Što je podcast? U svijetu jedno, u Hrvatskoj nešto sasvim drugo

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Kako YouTuberi, HDZ, Markićka, ali i Spotify pretvaraju ‘podcast’ u sve što nije!

Odustajem. Hrvati su pojam "podcast" prekrstili u nešto sasvim drugo. Za YouTubere, podcast je video razgovora, za HDZ propagandni spot… Niti pod, niti cast, što je podcast onda u Hrvatskoj?

Mašu, Ninu i Filipa s Nemoj Me “podcasta”, koji redovito gledam, već mjesecima zezam kako nisu podcast, jer nisu prisutni na platformama kao što su Apple Podcasts i Google Podcasts. Mixcloud se ne računa (iako se zaista pokušava pozicionirati kao podcast platforma). Nemoj me!

Nažalost, Nemoj me nije jedini “podcast” koji nije dostupan na klasičnim podcast platformama.

Podcast Inkubator nije ni podcast, ni inkubator, već talk show. Sportske novosti podcast, Putocast kao i Bornfightov podcast dostupni su samo putem video platformi, YouTubea ili Vimea.

Nemojte me krivo shvatiti. Svaka čast svim ovim autorima na stvaranju novog sadržaja, ali ne zovite podcastom ono što nije.

Barem su Surove strasti zaista podcast.

Ne brinite, u Pocket Casts ih imam i više – ali filtriram one koje redovito slušam.

Nakon inicijalne frustracije, kao netko tko sluša podcastove već više od deset godina, pomirio sam se da je u Hrvatskoj i regiji pojam “podcast” dobio potpuno drugačije značenje nego u svijetu. Uostalom, dobar dio podcasta u našem velikom vodiču kroz podcastove nisu na podcast platformama.

Ali onda je kap prelila čašu.

Točnije, HDZ je svoje propagandne spotove nazvao – podcastom.

Sigurna Hrvatka je možda razgovor, svakako propagandni spot, ali nikako nije podcast.

Svaka čast HDZ-ovim propagandnim prodavačima magle što su prepoznali da je podcast nešto aktualno pa u njega trpaju svoje gluposti, ali ne nazivajte podcast onim što nije.

“55 minuta kod Željke Markić” je barem dostupan na YouTubeu kao relativno redovit serijal koji će sudeći po brzini objava (4 epizode u 5 dana) vjerojatno biti ugašen netom nakon izbora, ali je više podcast od HDZ-ovog propagandnog spota.

(I da – Željka Markić ima… podcast.)

Što je podcast?

Temeljem više od 10 godina ne samo slušanja podcastova, nego i praćenja digitalne medijske scene u Hrvatskoj, pokušat ću dati kriterije da prosudimo što je podcast, a što – neznanje.

Riječ podcast nastala je kao kombinacija naziva za Appleov iPod i engleskog pojma broadcast, a definira digitalnu audio datoteku na koju se možete pretplatiti putem digitalnih servisa. Podcasti su nastali kao sadržaj prvenstveno dostupan na iPodu kroz iTunes glazbeni servis, a danas su izdvojeni u aplikaciju Apple Podcasts.

Podcastovi su svoju popularnost u SAD-u našli zbog dugog putovanja na radno mjesto i mnogim su Amerikancima zamijenili radio. Nastali su u vrijeme kad nismo imali dovoljno internetskog prometa da otvorimo i streamamo YouTube u svakom trenutku pa je isključivo audio format bio itekako praktičan.

Nije ni kod nas bitno drugačije – temeljem ankete koju smo proveli među pratiteljima Netokracija Podcasta, možemo reći da i većina njih sluša našu emisiju na putu do posla, a potom dok radi ili kod kuće (barem je tako bilo prije pandemije koronavirusa zbog koje mnogi rade od doma).

Popularizacija podcastova dovela je i do njihove demokratizacije, tako da je format kroz nezavisne aplikacije postao dostupan i na Android uređajima, kao i računalima. Neke od popularnijih aplikacija su Pocket Casts i Stitcher, a kao platforme za podcaste pokušavaju se pozicionirati i audio servisi poput Mixclouda (na kojem je audio verzija Nemoj Me podcasta) i Soundclouda (na kojemu je, primjerice, Supermame podcast).

Dakle, podcast definiramo kao format koji je dostupan kao digitalna audio datoteka na čije se preslušavanje možete pretplatiti. Imajući na umu te kriterije, sve dok pojedini audiovizualni sadržaj ima audio verziju dostupnu putem nekog servisa koji podržava podcast feedove – legitiman je podcast.

I znate što? Supermame podcast su upravo jedan od legitimnih primjera podcasta na domaćoj sceni.

Kako to?

Supermame možete naći ne samo na Soundcloudu, koji uključuju u članke na portalu, već i na Apple Podcasts, Pocket Casts i drugim platformama gdje su očito autorice prijavile svoj podcast RSS feed.

Supermame – iskreno o majčinstvu možete pokrenuti na Soundcloudu, ali se mogu pronaći i na podcast platformama.

