Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Više od 15 godina nakon pokretanja i 8 godina nakon što su se na hrvatskom tržištu pojavile platforme za streaming glazbe, u Hrvatsku navodno stiže najveća globalna platforma te vrste – Spotify. Ujedno i jedna od najvrjednijih europskih tehnoloških tvrtki, čiji se dolazak najavljuje još od 2014. godine. Glasine o konačnom dolasku Spotifya proširile su se regionalnim medijima nakon što su mnogi glazbeni agregatori dobili najavu izravno od švedskog glazbenog diva.

Koga briga? Nije da već godinama ne možemo koristiti slične servise.

Deezer možemo koristiti od 2012. samostalno ili uz vezanu ponudu u Hrvatskom Telekomu i sestrinskom Bonbonu, YouTube Music je stigao prošle, a Apple Music u travnju ove godine. A1 je krajem prošle godine potiho pokrenuo A1 Xplore Musicstreaming platformu temeljenu na tehnologiji vlasnika A1 telekom grupacije iz Austrije, meksičkog America Movila.

Uostalom, ako ste baš htjeli koristiti Spotify, mogli ste makar ilegalno putem VPN-a ili nekih drugih sličnih trikova.

Spotify definitivno ima jedan od najvećih kataloga glazbe s kojim mu je lako konkurirati spomenutima, kao i daleko najkvalitetnije korisničko sučelje s kojim se jedino može uspoređivati Apple Music.

Na internetu ćete naći dovoljno usporednih testova Spotifyeve aplikacije i konkurenata tako da se time ne trebamo baviti. Dapače, najzanimljiviji utjecaj Spotifyevog dolaska bi mogao biti na lokalnu konkurenciju, prvenstveno telekome, kao i oglašivačko tržište.

Hoće li Spotify ugroziti Deezerovu (i HT-ovu) dominaciju, i kako će utjecati na A1 i Tele2?

Pokretanje Deezera u Hrvatskoj 2012. bio je jako bitan korak kako za Deezerovu agresivnu međunarodnu ekspanziju, tako i za Hrvatski Telekom. Kako bi prestigao Spotify, koji je odlučio 2011. napasti veliko (i skupo) američko tržište, na drugim tržištima Deezer je suradnjom s Hrvatskim Telekomom dobio lokalnog partnera koji je mogao preuzeti marketinške i prodajne aktivnosti.

Deezer je već tad naišao na pozitivnu reakciju korisnika koji su htjeli servis za streaming glazbe, a ovaj francuski proizvod je većini bio dovoljno dobar – posebno ako nisu ni znali da Spotify postoji. Hrvatski Telekom je istovremeno dobio proizvod za novu, digitalnu publiku kojom je mogao pozicionirati brend. Dapače, bonbon, HT-ov brend za mlade, kao i tvrtka kćer Iskon kasnije će uključiti Deezer u svoje ponude kao benefit koji korisnici očito vole.

Za razliku od drugih platformi poput YouTube Musica i Apple Musica koje su samo “postale dostupne” u Hrvatskoj, Spotify bi mogao slijediti svoj agresivan pristup lokalnom marketingu što će sigurno potaknuti Hrvatski Telekom na reakciju kroz nove oglašivačke kampanje i bundlanje Deezera u paketima.

Kvalitetnom marketinškom kampanjom i pozicioniranjem, Deezer bi se dovoljno kvalitetnim proizvodom mogao održati kao vodeći glazbeni streaming servis u Hrvatskoj. Hrvatski Telekom se već godinama ne bavi proaktivno Deezerom, već uživa u njegovoj tržišnoj poziciji, osim kad su ih 2015. hrvatski izvođači tužili za ilegalno distribuiranje glazbe.

Za A1 – koji je svojevremeno htio kroz vlastitu ponudu uvesti Spotify na tržište – dolazak švedskog diva neće značiti ništa dobro za njihov vlastiti glazbeni servis. A1 Xplore Music je i dalje nepoznat na tržištu, a s manjim katalogom glazbe i od Spotifya značajno lošijim mobilnim aplikacijama – neće moći konkurirati.

