Razviti developersku karijeru iz Osijeka lakše je nego ikad prije, primjer tome su Raiffeisen banka, Combis i FIVE!

Nakon uspješnih i edukativnih meetupa na varaždinskom FOI-ju i zagrebačkom FER-u, Netokracija i osječki FERIT organizirali su online meetup Digitalna karijera FERIT: Kako razviti uspješnu developersku karijeru u Osijeku powered by Raiffeisen bank!

Osječko izdanje zaključili smo s više od 200 gledatelja u prosjeku. Pitanja iz publike nisu izostala za tehnološke stručnjake Raiffeisen banke, Combisa i FIVE-a, koji su s nama podijelili mnoštvo informacija o tehnologijama i razvojnim procesima njihovih IT timova. Osim toga, ova rasprava je svakako potvrdila da je izgradnja perspektivne IT karijere u Osijeku itekako moguća.

Posao je stvar koju radiš, a ne mjesto na koje ideš

Bruno Kovačević, direktor razvoja softvera i upravljanja aplikacijama u Raiffeisen banci, otvorio je meetup s predavanjem o karijeri developera u novo doba. Tako smo se prvo posjetili kako je izgledalo “staro normalno” na početku godine za njih. U tijeku su bila zapošljavanja senior Java developera za potrebe jednog digitalnog projekta, a koje je Bruno vodio.

Na razini tvrtke razvojni procesi su uspostavljeni kroz agilan pristup, njeguje se DevOps kultura. Dio tima je na lokaciji banke dok je dio u Poljskoj, prostor je open space jer se želi podržati više socijalizacije. Rad od kuće još nije široko prihvaćen, tek je u pilot fazi.

Radi se na projektima data transformacije, razvijaju aplikacije za odobravanje kredita i internet bankarstvo, updateaju servisi za kartično poslovanje… Bilo je i puno konferencija i edukacija u planu, ali sve je stalo u ožujku 2020. prisjeća se Bruno:

Pristigle su prve obavijesti upozorenja. Kreće planiranje rada od kuće za cijelu banku, testiraju se kritični sustavi za pristup mreži i kolaboraciju, mijenjamo desktop računala za laptope, provjeravamo prava pristupa i hrpu drugih stvari. Ni par dana nakon slijedi mjera da svi koji imaju predispozicije – rade od kuće.

Kako su već prije krenuli smjerom agilizacije, bilo im je nešto lakše u toj tranziciji. U proteklih par mjeseci pak ispolirali su dodatno procese i digitalizirali sve kako bi omogućili rad zaposlenicima i klijentima. Iz toga je izašao i novi projekt RBAlity koji novom opremom i komunikacijskim procesima omogućava u svakom trenutku da više od 50% djelatnika u svakom trenutku radi efikasno od doma.

Sve to zaokružio je novi RBA postulat da je “posao stvar koju radiš, a ne mjesto na koje ideš.”

Tehnološki grad čine tvrtke koje dolaze i stručnjaci koji ostaju

Izvrsnih talenata, tvrtki i inicijativa sve je lakše pronaći van glavnoga grada Hrvatske, a Osijek je danas nedvojbeno narastao u perspektivan grad kad je u pitanju IT industrija.

O tome kako danas izgleda ta scena iz perspektive tvrtki, ali i obrazovne institucije, saznali smo na panelu koji je vodio Netokraciji novinar Ivan Šimić, a kojem su se pridružili Ivan Knezović, direktor IT-ja Raiffeisenbank Hrvatske, izv.prof.dr.sc. Danijel Topić s FERIT-a, Zoran Božićević, direktor sektora razvoja i implementacije aplikativnih rješenja u Combisu (HT Grupa) te Lucija Tatarević, React Native developerica iz FIVE-a.