Podcast RSS feed je web adresa koju autor podcasta prijavi na Apple Podcasts i druge servise temeljem kojih oni “vuku” nove epizode. Na taj način se garantira nezavisnost emisije o pojedinoj platformi kao što je Apple Podcasts. Primjerice, Netokracija Podcast ne uploadamo na Apple Podcasts, već na Transistor.fm, a druge podcast platforme upućujemo da tamo skidaju nove epizode.

Ako u bilo kojem trenutku neka platforma nestane, a nestajali su i najveći igrači digitalnog svijeta, naš podcast neće nestati.

Podcast je postao… razgovor na YouTubeu?

YouTube je, što se tiče autora i sadržaja, vlastiti ekosustav, odmaknut od podcastera – koliko su oni odmaknuti od blogera – koliko su oni odmaknuti od tradicionalnih medija. Kako bi dobili publiku na YouTubeu, neki podcasteri su počeli objavljivati svoje podcastove i u video formatu na YouTubeu.

Vidjevši te formate koji su im se svidjeli, niz YouTubera, među njima i Logan Paul, pokrenuli su vlastite podcastove interpretirajući podcast kao talk show. Uopće nisu bili ni upoznati s podcast platformama, niti ih je bilo briga, jer je njihova publika bila prvenstveno na YouTubeu. YouTube je bio njihova tehnološka platforma, a podcast su shvatili kao žanr… razgovora.

Radi se o novoj interpretaciji postojećeg formata, kao što su mnogi svoje YouTube kanale prvo nazvali “Nešto TV”, iako nisu imali veze s televizijom.

Naravno, postoje iznimke poput Try Guysa koji svoj podcast objavljuju i na YouTubeu i podcast platformama (a upravo smo takav model, zbog specifičnosti našeg tržišta koje preferira YouTube, odabrali i mi za naš Netokracija Podcast i Office Talks).

Unatoč tome, domaći YouTuberi su podcast definirali kao “razgovor” prvenstveno na YouTubeu, iako to nema veze s značanjem ili definicijom podcasta.

Iako je korisnika podcast aplikacija kod nas možda manje nego drugdje u svijetu, jedna od velikih prednosti plasiranja na podcast platforme je i što ih Google odnedavno plasira u rezultate pretraživanja. Ako Google želi postati najveća tražilica podcastova na svijetu i kroz svoj Google Podcasts creator program osigurava milijune dolara autorima podcastova, zašto mu ne biste bili dostupni?

Deseci žanrova, a u Hrvatskoj samo talk show

Većina, ako ne svi podcastovi u Hrvatskoj zapravo koriste samo najpopularniji format u podcast svijetu – razgovor. Unatoč tome, postoje deseci drugih različitih vrsta i žanrova podcastova među kojima su, osim razgovora, najpopularniji:

  • Intervjui,
  • Edukativni podcastovi,
  • Solo-castovi i
  • Audio-drama.

Vjerojatno najpoznatiji među nešto drugačijim formatima podcasta je Serial koji je popularizirao serijalizirani format i istraživačko novinarstvo u ovom formatu. Radi se o podcastu koji kroz cijelu sezonu i desetak epizoda priča jednu jedinu priču temeljenu na stvarnom slučaju. Sličan u istom žanru koji mi se jako sviđa je Extremities koji u sklopu jedne sezone opisuje samo jedno, malo udaljeno mjesto kao neobičan turistički vodič. Sv. Helena ili Svalbard, vi birajte!

Neće biti podcastova ni na YouTubeu, samo Spotifyju?

Dok Google želi biti najveća tražilica podcastova i unutar svog poslovnog modela podržava nezavisnost formata, Spotify s druge strane želi postati jedini igrač na tržištu. U svibnju je popularna platforma za glazbu zakupila eksluzivna prava za popularni podcast Joea Rogana za navodnih 100 milijuna dolara.

Može li Spotify biti, kako njihov direktor Daniel Ek opisuje, u centru globalne audio ekonomije?

Možda, ali mnogi podcasteri i tehnološki stručnjaci slažu se da je za autore podcastova bolje ako podcastovi ostanu otvoren format koji nitko – ni Spotify, ni Google – ne kontrolira. Marco Arment je još 2016. dobro objasnio važnost nezavisnosti podcasta kao formata:

  • Sve epizode su na serveru kojeg kontrolira autor, ne platforma;
  • Platforme su neovisne i postoji niz njih, ne samo jedna poput Spotifya;
  • Način zarade od podcasta, kao i praćenje analitike, ovisi o autoru.

Nažalost, mnogi domaći autori digitalnog sadržaja ne ulažu previše u stvaranje vlastitih nezavisnih kanala (čitaj: web stranica), već radije predaju potpunu kontrolu platformama poput YouTubea, Instagrama i Facebooka za koje će se kasnije čuditi ako im smanje doseg.

