Novi direktor IT-ja RBA: IT će prestati biti servis kada budete spremniji na rizike!

Novi direktor IT-ja RBA: IT će prestati biti servis kada budete spremniji na rizike!

Višegodišnje iskustvo rada u IT odjelima financijskog sektora na različitim pozicijama donijelo je Ivanu Knezoviću bogatu perspektivu o digitalnim proizvodima i organizacijskoj kulturi usmjerenoj ka digitalizaciji, kako novi IT direktor RBA planira time upravljati?

Sa zavidnom bankarskom karijerom iza sebe, Ivan Knezović postao je novi izvršni direktor za informacijske tehnologije u banci Raiffeisen. Prije nego je pristigao u RBA bio je na poziciji šefa odjela za Unix, mrežne sustave i sustave za pohranu u banci Erste, a proveo je i nešto manje od 12 godina u hrvatskom ogranku ruske banke Sberbank. Povodom prelaska porazgovarali smo s njim o poziciji IT-ja u bankama u Hrvatskoj, tržištu digitalnim proizvodima i suradnji sa startupima…

Ivan je do novog imenovanja bio direktor za razvoj softvera i upravljanje aplikacijama u RBA. Za početak, zanimalo nas je po čemu će se novo radno mjesto razlikovati od starog:

Nova pozicija traži širi pogled na naše cjelokupno poslovanje. To znači i preuzimanje više odgovornosti, dublje razumijevanje i rad na strategiji, planiranju i usuglašavanju svih procesa. Imam sreću što je i prije mog dolaska RBA prihvatila, stručno rečeno, plitku agilnu strukturu.

Fokus stavljamo na konkretne isporuke, unaprjeđivanje procesa, a standardno korporativno upravljanje je manje prisutno. Isto tako, od prvog dana imam maksimalno povjerenje top menadžmenta što mi puno znači.

Velike kompanije trebaju biti spremnije na rizike

Iskustvo rada u bankarskoj industriji, posebice iz perspektive RBA, pokazalo mu je kako je IT uspješno prešao granicu servisa unutar banaka.

Polako, ali sigurno IT se definitivno pokazao kao partner u svim važnim životnim procesima jedne financijske organizacije.

Na IT menadžmentu unutar banaka je da pokaže da se transformacija može napraviti, da se na izazove može odgovoriti i to u srednjoročnim vremenskim okvirima, uz kontinuirano donošenje i kratkoročnih vrijednosti.

U RBA smo stavili fokus upravo na tu vrstu transformacije. Koristeći alate kao što je strangler pattern, provodimo transformaciju i to, mogu reći, uspješno!

Kao novi izvršni direktor za Raiffeisenov IT odjel, Ivan Knezović najveću priliku vidi u mogućnosti izravnog utjecaja na uspješnu promjenu organizacijske kulture.

Kao prostor za poboljšanje u svim velikim kompanijama vidi veće prihvaćanje proračunatih rizika.

Važno ih je ukalkulirati kroz projektne aktivnosti koje na principima istraživanja i razvoja definiraju MVP i time osiguravaju optimalna ulaganja. Osim toga, oni garantiraju da projekti koji se samo započnu ili brzo propadnu, uz minimalna ulaganja ili u drugu ruku, donesu vrlo brzo kompaniji povrat uloženog.

Za primjenu ovih principa je iznimno bitno da korporativna kultura prihvati neuspjeh kao sastavni dio poslovanja te priliku za učenje, uvjeren je Ivan.

Učiti iz tuđih (ne)uspjeha

Također, kada se na početku svakog projekta s namjerom gomila tehnički dug kako bi se što prije donijela poslovna vrijednost, vrlo je bitno da kompanija ima cilj koji služi kao korektivni faktor u rješavanju tehničkog duga, objašnjava Ivan:

Tako se izbjegava da s vremenom servisiranje tehničkog duga postaje uteg koji eliminira mogućnost organizacije da kontinuirano mijenja način rada i uskladi se s potrebama klijenata.

U vrlo bliskoj prošlosti možemo naći primjere korporacija koje zbog raznih razloga nisu uspjele provesti transformaciju kako su zamislile. Trebamo učiti iz tuđih uspjeha, ali i neuspjeha. Na meni i mom timu je da IT bude slika i prilika transformacije kakva može poslužiti drugima kao primjer.

