njihovo ulaganje na digitalne kanale detaljno smo analizirali prije dva tjedna, a Petar Tanta, komunikacijski stručnjaku i suosnivač agencije CTA komunikacije, promatra digitalne aktivnosti i u drugom krugu, za koji kaže da zapravo predstavlja presjek cijele digitalne kampanje, samo u žešćem obliku.

Praktički su ponovljene taktike iz prvog kruga, samo s nešto kraćim rokovima. Milanović je nastavio digitalni kontinuitet, a Grabar Kitarović sprint u fotofinišu. Za vrijeme Božića oglašavanje je smanjeno na minimum, vjerojatno da se i timovi malo odmore, a onda je krenula druga runda.

Kolinda Grabar Kitarović u fotofinišu juriša na Zagreb

Tim Kolinde Grabar Kitarović malo se poigrao s ciljanjem – čak su i poruke prilagođene ciljanoj skupini.

Prvi tjedan nakon završenog prvog kruga glasovanja, aktivnosti na kanalima Kolinde Grabar Kitarović nije bilo mnogo – tek nekoliko organskih postova na društvenim mrežama, ali niti jedan oglas. To je potrajalo preko božićnih praznika pa sve do 30. prosinca, kada se aktualna predsjednica vratila u digitalnu utrku. Petar izdvaja zanimljivosti kampanje:

Usudio bih se reći da je produkcijski netko unaprijed gledao kako da si olakša posao pa napravio poprilično jednostavan predložak koji neodoljivo podsjeća na kampanju od prije pet godina. Jednostavna slika, jednostavna poruka i poziv na zaokruživanje (ispravnog) broja kandidata. Ovaj dio s jednostavnošću poruke omogućava da relativno brzo uredite tekst i prilagodite ga lokalnoj problematici kako biste dodatno izazvali emociju koja će potaknuti glasače.

Upravo je taj fokus na lokalnu publiku u oglasima otkrio taktiku tima Kolinde Grabar Kitarović, nastavlja Petar. Njeni su oglasi otkrili koliko je zapravo Zagreb ključan u dobivanju izbora, pa su tako i oglasi personalizirani upravo za glavni grad. Ne samo to, dio oglasa bio je personaliziran po spolu.

U drugom krugu digitalni tim Kolinde Grabar Kitarović potrošio je u pet dana oglašavanja, prema trenutno dostupnim podacima, nešto više od 2500 eura, no ovaj podatak bit će precizan tek kada svi oglasi završe danas u ponoć.

Također, iako se mogu primijetiti pojačane aktivnosti na Googleovoj oglasnoj mreži, za sada podaci o oglasima i potrošnji nisu dostupni, stoga ćemo ih dodati nakon što završi izborna šutnja.

“Kolinda TV” – poznate osobe podržavaju aktualnu predsjednicu u formi kratkih videa. Jedino je video zapis supruge Blage Zadre završio među oglasima, ali najviše buke svakako je podigao video s Julienne Bušić.

Od zanimljivosti treba izdvojiti digitalni projekt “Kolinda TV”, koji se činio kao dobar poligon za social proof u kojem se pojavljuju poznate osobe bliske Kolindi Grabar Kitarović, kako bi joj dale potporu, nastavlja Petar. Većina tih videa objavljena je organski, dok se među oglasima našao samo spot s Katicom Zadro, suprugom ratnog junaka Blage Zadre.

No, zasigurno je daleko veći doseg imao video Julienne Bušić, čija je podrška predsjednici izazvala kontroverze, a reakcije se još nisu stišale.

Valja napomenuti da upravo ta vrsta komunikacije, uključujući osobe čija prošlost nosi sa sobom određene kontroverze, može napraviti razliku i aktivirati birače koji su u prvom krugu glasovali za Miroslava Škoru.

Zoran Milanović kontinuirano cilja na široku skupinu

Uz osvježeni vizualni identitet, digitalni tim Zorana Milanovića fokusirao se i na video.

Za razliku od Kolinde Grabar Kitarović, Zoran Milanović i dalje pristupa kampanji ujednačeno – krenuo je s njom odmah, 23. prosinca, postovima na Facebooku i Instagramu, odnosno kratkim statusima te slikom koja, u kombinaciji s porukom i pozivom na zaokruživanje broja kandidata, ne odskače previše od filozofije sukandidatkinje, kaže Tanta.

