OptimoRoute, SofaScore, Agrivi i HT se slažu: Developeri ne moraju napredovati samo u - menadžere!

OptimoRoute, SofaScore, Agrivi i HT se slažu: Developeri ne moraju napredovati samo u – menadžere!

Menadžerski put nije jedini smjer napretka u IT karijeri, da bi došli do visoke tehnologije u industriji trebaju nam programerke i programeri koji će se nastaviti baviti inženjeringom, istaknuo je Marin Šarić, CEO OptimoRoutea na nedavnom izdanju Digitalne karijere. Uz njega i druge vodeće inženjere saznali smo i kako.

Prvi na redu programa virtualne Digitalne karijere na “FER-u” bilo je predavanje Marina Šarića, bivšeg Googleovog inženjera i suosnivača uspješnog hrvatskog startupa OptimoRoute. U izvrsnoj retrospektivi na neke od najvažnijih umova današnjice, Marin je našao primjere i odgovore na pitanja o “normalnoj” progresiji kad je u pitanju inženjerska karijera. Za mnoge to znači da nakon xy godina iskustva inženjeri postaju menadžeri ili voditelji nekog tima.

“I sam sam bio šokiran kad sam shvatio da to nije jedini put,” iskreno je započeo Marin u želji da studentima FER-a približi iskustva i informacije koje su mu otvorile oči.

Zašto nam se čini da je napredak samo – menadžerski?

Jedan glavni dio tog razmišljanja leži u okolnostima rada u hrvatskom gospodarstvu. Naime, Marin ističe kako Hrvatska ima značajno nasljeđe velikih firmi gdje je napredak do menadžerske pozicije prirodan i mnogo logičniji put nego što je slučaj u samoj IT industriji. Ukratko, tvrtke usmjerene na proizvodnju van tehnološke industrije imaju drugačije oblikovane inženjerske karijere i zbog svog hijerarhijskog ustrojstva.

No, mentalitet koji je nastao uvjetovan tim okolnostima je i dalje prisutan kod mnogih digitalaca odnosno softverskih inženjera koji ne rade u takvim tvrtkama. Nije čudno stoga da domaći IT-jevci na ideju da su programeri još u 60-oj gledaju kao neuspjeh. To je posao koji bi trebalo s vremenom nadići… mišljenja su mnogi.

Osim toga, IT industrija je brzopromjenjiva, a naši mentalni kapaciteti s godinama nisu bolji. “Programiranje zato treba prepustiti mlađima,” uvriježene su ideje u digitalnoj industriji koje često slušamo, napominje Marin:

Ono što napraviš do sredine 20-tih, to je to, počet će ti opadati IQ. Takve i slične izjave poput: “Što si skužio – skužio” postale su uobičajene.

… A da nitko ne propitkiva zašto tako razmišljamo. Zašto karijera inženjera ne bi bila inženjerska do kraja?

Stopama velikih stručnjaka

Pitao se to i Marin kad je, ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim dijelovima Europe, poput Švedske u kojoj je također živio i radio, primijetio tu stereotipnu karijeru inženjera koji je uspio u životu samo ako je došao do neke menadžerske pozicije.

Što je s onima koji žele nastaviti programirati, pita se. Zašto se na programiranje gleda kao na sport za mladog čovjeka? Je li to zbog velikih umova poput Einsteina i Turinga koji su izuzetno mladi došli do svojih najvećih otkrića?

Marin smatra da ne. Dapače, dao nam je i protuargument upravo uz primjere velikih inženjera. Između ostalih, naveo je Andyja Hertzfelda, originalnog autora MacOS-a koji je napravio u par godina potpuno novo računalo s uskim timom suradnika 1984., a dalje?

Andy je svoju karijeru nastavio u Radiusu, maloj tvrtki za razvoj specijaliziranih grafičkih kartica gdje je još bio ključna osoba za inženjering iako je bio suvlasnik. Uostalom, evo, i u OptimoRouteu, ja ne bježim od toga da ću i sam commitati kod na GitHub ponekad iako imamo oko 30 zaposlenih i još zapošljavamo. Tu se uzdam u Bill Gatesa recimo, kad je Microsoft vrijedio milijardu dolara te imao na različitim kontinentima podružnice, on je i dalje bio uključen u svaki važniji tehnički review i znao je često više od nekih inženjera što se stvarno događa s projektom.

Tvorci ARPAneta 1994. koji je postao internet kakvog danas poznajemo, s desna je Vint Cerf koji je dan danas aktivan na sceni.

