Što je podcast? U svijetu jedno, u Hrvatskoj nešto sasvim drugo

Kako YouTuberi, HDZ, Markićka, ali i Spotify pretvaraju ‘podcast’ u sve što nije!

Odustajem. Hrvati su pojam "podcast" prekrstili u nešto sasvim drugo. Za YouTubere, podcast je video razgovora, za HDZ propagandni spot… Niti pod, niti cast, što je podcast onda u Hrvatskoj?

Mašu, Ninu i Filipa s Nemoj Me “podcasta”, koji redovito gledam, već mjesecima zezam kako nisu podcast, jer nisu prisutni na platformama kao što su Apple Podcasts i Google Podcasts. Mixcloud se ne računa (iako se zaista pokušava pozicionirati kao podcast platforma). Nemoj me!

Nažalost, Nemoj me nije jedini “podcast” koji nije dostupan na klasičnim podcast platformama.

Podcast Inkubator nije ni podcast, ni inkubator, već talk show. Sportske novosti podcast, Putocast kao i Bornfightov podcast dostupni su samo putem video platformi, YouTubea ili Vimea.

Nemojte me krivo shvatiti. Svaka čast svim ovim autorima na stvaranju novog sadržaja, ali ne zovite podcastom ono što nije.

Barem su Surove strasti zaista podcast.

Ne brinite, u Pocket Casts ih imam i više – ali filtriram one koje redovito slušam.

Nakon inicijalne frustracije, kao netko tko sluša podcastove već više od deset godina, pomirio sam se da je u Hrvatskoj i regiji pojam “podcast” dobio potpuno drugačije značenje nego u svijetu. Uostalom, dobar dio podcasta u našem velikom vodiču kroz podcastove nisu na podcast platformama.

Ali onda je kap prelila čašu.

Točnije, HDZ je svoje propagandne spotove nazvao – podcastom.

Sigurna Hrvatka je možda razgovor, svakako propagandni spot, ali nikako nije podcast.

Svaka čast HDZ-ovim propagandnim prodavačima magle što su prepoznali da je podcast nešto aktualno pa u njega trpaju svoje gluposti, ali ne nazivajte podcast onim što nije.

“55 minuta kod Željke Markić” je barem dostupan na YouTubeu kao relativno redovit serijal koji će sudeći po brzini objava (4 epizode u 5 dana) vjerojatno biti ugašen netom nakon izbora, ali je više podcast od HDZ-ovog propagandnog spota.

(I da – Željka Markić ima… podcast.)

Što je podcast?

Temeljem više od 10 godina ne samo slušanja podcastova, nego i praćenja digitalne medijske scene u Hrvatskoj, pokušat ću dati kriterije da prosudimo što je podcast, a što – neznanje.

Riječ podcast nastala je kao kombinacija naziva za Appleov iPod i engleskog pojma broadcast, a definira digitalnu audio datoteku na koju se možete pretplatiti putem digitalnih servisa. Podcasti su nastali kao sadržaj prvenstveno dostupan na iPodu kroz iTunes glazbeni servis, a danas su izdvojeni u aplikaciju Apple Podcasts.

Podcastovi su svoju popularnost u SAD-u našli zbog dugog putovanja na radno mjesto i mnogim su Amerikancima zamijenili radio. Nastali su u vrijeme kad nismo imali dovoljno internetskog prometa da otvorimo i streamamo YouTube u svakom trenutku pa je isključivo audio format bio itekako praktičan.

Nije ni kod nas bitno drugačije – temeljem ankete koju smo proveli među pratiteljima Netokracija Podcasta, možemo reći da i većina njih sluša našu emisiju na putu do posla, a potom dok radi ili kod kuće (barem je tako bilo prije pandemije koronavirusa zbog koje mnogi rade od doma).

Popularizacija podcastova dovela je i do njihove demokratizacije, tako da je format kroz nezavisne aplikacije postao dostupan i na Android uređajima, kao i računalima. Neke od popularnijih aplikacija su Pocket Casts i Stitcher, a kao platforme za podcaste pokušavaju se pozicionirati i audio servisi poput Mixclouda (na kojem je audio verzija Nemoj Me podcasta) i Soundclouda (na kojemu je, primjerice, Supermame podcast).

Dakle, podcast definiramo kao format koji je dostupan kao digitalna audio datoteka na čije se preslušavanje možete pretplatiti. Imajući na umu te kriterije, sve dok pojedini audiovizualni sadržaj ima audio verziju dostupnu putem nekog servisa koji podržava podcast feedove – legitiman je podcast.

