Hrvatska tehnologija blinkID koristi se na američkim izborima: Zašto ne i na hrvatskim?

Predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama početkom idućeg tjedna pratit će cijeli svijet, a transparentnost i lakšu kontrolu nad evidencijom birača osigurat će tehnologija hrvatskog podrijetla – blinkID. Riječ je o rješenju lokalnog problema koje se razvilo u globalni proizvod, a iza kojeg stoji domaća tvrtka MicroBlink, koja je, među ostalim, poznata i po proizvodu Photomath.

BlinkID za identifikaciju koristi američka policija i redari pri ulasku u klubove, upotrebljava se i prilikom registracije u raznim aplikacijama, a sada i za registraciju birača na američkim izborima.

Kako je do toga došlo, objašnjava Izet Ždralović, suosnivač i član Uprave MicroBlinka:

Htjeli smo pojednostaviti plaćanje računa u Hrvatskoj skeniranjem barkoda na uplatnicama unutar rješenja “Slikaj i plati”. Ovo se rješenje pokazalo izvrsnim i vrlo brzo je kod nas prihvaćeno. Proizvod je stavljen na tržište, a onda se ispostavilo da je upravo to korisno za Ameriku. Naime, tamo je glavni osobni dokument vozačka dozvola, a svaka dozvola ima tu istu vrstu barkoda.

Automatski prijenos podataka vs. ručni unos

BlinkID skenira osobni dokument, zahvaljujući čemu više nije potrebno ručno prepisivati podatke. Stoga je ove godine po prvi put registracija birača u SAD-u odrađena pomoću aplikacije. Procijenjeno je da četvrtina američkih građana nije prijavljena za glasovanje, a sada se vode rasprave o budućim izborima i eventualnom glasovanju putem mobilnih aplikacija.

Također, blinkID radi bez internetske veze te nije povezan ni na jedan server, stoga se skenirani podaci ne spremaju – ipak je riječ o osobnim podacima pa sigurnost mora biti na najvišoj razini, napominje naš sugovornik. Na isti način funkcioniraju i druga rješenja iz MicroBlinka poput Photopaya i blinkIBAN-a, a svima je glavna funkcija upravo automatski prijenos podataka koji zamjenjuje ručni unos podataka.

Zašto domaću tehnologiju ne koristimo na hrvatskim izborima?

Izet ističe da je interesa za uvođenjem ovakve tehnologije na hrvatskim izborima bilo još prije četiri godine, ali je za sada sve ostalo na ideji.

Iskreno, cjelokupni proces izbora u Hrvatskoj bi se značajno mogao optimizirati korištenjem tehnologije poput blinkID-a. Nažalost, često napravimo dobar posao van Hrvatske, a onda tek nakon nekoliko godina, postanemo zanimljivi i ovdje.

S druge strane, Dragan Zelić iz GONG-a, koji je sudjelovao u promatranju američkih izbora 2012. godine, opisuje razliku između hrvatskih i američkih birališta, što se tiče evidencije birača i njihove identifikacije. Naime, u mnogim državama SAD-a nije potreban identifikacijski dokument tijekom samog čina glasovanja jer je prisutan sustav pasivne registracije što znači da se građani moraju ranije registrirati da bi glasovali, a vrsta potrebnog dokumenta za registraciju ovisi o pojedinoj državi.

Kad je riječ o europskom kontekstu i pravilima provođenja izbora, što uključuje i balkanske zemlje gdje država već ima evidencije o biračima, odnosno ne moraju se registrirati, a s obzirom na to da pojedine zemlje, kao Makedonija, i dalje imaju probleme s popisima birača, potrebno je ozbiljno razmotriti takav sustav provjere birača. Uvođenjem takvog sustava bi se oformila i jedinstvena, centralizirana baza popisa birača koju bi bilo lakše kontrolirati i uvezati s drugim državnim evidencijama. Na taj način bi se smanjila mogućnost manipulacija.

U svakom slučaju, prije uvođenja ovakvog načina provjere, potrebno je provesti pilot-projekt, kaže Dragan, ali i dodaje kako u Hrvatskoj u posljednjih godina nema većih problema s popisima birača. Ipak, iako ga ne koristimo na izborima, blinkID je pronašao svoje mjesto u realnom sektoru Hrvatske pa se tako koristi za registraciju gostiju u turizmu te u bankovnim aplikacijama.

Organizacijska je kultura također zaslužna za kvalitetna rješenja

I drugi su MicroBlinkovi proizvodi uspješni na domaćem tržištu. Na primjer, Photopay je postao svojevrstan standard za mobilno plaćanje računa. No, ono što je zanimljivo jest da se u razvoj ovakvih projekata odmah uključuju i novi zaposlenici. Mladi ljudi često donose svježu perspektivu, bližu krajnjim korisnicima, jer nemaju već zadanu paradigmu, objašnjava Izet. A kako bi se oni mlađi osjećali što ugodnije u radu s projektima ovog kalibra, u Microblinku su razvili mentorstvo unutar tima.

Iz našeg iskustva mentorstvo daje dobar okvir osobi da može savladavati kompleksnije probleme te brže napredovati, a da uz to nema osjećaj pritiska ili frustracije koji se mogu javiti ako je osoba prepuštena sama sebi.

Također, u tvrtci se potiče fleksibilna i prijateljska atmosfera.

Svatko od nas može jednako utjecati na razvoj ili sadržaj proizvoda, a odluke se donose zajedno. Važno nam je da osim samog posla ima dovoljno mjesta i za zajednička druženja, ručkove ili kave/pive u neformalnom okruženju.

Otvorena komunikacija te prostor za izražavanje mišljenja ključni su u stvaranju poticajne atmosfere za razvoj kvalitetnih rješenja. Jer kvaliteta je itekako važna u razvoju projekata, posebice onih su direktno uključeni u proces odlučivanja građana o tome hoće li jednu od najmoćnijih zemalja svijeta uskoro voditi – Clinton ili Trump.