Prilika za fintech tržište je u suradnji s bankama

Zasad, domaće tržište digitalnih proizvoda, osim par iznimki koje su stekle svjetski glas, Ivan vidi kao nerazvijeno i ovisno o investicijskom kapitalu:

Dosta mojih kolega su pokušali progurati dobre ideje kroz razne startupe, a neki su čak primili i više krugova financiranja. No, na žalost, još nisam vidio domaći fintech digitalni proizvod koji je našao ključ za stabilne prihode.

To se, dodao je, vidi i sada, u ovim kriznim vremenima. Dobar dio startupa ne uspijeva osigurati nove investicije dok im poslovni model ne osigurava egzistenciju i pokrivanje bazičnih troškova. I onda, na kraju to završi s naprasnim gašenjem proizvoda.

Po mom mišljenju, razni fintech startupi vide banke kao konkurenciju protiv koje se bore. Volio bih vidjeti promjenu toga, mislim da se trebaju okrenuti prema financijskom sektoru kako bi kao partneri razvijali svoje proizvode. Takav stav bi im bio od velike pomoći na putu ostvarenja njihovih ciljeva. Taj trend je vidljiv na svjetskom tržištu i pokazao se kao odličan! Vani mnoge fintech kompanije mijenjaju strategiju i kroz razne white label proizvode, koje nude financijskim institucijama, osiguravaju stabilne prihode i mogućnost daljnjeg razvoja svojih proizvoda.

Digitalni proizvodi – za ljude

Na to se nadovezuje i Ivanov stav o razvoju digitalnih proizvoda koji trebaju biti rađeni po mjeri čovjeka, a njihovo korištenje lagano i intuitivno. Pritom dodaje kako treba uzeti u obzir razne dobne skupine koje imaju različite potrebe i dati im proizvode koji će im olakšati život. Time su se i sami u RBA nastojali voditi pri razvoju fotonaloga u aplikaciji mojaRBA.

S druge strane, izrazito je bitna strateška državna usmjerenost na digitalizaciju, kako u digitalizaciji državnih servisa, tako i u odgovarajućim zakonodavnim okvirima koja će omogućiti klimu pogodnu za inoviranje:

Dobra strategija utemeljena na jednostavnosti procesa temelj je za brži razvoj. Primjerice, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju napravili smo ogroman pomak kroz PSD2 i GDPR. Jasno se vidi značaj digitalnih usluga u pojednostavljivanju stvari!

Na razini države još malo kaskamo u jednostavnim rješenjima ovog tipa što se vidi npr. kod digitalnog potpisa koji, iako se provodi, nema stručnu pozadinu.

Evo, recimo, digitalni potpisni certifikat na osobnim iskaznicama. Odlična ideja, ali slabo prihvaćena. Zašto? Zato što nije pojednostavljena! Traži još nekoliko „offline“ koraka, fizički čitač kartice… Znate li vi nekoga tko ga ima? Veliki je tu raskorak između ideje i implementacije.

Da se imaju na koga ugledati

Što se tiče pak njegovih ciljeva na novoj poziciji, najveću priliku vidi u mogućnosti izravnog utjecaja na uspješnu promjenu organizacijske kulture jer takva promjena, uvjeren je Ivan, pozitivno utječe na zaposlenike, a sretni i zadovoljni zaposlenici su preduvjet sretnih i zadovoljnih klijenata.

IT odjel, kao jedan od nositelja razvoja, ima priliku duboko se transformirati i u zadnje tri godine smo daleko došli po tom pitanju. Tu su ključni transparentnost, agilni duh i partnerski odnos sa svim kolegama. To je naš način rada.

Top-down pristup upravljanja je zastario. Fokus treba biti na zapošljavanju vrhunskih kadrova i otklanjanje prepreka za ostvarivanje promjena, kaže novi izvršni direktor za IT u RBA.