Nadam se da podcast nikada nećemo definirati kao “razgovor na Spotifyu”, jer iako volim tu aplikaciju i osobno je koristim, takav monopol nad medijskim formatom bio bi itekako opasan.

Što je na kraju podcast u Hrvatskoj i regiji?

Ako moram dati svoju definiciju domaćeg podcasta:

Podcast je audio ili video format u više epizoda na koji se možete pretplatiti putem digitalne platforme…

Po toj domaćoj definiciji, Nemoj Me pa čak i podcast Željke Markić, podcastovi su – barem u ovim krajevima. Jesu li dostupni kao video ili audio? Jesu. Možete li se na njih pretplatiti putem platforme (YouTube)? Možete.

A HDZ-ov propagandni spot? Petominutni video jedva da je sadržaj (niste na TikToku!), kamoli podcast.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    02. 07. 2020. u 12:55 pm Odgovori

    Odličan članak, sve lijepo objašnjeno.. kao i mnogo puta do sada ljudi koriste pojmove koji im fora zvuče. I slažem se sa ovim dijelom, to je veoma bitno: “Nažalost, mnogi domaći autori digitalnog sadržaja ne ulažu previše u stvaranje vlastitih nezavisnih kanala (čitaj: web stranica), već radije predaju potpunu kontrolu…”

  2. Milivoj Tomašić

    Milivoj Tomašić

    31. 03. 2022. u 11:24 am Odgovori

    Svaka čast autoru na sadržaju, tekstu, da se pojmovi, nazivi koriste, upotrebljavaju ispravno. Na tragu toga, ispravak, “balkan” je turcizam, znači “šumovita planina”, a to je Stara planina u Rumunjskoj, 27-22 st. east, a mi smo Zagreb, 16 st. east !
    I dok se vi, mladi, bavite informatikom, temama koje vas zanimaju, policija, AMS …. izvan pažnje, “u tišini”, preuzimaju teme, područja s kojima nemaju veze, znanja a bitna su za sve generacije HR (EU, svijeta), a to su zdravstvo (pandemija) i promet (vozači, prije, sada i ubuduče i koristimo svakodnevno).
    Ugodni vam dani svi, svima

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Zabava i zanimljivosti

Marin u San Franciscu: TechCrunch Disruptom kruže roboti, na Golden Gateu nema signala

"I Left My Heart In San Francisco" pjevao je kultni američki pjevač Tony Bennett. Mogu li ja uskliknuti isto? Ne baš, ali San Francisco je grad koji će mi definitivno ostati u sjećanju do kraja života...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Što ste propustili

Društvene mreže

MUP u suradnji s Metom predstavio hrvatsku verziju Amber Alerta, NENO Alarm

NENO Alarm pomoći će u pronalaženju nestale djece u Hrvatskoj - ako dijete nestane, Ministarstvo unutarnjih poslova će obavijestiti tvrtku Meta, koja će inicirati upozorenje tj. NENO Alarm građanima - korisnicima društvenih mreža Facebook i Instagram – u krugu od 60 kilometara.

Sigurniji internet

Dobili ste poruku od “prijatelja” koji moli da mu kupite bon? Evo što kaže policija o takvim prijevarama

Uvijek razmišljaš kako se upravo tako nešto neće dogoditi tebi... Ali ipak se dogodi.

Tvrtke i poslovanje

Marko Rakar: Cyber kriminalci često su u sustavu tjednima prije nego “zaključaju” sve što imate

Koje su ono stereotipne tvrdnje za Hrvatsku? Obožavamo nogomet i kavu, imamo predivnu obalu... što je još ostalo? Tako je! Zaboravili smo našu sklonost korupciji, a koliko je ta skonost jaka pokazalo je opširno istraživanje. Na Dan cybersigurnosti komentiramo podatke s glavnim čovjekom iza istraživanja - Markom Rakarom.

Intervju

Hrvatski Meddox digitaliziranjem zdravstvenih nalaza privukao 10.000 aktivnih korisnika

Novi hrvatski healthtech projekt grabi naprijed. U prvoj godini, nakon investicije od 1,5 milijun kuna, došli su do 10 tisuća aktivnih korisnika, a za iduću godinu im je plan doći do 50 tisuća. Što ih čeka prije toga i kako su došli do trenutnih rezultata, otkrivaju nam suosnivačice.

Intervju

Engineering Management lekcije o Performance Managementu: kako izvući maksimum iz svog tima?

Ako ste vodili ljude, na pamet vam sigurno često padne ona poznata: sto ljudi - sto ćudi. A vi ste jedan menadžer! Kako izbalansirati različit učinak, očekivanja i mogućnosti kolega u timu otkrivamo ususret posljednjeg Photomathovog Engineering Management meetupa ove godine.

Tvrtke i poslovanje

Može li softver doista pomoći zviždačima koji upozoravaju na nepravilnosti u tvrtkama? Da, ali…

Iako može igrati važnu ulogu u poticanju prijava nepravilnosti i zaštiti identiteta, softver ne može riješiti ključne probleme s kojima se zviždači susreću.