Deezer je možda bio prvi i agresivniji što se tiče partnerstava s telekomima, ali ne znači da je jedini. Od telekoma na hrvatskom tržištu nam ostaje Tele2, čije je preuzimanje od strane United grupe – ujedno vlasnika Nove TV, odobreno početkom godine. Dapače, “novi” Tele2 bi se kroz uključenje Spotifya mogao istaknuti na tržištu kao tehnološki napredniji od konkurencije.

Spotify neće potaknuti razvoj hrvatske podcasting scene

Već sam pisao kako Spotify želi preuzeti ulogu najveće podcast platforme na svijetu.

Spotify agresivno ulaže u podcastove kroz akvizicije ne samo podcasta Joea Rogana kojeg je navodno licencirao za 100 milijuna dolara već i mreža poput The Ringera kako bi se istaknuo pred tehnološkim konkurentima poput Applea, Googlea pa i Amazona koji imaju dovoljno kapitala da mu konkuriraju godinama.

Zanimljivo je kako je od sredine prošle godine Spotify zaista postao najpopularnija platforma za podcaste u susjednim zemljama poput Austrije, Rumunjske i Češke.

No, podcastovi u Hrvatskoj i regiji nisu što su i u svijetu: audio emisije dostupne putem podcast platformi, već prvenstveno video emisije na YouTubeu! Čak i pravi podcastovi koji imaju audio verziju preferiraju Apple Music, Google Podcasts i druge platforme pred Spotifyem.

Glazba (koja ionako nije ekskluzivna) ne smije biti jedina Spotifyeva prednost, to znaju i sami te zato žele dominirati rastućom medijskom vrstom – podcastovima – i kroz nekoliko formata postati dominantna audio platforma (ili bilo što najbliže moguće monopolistu).

No, osim mogućnosti da ponude eskluzivan sadržaj poput Roganovog podcasta, podcastovi otvaraju novi prostor za oglašavanje:

Spotify kao oglašivačka platforma

Spotify kao oglašivačka platforma vam se možda čini kao popratna aktivnost najveće svjetske glazbene platforme, ali Spotify želi za podcastove biti što je Google kao tražilica i agregator bio za web stranice – i profitirati se po putu.

Za razliku od, primjerice, Apple Musica koji nudi prvih šest mjeseci korištenja besplatno, Spotify nudi potpuno besplatnu verziju koja uključuje oglašavanje.

Jedan od načina je razvoj novih oglašivačkih formata poput ponuda unutar aplikacija s integriranim linkovima prema oglašivačima koje je Spotify počeo testirati prošli mjesec.

Spotify za razliku od mnogih američkih tvrtki ne ograničava svoje testiranje na SAD, već novi proizvod testira i na svom matičnom tržištu, primjerice s oglašivačem HelloFresh u njemačkom podcastu Herrengedeck.

Bez ulaganja u pozicioniranje prema oglašivačima, izravno ili kroz partnerske agencije, Spotify će se teško pozicionirati kao popularan oglašivački format. Od direktorice agencije HTTpool, Ivanke Mabić Gagić, poznatoj po modelu poslovanja kroz koje zastupa platforme poput LinkedIna i Snapchata, dobili smo odgovor da iako su uzbuđeni oko potencijalnog dolaska Spotifya, nemaju nikakvu novu informaciju o potencijalnom partnerstvu.

Iako će biti korisnika koji će se za glazbu sigurno okrenuti Spotifyu, kao ključna podcasterska platforma Spotify će biti koristan samo onima koji slušaju strane podcastove kao i rijetke domaće podcastove poput Netokracija Podcasta koji su dostupni na Spotifyu.

Glazbenicima će, što se tiče oglašavanja, Spotify sigurno biti primamljiviji nego većini oglašivača, posebno zbog tzv. Fans First email ponuda putem kojih mogu slati ponude za kupnju karata za koncerte ili merchandisea.