Osječka IT scena obuhvaća više od 200 IT tvrtki koje zapošljavaju oko 2000 stručnjaka te iz godine u godinu se bilježi osjetan rast. S potrebama na tržištu rada tako se mora nositi i FERIT, čiji nam Danijel Topić ističe kako su sukladno tome povećavali kvote. Danas na prvim godinama smjera računarstva educiraju oko 200 studenata, a vjeruju da će dalje još i više. Naime, kako su otkrili kroz povratne informacije s državne mature – interes je velik – imaju i do 2 upita prvog izbora na jedno upisno mjesto.

Kadra nekako uvijek nedostaje, a tvrtki je sve više, no panelisti su složni u jednom – takva konkurencija je dobra. Ivan Knezović komentira kako se stvara jaka okosnica u Osijeku te dolazak novih tvrtki doprinosi kvaliteti zajednice stručnjaka koju grade svi skupa.

Mentoriranje u krizi – najveći izazov

Ako ste student koji tek dolazi u novu tvrtku na praksu ili posao, možda mislite kako je pred vama groznih mjesec do tri uhodavanja i prilagođavanja okruženju. A možda će vam biti lakše ako osvijestite da taj proces nije izazovan samo za vas, čije se vještine učenja i prilagodbe procjenjuju, već i ljudi koji moraju složiti sustav koji će vam omogućiti da zbilja dobro savladate sve što trebate u kratkom periodu.

Zoran se tako na panelu prisjetio kako je pandemija utjecala na otvaranje podružnice u Osijeku. Priznaje, promjene od toga da imaju novi ured do toga da on neće zaživjeti u pravom smislu riječi su bile šokantne i iznenadne. No, u prethodnim mjesecima, i najveći domaći sistemski integrator kao što je Combis uspješno je postao full-remote firma. Upravo zato ne gledaju više na ljude kao da su vezani uz određenu lokalnu jedinicu.

Alati im omogućuju da se timovi, da li u Bjelovaru, Zagrebu ili Dubrovniku sinkroniziraju u radu neometano te im je tako prostorna dimenzija postala sve manje bitna, ističe.

No, ovaj modalitet rada je najteže pao juniorima jer je proces mentoriranja zbog rada na udaljeno otežan i drugačiji, objašnjava Zoran. Puno je lakše neke stvari objasniti uživo, a i studenti su slobodniji pitati usput sitnice koje ih muče.

Rad na juniorima nam je iznimno važan jer jedino tako vidimo organski rast naše kompanije. Ulaganjem u ljude. Jer, ne postoji opcija gdje ćete vi sad s vrećom novca zaposliti 100 seniora. Ne ide to tako. Mi moramo iskoristiti mogućnost da mlade ljude koji su taman izašli s fakulteta ili su pri kraju educiramo u stručnjake koji će doći do te razine, a to radimo tako da ih stavimo sa seniorima koji već imaju desetke godina iskustva kako bi od njih crpili znanje.

U Fiveu su pak kao agencija već dobro naučeni na online komunikaciju pa se i s ovakvim situacijama nešto lakše nose. Lucija kaže kako imaju unutar timova jako dobru povezanost s ljudima koji rade na istoj tehnologiji. Najvažnije, ističe, osigurali su da juniori uvijek imaju nekoga kome mogu uputiti pitanje, pogotovo jer je i Osječki tim prilično narastao. Ipak, dodaje kako onboardanje novih studenata jest nužno kompliciranije remote, ali nije neizvedivo:

Naprimjer, setup okruženja za React Native malo je teži proces pa ako se dogodi neki bug teže nam je riješiti problem remote. Kada sjedneš s osobom i promatraš uživo kod – ideja ti skoro odmah dođe.

Tehnologije koje su im u fokusu

U Raiffeisen banci najveća je potražnja za backend developerima, a tehnološki stack se uglavnom tiče realtime streaming arhitekture (Apache Kafka, Pulsar i Flink). Ipak, dosta potrebe vide za vještinama još kod nas nedovoljno raširene uloge data inženjera, dodaje Ivan, a koja bi obuhvatila znanja “klasičnog DWH-ovca” koji se bavi modernijim tehnologijama iz big data ekosustava. No, priznaje, jako je teško naći takav tehnološki stack.

