Tonči Huljić, Pitbull i ništavilo osrednjosti iliti zašto Zapad prihvaća promjene, a Balkan ne.

Digital Shapers konferencija iz glazbenog aspekta. Tonči Huljić i Christopher Ludwig o prilikama i neprilikama novih digitalnih promjena u industriji.

Iza nas je još jedno uspješno izdanje Digital Shapersa, konferencije koja komentira i prati promjene multimedijskog i digitalnog okruženja u kojem živimo.

Promjene koje su donijele nove tehnologije primjetne su na svakom koraku, od gledanja televizije, slušanja radija i glazbe do načina oglašavanja i političke komunikacije. Netokracijina event menadžerica Beatta već je izvijestila o digitalnim trendovima u medijskom i političkom svijetu, a na meni je ostao zadatak da se fokusiram na glazbeni aspekt.

Jedan od prvih predavača koji se posvetio toj temi jest Christopher Ludwig, digitalni strateg u BMG-u, izdavačkoj i producentskoj kući koja za sebe kaže da je “Nova glazbena kompanija”.

Zašto nova, pitate se? Kada je sve išlo protiv njih, oni su prihvatili promjene, proučili ih i prilagodili se najbolje što znaju. BMG je danas jedna od najbrže rastućih glazbenih tvrtki u svijetu.

Digital Shapers

Zašto su odlučili da trebaju pratiti promjene? Jer su prihvatili činjenice.

Kada promatramo trenutno stanje na tržištu, čini nam se kako su se glazbene tvrtke našle u neviđenoj situaciji. U vrijeme popularnosti materijalnih kopija, imali su sve konce u rukama, a i novce, posjedovali su stoga i direktan pristup informacijama – što, tko i kada kupuje, a sada ključne podatke, najviše novca i svu silu korisnika skupljaju notorne streaming platforme.

Međutim, ako pogledamo unatrag par desetljeća, pa i nekoliko stotina godina, kako je pokazao i Christopher, scenarij disrupcije glazbenih formata poznat je industriji odavno.

Kada je jedini pristup glazbi bio onaj uživo, glazbenike je kao pljuska dočekalo vrijeme mikrofona koji su omogućili da se glazba snimi i reproducira na radiju – koncerti više nisu bili jedini način uživanja u glazbi. Nakon emitiranja pak, uslijedili su izumi zvučnih zapisa na gramofonskim pločama, a redom nakon njih kazete, walkmani i CD-ovi koji su disrupirali tržište novim potrošačkim navikama.

Najbolje o promjenama u glazbenoj industriji govori i Schumpeterova izjava koju je i Christopher istaknuo u prezentaciji: Proces kreativne destrukcije je temeljna činjenica kapitalizma.

Stiglo je tako i vrijeme preuzimanja i streamanja glazbe. Mnogi u glazbenoj industriji  jauču što će sad i kakva je to nepravda za autore, no BMG je prihvatio da će industriju stalno čekati veliki preokreti, i da je jedini dobar način usmjeriti jedra kako vjetar puše:

Uvijek će biti nešto, možda ne znamo što, ali nije cilj da gledamo od jedne točke do druge, već da gledamo kako korak po korak možemo pratiti te promjene i prilagoditi se kako nadolaze.

Kako isporučiti optimalno digitalno rješenje kada sve radi protiv tebe?

Problem glazbene industrije, kako objašnjava Christopher:

Nismo se prilagodili okruženju, nego smo ga htjeli uništiti.

Svjetsko tržište glazbe (na nosačima zvuka) s 25,2 milijarde dolara iz 1999. došlo je na 5,2 milijarde dolara u 2017. godini. To je pet puta manje. Razumljivo da je nastala panika.

Digitalija, koju su korisnici dočekali kao zlatno doba uživanja u glazbi, glazbenim tvrtkama postala je crno doba i krivac za sve.

Kada je krenula era downloada, piratluk je nicao na sve strane. Potom je preuzimanje zamijenilo slušanje glazbe preko YouTubea, a kada je postalo naporno preuzimati pojedinačno albume ili konstantno preslušavati video zapise, uslijedilo je spajanje na Deezer ili Spotify.

U čemu su glazbene tvrtke pogriješile?

Držali smo se starih struktura, starih poslovnih modela i nismo uspijevali stvoriti novu vrijednost.

Digitalno vrijeme značilo je potpuni preokret u naplati autorskih prava, a BMG je taj preokret spremno pratio.