Jedino možemo reći kako je digitalni tim dodatno poradio na dizajnu koji je moderniji i svježiji, a pojavio se i video koji je oglašavanjem dobio novi vjetar u leđa.

Da su Facebook i Instagram zbilja važne mreže za Milanovića, pokazali su i budžeti, nastavlja Petar, pa je tako Zoran Milanović do sada potrošio preko 7000 eura na oglašavanje, a u svakom postu primarno targetira mlađe ljude između 25 i 35 godina, većinom u urbanim sredinama.

Za razliku od protukandidatkinje, možemo vidjeti kako Milanović ima širinu poruke i ne ide u neko usko ciljane publike, već pokušava kombinacijom količine sredstava, ciljanjem i porukom, doći do šireg broja ljudi.

Kod Zorana Milanovića na Google Display Networku vidljivo je da je njegov tim prebacio u višu brzinu – u dva tjedna objavljena su čak 144 nova oglasa s osvježenim vizualnim identitetom i u raznim dimenzijama, a do sada je na njih potrošeno 4200 eura.

U drugom krugu zaigralo se i na AdWords strategiju, a uzmemo li u obzir količinu spominjanja u medijima, čini se kako bi ta strategija mogla imati učinka.

Televizija + Twitter = najzabavniji program

Istaknuti dijelovi kampanje svakako se odnose na televizijske nastupe kandidata, posebice sučeljavanja. No, reakcije na internetu, posebice Twitteru, gdje se ovakvi događaji tradicionalno prate “uživo”, dodatno doprinose cijelom dojmu. Tako je nakon mini-skandala na sučeljavanju na RTL-u, kada je u eteru navedeno da se iz jednog stožera traži preskakanje blic-pitanja za kandidate, cijela priča preseljena na Twitter gdje se raspravljalo o tome čiji je to zahtjev bio. Prvo je Nikola Jelić iz stožera Zorana Milanovića napisao kako taj stožer nije tražio odustajanje od bloka pitanja u debati RTL-a.

A potom se oglasio i voditelj kampanje Kolinde Grabar Kitarović, Ivan Anušić, koji je tvrdio kako on, kao voditelj izbornog stožera Kolinde Grabar-Kitarović, nije tražio prekid debate.

(Iako se na kraju ispostavilo da jest zahtjev stigao iz njegovog stožera, ali ne osobno od njega).

Ne treba ni spomenuti da su sve te reakcije na ovoj društvenoj mreži dobile ogroman doseg zahvaljujući medijima.

Također, uz postojeće hashtagove, putem kojih se može pratiti rasprava o kandidatima, kao što su #politikahr #izboriPRH, #izbori2019, a sada i #izbori2020, nastali su i drugi, posvećeni samim televizijskim događajima. Petar nabraja neke od njih:

To su #RTLduel i #HRTdebata, koje su digitalni timovi televizija dodatno poticali, što je još jedan od dokaza da je digitalna strategija bitna, u kojem god sektoru radili.

Što se tiče nekih značajnijih antikampanja, one nisu zamijećene, što još jednom dokazuje koliko monitoring političkih oglasa na Facebooku i Googleu puno znači. Ipak, pobjednik ove utakmice, kakva god ona bila, bit će samo jedan.

Za razliku od prodaje, u kojoj se digitalni marketing može izmjeriti u zadnju lipu, ova digitalna utrka imat će samo jednog pobjednika, a upravo bi digital mogao biti jedna od prevaga u utrci gdje je svako glas bitan.

Petar zaključuje analizu riječima da je digitalno oglašavanje danas punopravan dio svih kampanja, i to ne samo političkih.

A neki novi kanali, neki novi klinci?

S druge strane, moj je dojam da je politika u potpunosti ušla u digitalne sfere naših života, željeli mi to ili ne. Između beskrajnih iscrpljujućih rasprava i brzopoteznih komičnih reakcija javnosti – ja ipak biram ovo drugo, posebice jer me zabavlja kako politiku doživljavaju neki novi kanali, neki novi klinci.

Tko zna, možda nakon ovih izbora, u kojima su dosta ulagalo u digitalne kanale, ugledamo i koju kampanju usmjerenu upravo prema njima. Čak i ako ne, to ne znači da oni neće reagirati na aktualnosti na sebi svojestven način.

@shimiettaKolinda na aparatima #fyp #foryoupage #tiktokbalkan #croatia♬ original sound – shimietta

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?