S čak 52 godine Andy se 2005. zaposlio u Googleu i tamo radio na eksperimentalnim grafičkim sučeljima. Danas je još inženjerska faca sa svojih 67 godina o čijoj se karijeri piše u novinama i knjigama. I on je tek jedan od mnogih velikana inženjerskog svijeta koji su nastavili takvim putem.

Spomenuo se Marin tako i Ken Thompsona i Dennisa Ritchija, zaslužnih za programerski jezik C i UNIX sustave koje danas možemo naći u svakom Androidu, iPhoneu i svakom serveru na internetu; Johna Carmacka i ekipe koja stoji iza legendarnih video igara Wolfenstein 3D, Doom i Quake te Jeri Ellsworth koja je reverse inženjeringom kultni Commodore 64 “transplantirala” u joystick od 200 kuna koji je potom obišao cijeli svijet.

Fokusirati način rada u tvrtki da zaposlenici rade ono u čemu su dobri

Svi ti ljudi nastavili su svoje inženjerske karijere u 40-ima, 50-ima i 60-ima… Dan danas lemeći spojeve i kuckajući linije koda. Uz mnoge nedostatke i prednosti Silicijske doline, taj konstantan poriv da se može bolje, više i jače preslikao se u dobroj mjeri na inženjere – a to je drive koji i Marin želi prenijeti u Zagreb:

Jako mi je stalo da svi oni koji tek dolaze vjeruju da mogu nastaviti biti inženjeri jer ćemo jedino na taj način nastaviti do onoga što bih nazvao – visoka tehnologija. Jedino ćemo tako stvoriti destilirano znanje i dobiti velike programere i programerke koji će onda zaista praviti revolucionarne stvari koje je jako teško napraviti samo par godina nakon fakulteta.

Zato ne možemo i ne trebamo svi biti menadžeri, zato treba dio nas ostati u tome.

Iako sam dolazi iz jednog, Marin ističe da takav pristup nije isključivo primjenjiv na startupe. Velike kompanije mogu i moraju omogućiti atmosferu u kojoj će se takvi iznimno sposobni i kreativni ljudi moći fokusirati na ono što stvarno rade dobro. Unutar svake organizacije koja, čak i ako ima hijerarhijsku strukturu, moguće je jedan dio tima izdvojiti i zaštititi – a koji će potom nesputan rješavati najizazovnije ideje tvrtke.

Isto tako, dodaje Marin kako s druge strane pojedinci ne smiju razmišljati kako će u jednom trenutku inženjerske karijere doći do nekog platoa – da će nakon nekoliko godina programiranja pohvatati sve bitno i da će to biti to. To zaista nije istina, napominje.

Čak bih vam htio skrenuti pozornost da većinu stvari koje danas koristite i u kojima uživate zapravo nisu glavni arhitekti 20-godišnjaci i 30-godišnjaci, iako ima iznimki. Za najvažnije stvari koje danas koristite odgovorni su ljudi koji su desetljećima u inženjerskoj karijeri.

Nadam se da će i vas ove biografije malo potaknuti da razmislite o vašem karijernom putu, poručio je Marin za kraj te pozvao sve zainteresirane za bilo kakvu inženjersku pozicij u OptimoRouteu da slobodno pišu na jobs@optimoroute.com, kaže da je dovoljno priložiti samo LinkedIn ili GitHub za početak, a ako imate CV još bolje.

“To ne može ‘samo’ Google, to može svaka organizacija koja se tako usmjeri”

Digitalna karijera već niz godina u različitim izdanjima okuplja najbolje domaće stručnjake i nove mlade talente hrvatskih fakulteta. Umrežavanje, prakse, poslovi – mnogo toga se realiziralo do sada, ali prije svega Digitalna karijera je tu da novim generacijama prenese znanja i iskustva uspješnih hrvatskih IT tvrtki.

Unatoč izazovnoj 2020. ove godine smo organizirali već jedan (virtualni) događaj s varaždinskim FOI-jem, a u završnicu godine ulazimo još jače – na tri fakulteta. Na petak 13. ipak nas nije zadesila nikakva nepogoda – s više od 100 gledatelja na Facebooku i Zoomu smo zaključili Digitalnu karijeru powered by OptimoRoute uz podršku Centra karijera Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i vodeće domaće inženjere!

Nakon predavanja uslijedila je panel rasprava na kojoj su se Marinu pridružili Luka Samaržija, voditelj R&D tima za arhitekture i integraciju iz Hrvatskog Telekoma, Josip Stuhli, CTO poznate domaće livescore platforme SofaScore koju svakog mjeseca koriste milijuni ljudi, Darko Gebaei CTO vodećeg domaćeg agrotech startupa Agrivi i Nikolina Relić stručna suradnica iz Centra karijera FER-a.