Puno je velikih izazova s kojima se svaka kompanija susreće na putu promjene. One su u načinu rada stvarno potrebne, zapravo neophodne, dodaje Ivan. RBA je već duboko zagazila u taj novi način rada te ističe kako nema stagnacije:

Treba uskladiti metodologiju kod više od 12 aktivnih timova. Principi iterativnog pristupa rješavanju problema – da nešto što kreiramo, stalno i testiramo – već su postali stvarnost i to me čini iznimno sretnim. Nisu to samo teorija i velike riječi već se to vidi i u rješavanju dnevnih izazova. Već sada smo drastično skratili vrijeme potrebno za evaluaciju upravo kroz iterativno unaprijeđenje i brzu prilagodbu.

Moja je uloga u svemu ovome biti „role model“ onoga što tražim od svojih ljudi, omogućiti kontinuiranu transformaciju, stvarati povoljne uvjete te izvrsno timsko okruženje.

Vrijeme je za nove načine upravljanja

Veseli ga što ima priliku raditi u okruženju koje potiče kontinuirano učenje i rad na projektima koji mijenjaju stvari na bolje za krajnjeg korisnika. No, neizostavni dio brzog napretka u današnje vrijeme je agilni način rada i adaptivna organizacijska kultura:

Za razliku od većine kompanija, RBA se uhvatila u koštac s agilizacijom i krenula širom organizacije u njenu primjenu, a ne samo u IT-ju. Smatram da je ta – uska fokusiranost na IT boljka mnogih transformacija tako da je moj savjet za uspješnu digitalizaciju i transformaciju široka primjena i uključenost od prvog do zadnjeg čovjeka.

Nakon što je Enkelejd Zotaj, njihov dosadašnji izvršni direktor, postao CIO jedne od najvećih članica grupacije bilo je važno nastaviti transformaciju koja podrazumijeva re-inženjering dubinskih poslovnih procesa. Ivanu ne nedostaje ambicija da to ostvari:

Sretan sam što je prepoznata moja predanost i velika želja da doprinesem tome, a ja ću se fokusirati na ostvarenje strateških ciljeva kompanije koji pomiču granice i približavaju nas još više klijentima.

Top-down pristup upravljanja kompanijama smatra zastarjelim pa će se fokusirati na zapošljavanje vrhunskih stručnjaka, ljudi koji se ne boje slobodno razmišljati i izazvati neke stare, ustaljene i tradicionalne načine poslovanja, kao i na otklanjanje prepreka koje otežavaju ili čak onemogućavaju da se uspješno ostvare željene promjene.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Josip_B

    Josip_B

    14. 08. 2020. u 11:23 am Odgovori

    Zašto objavljujete ovakve nezanimljive članke a da nisu plaćeni oglasi. Koga u IT zajednici zanimaju rošade po bankama. Ovaj medij posustaje već dosta vremena, vratite se korijenima

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      14. 08. 2020. u 1:26 pm Odgovori

      Hvala Josipe na komentaru. Iako mogu razumjeti da tebi ovaj članak nije zanimljiv, onima koji rade u fintechu i bankama, pa i drugim velikim organizacijama će biti 🙂 Radi se – kao što možeš i vidjeti po kategoriji – članku u području karijera. Povod je bio dolazak novog IT direktora, kao što su za druge u kategoriji bila i druga imenovanja. Članak nije plaćen oglas, jer sam ja – kao urednik – smatrao da je zanimljiva vijest – i obratili smo se RBA. Drugi članci koje si i vidio gdje su oni se obratili nama – jesu sponzorirani 🙂

      Again, tebi nije zanimljivaa tema i to je ok – ali ima itekako ekipe u zajednici koje svoju karijeru razvijaju u bankama, telekomima, itd. – za njih je.

      Svakako postojimo već više vremena, ali ako ćemo se vratiti korijerima, objavljivat ćemo članke samo o web dizajnu i internet marketingu – a to je nemoguće. Netokracija je tu za cijelu tehnološku zajednicu i naravno da sav sadržaj nije za sve.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      14. 08. 2020. u 1:27 pm Odgovori

      Bok, Josipe! Hvala na feedbacku, iako ima određena publika kojoj su ovakve informacije zanimljive, ali znamo da to nije kod svih slučaj. No, voljeli bismo čuti što za tebe znači povratak korijenima, odnosno kakav bi sadržaj više volio vidjeti ovdje.