U frontend razvoju pak, stack je danas jako širok, napominje Ivan te ističe da se tehnologije jako brzo mijenjaju pa je teško nešto decidirano istaknuti.

Cjelokupni stack je dobar, ali je jako podložan promjenama. Što god odabrali danas, za 6 mjeseci ćete vjerojatno mijenjati, stoga nam je u ovom slučaju najbitnija brzina učenja i usvajanja, nego sama tehnologija kao tehnologija.

U Combisu pokriva se širok spektar tehnologija, nadovezao se Zoran ističući kako im IT-jevaca uvijek treba neovisno o tome za što su se specijalizirali. No, ako bi istaknuo neke od segmenata gdje im zbilja nedostaje ljudi to su također: Big data, Streaming, Spark, Hadoop, Kafka… Osim toga, Combis se sve više angažira u R&D dijelu, s fokusom na strojno učenje odnosno AI.

Pythonaši su dobro došli, dodaje, ali i na kraju zaključuje:

Toliko nam je širok tehnološki stack da za svakoga željnog učenja i rada možemo naći mjesto u našem timu. Možda samo nismo u embedded još ušli, ali i to je pitanje vremena.

Fiveov osječki tim je uglavnom posvećen React Nativeu, a kao i Zoran, Lucija ističe da im je najbitnije da studenti ili novopečeni programeri pokažu volju za učenjem:

I sama sam znala na početku prakse tek osnove Javascripta i nešto sitno HTML-a i CSS-a, ali sam kroz par tjedana jako brzo uz mentora savladala React Native dovoljno da se mogu onboardati na prvi projekt.

Šaljete upit ili prijavu za posao, imate CV – a projekt, GitHub profil?

Za kraj mi je drago da možemo podijeliti i malu digresiju koju smo napravili tijekom razgovora o tehnologijama. Naime, ono što su se svi panelisti složili jest da se najviše cijeni neki dodatan trud koji kao studenti možete uložiti. Pa iako nemate iskustva, angažirajte se osmisliti sami neki manji projekt kroz koji ćete moći prezentirati svoje znanje i trud.

Kako objašnjava Zoran inspiriran dobrim primjerom, puno više ćete time pokazati nego jednim životopisom:

Dođite nam s nekim vlastitim projektom. Koliko god se on vama činio mal i nebitan, mi jako puno možemo saznati iz toga: koliko ste volje i truda uložili u to, kolike su vam razine znanja, kako razmišljate i pristupate rješavanju problema…

Na kraju i koliko ste srca spremni uložiti u svoj neki manji projekt. Istina, možda neki dio ne radi kako ste zamislili – možda ste zamislili svemirski brod, a napravili ste tek skicu FTL drivea. No, ja ću osobno puno prije ući u nečiji kod i zaigrati se s nečim te cijeniti takav trud – najgore je kada kandidat kaže da mu se ne da.

Zoran se tako prisjeća kako je jedan dečko za OPG svoje obitelji napravio mali webshop koji ga je oduševio i rješenjima koje je koristio i pažnjom koju je u to uložio – što je bilo na kraju najvažnije i za njegovu evaluaciju. Lucija se nadovezala da bilo kakav projekt koji se nadovezuje na područje vlastitog interesa može biti super, od prikaza prognoze do trenutnih filmova u kinima.

Konačno, panel smo zaključili i s uputama kako i gdje se prijaviti za posao u ovim tvrtkama, a zato redom donosim i najbrži korak do toga:

• Stranice karijera Raiffeisen banke
• Stranice karijera Combis
• Stranice karijera u Fiveu

Pratite ih i na društvenima kako vam ne bi promakli oglasi – od Facebooka do LinkedIna. Svi oni vole i otvorene prijave, tako da ako trenutno ne traže poziciju koju ste pikirali, ne znači da nemate šanse – prijavite se. I sretno!