Čime su se ovi današnji osnivači, direktori i voditelji najviše bavili na početku svoje karijere? Samo programiranjem, naravno.

Darko Gebaei i Josip Stuhli, dva CTO-a dvije svjetski uspješne hrvatske tvrtke, počeli su kao programeri, ali danas su više orijentirani na menadžerske zadatke i poslove.

Kako se prisjeća Josip, sve je bilo mnogo drugačije – on i kolega, baš kao mali startup, žonglirali su između studentskih obveza i razvoja proizvoda. Nisu imali ništa organizirano, sve tehnologije su sami usput otkrivali i upoznavali. Danas je puno drugačije, s obzirom da je u pitanju softver koji koristi 20 milijuna korisnika diljem svijeta. Darko koji je u Agriviju počeo raditi na 4. godini faksa imao je slično iskustvo, kaže:

Na početku svi rade sve, dok se kasnije s razvojem i širenjem tima uvode specijalizirane uloge.

Danas su Darko i Josip više orijentirani na menadžerske zadatke i poslove, kao i Marin iz OptimoRoutea. Ipak, čak i u ulozi CEO-a još ga se nekada zna uhvatiti kako programira, a za to su ga čak i investitori počeli zezati: “Jesi ti normalan – pa imaš cijeli inženjerski tim za to.” No, upravo ta neutaživa želja pratiti i razvijati se uz dinamičnu industriju jest ono što odlikuje mnoge inženjere koji se jednostavno ne vide u ulozi menadžera.

I njima treba pružiti priliku da napreduju, stoga tvrtke trebaju osigurati da takvi zaposlenici imaju pomake u tvrtki bez obzira što ne preuzimaju vodstvo nad timom ili odjelom. Osim Sofascorea, Agrivija i OptimoRoutea kojima je nešto lakše to urediti s obzirom na startupske korijene, sam HT kao korporacija je osvijestio tu potrebu na kojoj sve više rade, ističe Luka:

I mi prolazimo te promjene u velikom zaokretu ka agilnijem poslovanju, tako smo krenuli rastavljati hijerarhijsku strukturu i pokrenuti demenadžerizaciju. Sve više uvodimo tehničke voditelje i arhitekte koji će biti ne samo linijski voditelji već mentori sa stručne strane.

“Ne izlazite s fakulteta kao izgrađeni programeri, ali zato je bitno da imate želju za učenjem da to postanete”

Koliko je bitno ulagati u vlastito znanje, možda je najbolje istaknuo Luka citirajući jedan izvor, a koji se osvrnuo na to što se dogodi s programerima koji ne programiraju: vrijeme polu-raspada inženjera je godinu dana. Kao i mišići, ako ih ne koristite – oni atrofiraju. Uostalom, jako je logično i rješenje, kako ističe Marin – najbolje ćete naučiti programirati tako što programirate.

Jer, fakultet će vas kao studente pripremiti na način razmišljanja i dati vam tehničke osnove, ali veoma je bitno na svakom sljedećem poslu razvijati vještine komuniciranja u timu, kako tražiti i pružiti pomoć te naučiti nešto iz svake od prepreka, savjetuje Darko:

Potpuno je druga stvar radiš li u nekom malom lokalnom startupu ili radiš s globalnim tržištem, imaš ne-tehnološki proizvod ili si u izgrađenoj korporaciji poput HT-a – sve su to situacije iz kojih puno možeš naučiti. Nitko ne očekuje da ćeš izaći s fakulteta kao izgrađen programer, ali ta želja da naučiš maksimalno od kolega koje su tamo je iznimno bitna.

A s tom poantom se nekako dobro zaključuje i ovaj pregled izvrsnog izdanja Digitalne karijere koju, ako niste stigli upratiti, možete pogledati na službenoj Facebook stranici Netokracije.

Studenti! Ako vas zanima bilo kakva inženjerska pozicija u OptimoRouteu slobodno pišite na jobs@optimoroute.com. Ako ste pak pikirali Sofascore, javite im se na jobs@sofascore.com. Za Agrivi bacite oko na njihove službene stranice karijera, a isto tako i za Hrvatski Telekom.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom? I zašto, osim ako ne pratite aktivno vijesti o njemu, niste o Bitcoinu puno čuli od 2017. naovamo - sve dok nije počeo ponovno obarati rekorde?

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.