Digitalna distribucija glazbe u doba otkazanih koncerata je bitnija nego ikada

Predsjednik Udruge nezavisnih diskografa Runda i izvršni direktor Dallas Recordsa Dario Draštata, koji nam je već bio sugovornik kad smo govorili o izmjenama Zakona o autorskim pravima, izjavio je za Airplay Radio Chart kako će Spotify biti game changer:

Na nekim teritorijima kao što je Njemačka, čak 64 posto prihoda dolazi od streaminga, a sve drugo od fizičke prodaje, sinkronizacijskih prava i susjednih prava koja su vezana za glazbenu industriju. Do sada u regiji nismo formirali digitalno tržište, ali dolaskom  vjerujem da će se, dolaskom Spotifya, to drastično promijeniti. To će biti ono što se u poslu zove game changer i siguran sam da će i te kako utjecati. I to ne samo na glazbenu industriju, nego na cijelu sliku zabavne industrije uopće. Kao što je, uostalom, učinio dolazak HBO-a ili Netflixa na teritoriju video formata.

Spotifyev dolazak možda inače ne bi zaista toliko utjecao na domaće glazbeno tržište, s obzirom na to da su katalozi većine hrvatskih glazbenika već dostupni putem digitalnih platformi pa tako i Spotifya, da ne živimo u doba koronavirusa.

Koncerti širom Hrvatske, regije i svijeta – jedan od najvećih izvora prihoda glazbenika i posebno izvođača, otkazani su zbog potencijalnog širenja koronavirusa. Popularizacija distribucije glazbe putem Spotifya i sličnih platformi mogla bi im pomoći – ako se donese  zakon koji će konačno definirati kako se njihove naknade za izvođenje prikupljaju, tko ih prikuplja i u kojem omjeru se dijele, o čemu smo pisali na Netokraciji.

Spotify stoga, ako zaista dođe u srijedu, ne dolazi ni mjesec prekasno.

Želi li hrvatska glazbena scena preživjeti turbulentno vrijeme u kojem je nemoguće organizirati koncerte bez posljedica za javno zdravstvo, digitalizacija je neizbježna. Dapače, dostupnošću Deezera, YouTube Musica, Apple Musica i Spotifya, platforme više nisu prepreka – već prilika za novu generaciju glazbenika i podcastera!

Komentari

  1. Micko

    Micko

    13. 07. 2020. u 9:43 pm Odgovori

    Zanimljivost da je ona korejska teen pop grupa BTS održala online koncert za koji je prodala 700.000 karata po 25 dolara. Izgleda daleko isplativije nego pravi koncerti.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Startupi i poslovanje

Porezna zahtijeva da i fizičke osobe prijave svaki zakup Facebook oglasa ili Upwork angažman!

Bez obzira jeste li fizička ili pravna osoba - ako poslujete s tvrtkama iz inozemstva, možda biste trebali naći računovođu već danas.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Lora Pleško: Kako voditi tim i tvrtku u doba krize?

Lora Pleško je CEO Mašinerije, tvrtke za razvoj mobilnih aplikacija i web rješenja. Ususret Ladies of New Business konferenciji Lora nam je prenijela iskustva o slaganju internih procesa za vrijeme remote rada.

Intervju

Stručnjaci: Zbog “pada” Štita privatnosti razmislite hoćete li koristiti američke servise kao što je Mailchimp 

Dok se čeka razjašnjenje odnosa između SAD-a i EU u kontekstu prijenosa podataka, tvrtke koje prenose podatke van Europske unije moraju dokazati da su poduzele dovoljne mjere zaštite. Konzultantica za zaštitu podataka, Vlatka Vuković, smatra da su pojedini servisi prešutjeli bitne informacije.

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?

Startupi i poslovanje

I ove godine na Ladies of New Business, ali online! 5. i 6. studenog bavimo se temama o vodstvu

Kako osigurati kapital i u krizi, kako vođenjem drugih ne zaboraviti na sebe, koji su to izazovi upravljanja timovima i resursima u "novom normalnom" - pokrivamo sve bitne teme o ženskom vodstvu i poduzetništvu u doba krize na Ladies of New Business konferenciji.

Kultura 2.0

Ravnateljica preloške knjižnice okupila igrače Harry Potter igre od Las Vegasa do Hong Konga i napravila izložbu njihovih knjižnica

Maja Lesinger četiri je mjeseca radila na virtualnoj međunarodnoj izložbi Harry Potter: Wizards Unite the Libraries u koju su se uključili igrači, a posebice knjižničari diljem svijeta. No, baš njena knjižnica iz Preloga nije mogla završiti u izložbi jer nije mjesto od interesa u samoj igri.