  2. Josip_B

    Josip_B

    16. 08. 2020. u 12:03 pm Odgovori

    Bok nisam znao da će moj komentar izazvati reakcije. Povratak korijenima znači biti na oštrici noža i pratiti što se dešava u tech svijetu, nove inovacije, gadgeti, startupi. Uglavnom kao što su nekada radili Techcrunch, Business Insider i slični poznati tech blogovi.

    Čast svima ali banke definitivno nisu smatrane inovatorima te predvodnicima u tehnologiji i svi znamo da se tamo dešavaju standardne kadrovske rošade kao i u ostalim korporacijama, dakle potpuno nezanimljivo tech zajednici. Smatram da ne biste trebali biti kao Linkedin, sajam taštine ljudi koji grade karijeru u korporacijama jer to nema veze sa inovacijama i tech blogom.

    Ako ste odlučili proširiti djelatnost i postati ekonomsko glasilo to treba poštovati, ali izgubiti ćete oštricu koju ste imali i postati ćete samo još jedna poslovna rubrika Jutarnjeg ili Većernjeg. To sve jasno nema veze sa dotičnim gospodinom u banci kojem želim puno uspjeha u karijeri.

    • Marko

      Marko

      18. 08. 2020. u 1:24 pm Odgovori

      Slažem se. Po čemu je ova kadrovska rošada zanimljivija od ikoje druge takve rošade u bilo kojoj drugoj banci ili telekomu?
      Uz dodatak da bilo tko tko je ikada radio ili imao doticaja s takvim sustavima zna da su ovo sve više manje prazne tlapnje, “IT treba biti spreman na rizike” – kako da ne, samo čekam da RBA ili bilo koja druga banka da svom IT departmentu ili nekoj poslovnoj liniji odriješene ruke. Čak i nije toliko problem sama banka, koliko i regulacija i pravila koje ni banka ne bi smjela prekršiti.

      Čast g. Knezoviću, ali činjenica je da je njegov posao sada voditi IT dio RBA, a ne mijenjati svijet i prodavati već stoputa viđenu priču o sinergiji fintecha i banaka… osim KeksPaya i PhotoPaya – na našem tržištu nema niti jednog dobrog primjera takve suradnje.

      Digitalni proizvodi “za ljude” – i onda RBA ima posebnu aplikaciju za plaćanje karticama, lol.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zagreb Connect: Ukupno 550.000 kuna odnose najbolji Oil Gels uz Museit, Iron Bull Tanks, SeaCras i Sportreact

Unatoč izazovnoj godini, startup scena se drži. Zagreb Connect se uspješno održao i online, a ove godine je bio izrazito jak znanstveni segment inovacija.

Startupi i poslovanje

Iz Hrvatske rade za jednu od najvećih fondacija za Ethereum; imaju 9 zaposlenih, a posla za barem njih 20

Istraživanje i razvoj blockchain tehnologija je još manje istraženo područje od kriptovaluta, ali Shard Labs iz Splita se u njemu izuzetno snalazi.

Tehnologija

Razviti developersku karijeru iz Osijeka lakše je nego ikad prije, primjer tome su Raiffeisen banka, Combis i FIVE!

Digitalna karijera već nekoliko godina putuje po Hrvatskoj, a u završnici ove godine spojili smo se još jednom s osječkim FERIT-om. Kako razviti svoju developersku karijeru radeći u ili iz Osijeka otkrili su nam stručnjaci iz vodećih hrvatskih tvrtki.

Digitalni marketing

Štreberstvo se isplati: Bila je dovoljna jedna riječ da Maria i Luka postanu mladi PR lavovi

Maria Šimurina i Luka Mavretić ispričali su nam kako su došli do rješenja koje im je donijelo Grand Prix natjecanja Young Lions Croatia i 45 tisuća kuna.

Novost

Boris Trupčević novi je direktor Forea – hoće li ulagati u “content commerce”?

Mnogi u medijskoj industriji su se pitali gdje će nakon najavljenog odlaska otići Boris Trupčević, dosadašnji direktor i član uprave 24sata. Sad znamo - u tehnološku industriju!

Tehnologija

U petak stiže maestralan zaključak Digitalne karijere uz OptimoRoute, Hrvatski Telekom, SeekandHit i DUMP!

Digitalnu karijeru završavamo u Splitu, s FESB-om - barem za ovu godinu. U petak zato ne propustite naučiti nešto od top domaćih stručnjaka!