I znate što? Supermame podcast su upravo jedan od legitimnih primjera podcasta na domaćoj sceni.

Kako to?

Supermame možete naći ne samo na Soundcloudu, koji uključuju u članke na portalu, već i na Apple Podcasts, Pocket Casts i drugim platformama gdje su očito autorice prijavile svoj podcast RSS feed.

Supermame – iskreno o majčinstvu možete pokrenuti na Soundcloudu, ali se mogu pronaći i na podcast platformama.

Podcast RSS feed je web adresa koju autor podcasta prijavi na Apple Podcasts i druge servise temeljem kojih oni “vuku” nove epizode. Na taj način se garantira nezavisnost emisije o pojedinoj platformi kao što je Apple Podcasts. Primjerice, Netokracija Podcast ne uploadamo na Apple Podcasts, već na Transistor.fm, a druge podcast platforme upućujemo da tamo skidaju nove epizode.

Ako u bilo kojem trenutku neka platforma nestane, a nestajali su i najveći igrači digitalnog svijeta, naš podcast neće nestati.

Podcast je postao… razgovor na YouTubeu?

YouTube je, što se tiče autora i sadržaja, vlastiti ekosustav, odmaknut od podcastera – koliko su oni odmaknuti od blogera – koliko su oni odmaknuti od tradicionalnih medija. Kako bi dobili publiku na YouTubeu, neki podcasteri su počeli objavljivati svoje podcastove i u video formatu na YouTubeu.

Vidjevši te formate koji su im se svidjeli, niz YouTubera, među njima i Logan Paul, pokrenuli su vlastite podcastove interpretirajući podcast kao talk show. Uopće nisu bili ni upoznati s podcast platformama, niti ih je bilo briga, jer je njihova publika bila prvenstveno na YouTubeu. YouTube je bio njihova tehnološka platforma, a podcast su shvatili kao žanr… razgovora.

Radi se o novoj interpretaciji postojećeg formata, kao što su mnogi svoje YouTube kanale prvo nazvali “Nešto TV”, iako nisu imali veze s televizijom.

Naravno, postoje iznimke poput Try Guysa koji svoj podcast objavljuju i na YouTubeu i podcast platformama (a upravo smo takav model, zbog specifičnosti našeg tržišta koje preferira YouTube, odabrali i mi za naš Netokracija Podcast i Office Talks).

Unatoč tome, domaći YouTuberi su podcast definirali kao “razgovor” prvenstveno na YouTubeu, iako to nema veze s značanjem ili definicijom podcasta.

Iako je korisnika podcast aplikacija kod nas možda manje nego drugdje u svijetu, jedna od velikih prednosti plasiranja na podcast platforme je i što ih Google odnedavno plasira u rezultate pretraživanja. Ako Google želi postati najveća tražilica podcastova na svijetu i kroz svoj Google Podcasts creator program osigurava milijune dolara autorima podcastova, zašto mu ne biste bili dostupni?

Deseci žanrova, a u Hrvatskoj samo talk show

Većina, ako ne svi podcastovi u Hrvatskoj zapravo koriste samo najpopularniji format u podcast svijetu – razgovor. Unatoč tome, postoje deseci drugih različitih vrsta i žanrova podcastova među kojima su, osim razgovora, najpopularniji:

  • Intervjui,
  • Edukativni podcastovi,
  • Solo-castovi i
  • Audio-drama.

Vjerojatno najpoznatiji među nešto drugačijim formatima podcasta je Serial koji je popularizirao serijalizirani format i istraživačko novinarstvo u ovom formatu. Radi se o podcastu koji kroz cijelu sezonu i desetak epizoda priča jednu jedinu priču temeljenu na stvarnom slučaju. Sličan u istom žanru koji mi se jako sviđa je Extremities koji u sklopu jedne sezone opisuje samo jedno, malo udaljeno mjesto kao neobičan turistički vodič. Sv. Helena ili Svalbard, vi birajte!

Neće biti podcastova ni na YouTubeu, samo Spotifyju?

Dok Google želi biti najveća tražilica podcastova i unutar svog poslovnog modela podržava nezavisnost formata, Spotify s druge strane želi postati jedini igrač na tržištu. U svibnju je popularna platforma za glazbu zakupila eksluzivna prava za popularni podcast Joea Rogana za navodnih 100 milijuna dolara.

Može li Spotify biti, kako njihov direktor Daniel Ek opisuje, u centru globalne audio ekonomije?

Možda, ali mnogi podcasteri i tehnološki stručnjaci slažu se da je za autore podcastova bolje ako podcastovi ostanu otvoren format koji nitko – ni Spotify, ni Google – ne kontrolira. Marco Arment je još 2016. dobro objasnio važnost nezavisnosti podcasta kao formata:

  • Sve epizode su na serveru kojeg kontrolira autor, ne platforma;
  • Platforme su neovisne i postoji niz njih, ne samo jedna poput Spotifya;
  • Način zarade od podcasta, kao i praćenje analitike, ovisi o autoru.

Nažalost, mnogi domaći autori digitalnog sadržaja ne ulažu previše u stvaranje vlastitih nezavisnih kanala (čitaj: web stranica), već radije predaju potpunu kontrolu platformama poput YouTubea, Instagrama i Facebooka za koje će se kasnije čuditi ako im smanje doseg.

Nadam se da podcast nikada nećemo definirati kao “razgovor na Spotifyu”, jer iako volim tu aplikaciju i osobno je koristim, takav monopol nad medijskim formatom bio bi itekako opasan.

Što je na kraju podcast u Hrvatskoj i regiji?

Ako moram dati svoju definiciju domaćeg podcasta:

Podcast je audio ili video format u više epizoda na koji se možete pretplatiti putem digitalne platforme…

Po toj domaćoj definiciji, Nemoj Me pa čak i podcast Željke Markić, podcastovi su – barem u ovim krajevima. Jesu li dostupni kao video ili audio? Jesu. Možete li se na njih pretplatiti putem platforme (YouTube)? Možete.

A HDZ-ov propagandni spot? Petominutni video jedva da je sadržaj (niste na TikToku!), kamoli podcast.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    02. 07. 2020. u 12:55 pm Odgovori

    Odličan članak, sve lijepo objašnjeno.. kao i mnogo puta do sada ljudi koriste pojmove koji im fora zvuče. I slažem se sa ovim dijelom, to je veoma bitno: “Nažalost, mnogi domaći autori digitalnog sadržaja ne ulažu previše u stvaranje vlastitih nezavisnih kanala (čitaj: web stranica), već radije predaju potpunu kontrolu…”

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Ovo je nova generacija ZICER-ovog Startup Factoryja! 12 timova natječe se za 800.000 kuna

Oni stvaraju ekološki prihvatljive supstitute pesticidima, omogućuju efikasnije 3D printanje, unapređuju edukacijski sustav i poboljšavaju zdravlje stanovništva... upoznajte novu generaciju Startup Factoryja.

Startupi i poslovanje

Vodič kroz PR i medije za startupe, IT profesionalce i poduzetnike

Zaboravite generične savjete s Interneta i što vam PR agencije prodaju - ne trebate prvo, a često ni drugo, posebno ako svoj posao rade loše. Tena, Ana Marija i Ivan objašnjavaju što se zapravo događa u pozadini odnosa s (IT) medijima i zašto trebate znati pojmove kao ekskluziva i embargo!

Intervju

“Biti umjetnik u IT industriji znači isto što i biti tradicionalni umjetnik, samo je alat koji koristimo drugačiji”

Danas se digitalne umjetnike više doživljava kao dio IT industrije, nego umjetničke zajednice. Ipak, mlade to ne brine, sve više ih se zaljubljuje u video igre te sami žele stvarati nove svjetove i likove... Evo kako su im Nanobitovi "3D/2D artisti" prenijeli svoja znanja kako bi im u tome pomogli.

Vodič

Gledaj i uči! Najbolji edukativni kanali na YouTubeu

Donosimo vodič kroz edukativne kanale na YouTubeu od kojih ćete sigurno nešto naučiti i nikad više nećete reći da je YouTube carstvo gluposti za klince i influensera koji se krevelje.

Intervju

Gamechuck u suradnji s udrugom Roda razvio ČUDOvišnu igru koja djecu uči – društvenom aktivizmu!

Kao što su Šegrt Hlapić i družina dosadašnje generacije učili prometnim znakovima, tako će možda i čudovišta Gamechuckove Avanture koje je ilustrirao Zlatko Druško, poznat po radu na Letećim medvjedićima, odgojiti neke nove.

Startupi i poslovanje

Nakon rada u Amazonu i Memgraphu, Marin i Matej osigurali 3 milijuna kuna za “tražilicu video i audio sadržaja”

Jedan je za vrijeme studiranja na FER-u bio drugom mentor u srednjoj školi, ali tek ih je Marinovo iskustvo u Amazonu i problem na koji je naletio potaknulo da pokrenu zajednički startup na relaciji Zagreb-Vancouver.