Što su mijenjali? SVE. Distribuciju, marketing, administraciju, odnose s klijentima, odnose s korisnicima te konačno – očekivanja.

Njihov paket usluga danas, između ostaloga, nudi objavljivanje, praćenje i naplatu reproduciranja na streaming platformama poput iTunesa, YouTubea, Pandore i Spotifya, kojeg još čekamo da dođe u Hrvatsku.

Samo 32% sadržaja koji se slušaju na Spotifyu su “non-playlist”. Ostatak najslušanijeg sadržaja čine liste, bilo korisnički generirane, ili one koje slažu DJ-evi, glazbenici, ili sam Spotify.

Po uspješnosti prodaje za BMG, od 2013. do 2017. na prvom mjestu su synch licenciranja koja generiraju naplatu od 2,5 milijuna velike baze glazbenih djela za filmove, trailere, reklame i sl. Na drugom mjestu je streaming, a treće po redu je preuzimanje.

Ipak, kao pravi strateg, Christopher spominje kako u fokusu ne smije biti samo digitalno. Najbolji primjer je vinil čija je popularnost zadnjih godina zatekla mnoge, pogotovo one produkcijske kuće koje su uništile svoje pogone za izradu.

I u tom dijelu, stvaranja vrijednosti, ističe da treba biti fokus. U vremenima kada možemo tisuću puta kopirati i prenositi nečija djela, dodatna vrijednost se krije u stvarima koje ne mogu biti tako lako kopirane.

Huljić: Ovo danas je ništavilo osrednjosti

Iako oboje dolaze iz iste industrije pa čak i sličnog područja, Tonči Huljić i Christopher Ludwig su ljudi dva različita svijeta. Huljić se tako prisjeća onog vremena kvalitete, Presleyja i Beatlesa pa u podsmijehu kaže, iako je čovjek od 57 godina da bi rado da se rodio i ranije da može uživati u tim vremenima kada je izvrsnost bila na cijeni.

Došli smo u vrijeme prosječnosti, osrednjosti i ništavila, teatralno zaključuje.

Iako je većini mladih trenutno najbitniji Pitbull i ne znaju bolje od toga, postoje stotine tisuća drugih koji će znati cijeniti vrhunske glazbenike i koji više novaca ulažu u svoje glazbene interese.

Iako ih dijele deseci godina razlike, Christopher i Huljić se slažu u jednoj stvari: nitko ne zna što dolazi sutra:

Ali znamo što je bilo jučer, a meni je jučer bilo dobro.

U tom dijelu između Christophera i Huljića opet raste jaz. Jer iako prihvaća to vrijeme promjena, Huljić ne prihvaća vrijeme neizvjesnosti – njemu je dobro onako kako je bilo i sve što slijedi može i ne mora završiti tako dobro.

No, to je, gospodine Huljiću, problem s kojim se morate nositi kao i pripadnici svih generacija koje su naučile na jedno, a sada moraju drugačije.

Nosit će se i Christopher jednom prilikom, ali njega, kao i ostale kolege u BMG su odmalena učili da su promjene temelj razvoja i da svi dok griješimo napredujemo te konačno – da se ne zadovoljavamo trenutnim uspjehom.

U Hrvatskoj je to poseban problem jer neizvjesnost i greške su ono što se izbjegava. Nema institucionalnog osiguranja da nećeš kompletno propasti ako slijediš “poduzetnički ili kreativni instinkt”. Stoga Hrvati odluče ne prihvatiti neizvjesnost i igraju na sigurno. Na kraju samo rijetki imaju hrabrost, ludost ili novčanu potporu da riskiraju.

Ali ako nas je išta Zapad naučio: tko riskira, taj profitira. I kako je na Shift Money konferenciji spomenuo Dejan Roljič, koji je imao prilike raditi i u Silicijskoj dolini, jedino, baš jedino, što je razlika između nas i njih (i zašto Balkan ima malo disruptivnih tvrtki) jest: mindset.

Velike su mogućnosti – samo treba znati kako ih iskoristiti.

Srozavanje naplate autorima čemu je navodno presudilo digitalno doba nije nepremostiva problematika ako pogledamo koliko je prilika digitalna transformacija donijela, istaknuo je i na kraju svog predavanja Christopher. Mnogi izvrsni glazbenici nemaju kontakte i novca da se probiju u industriji, a umreženo društvo daje im priliku da drugim kanalima dođu do potencijalne publike:

Digitalizacija je omogućila da imate uvid u točne podatke o tome koliko ljudi sluša vaše stvari, koji su im omiljeni albumi, koje pjesme, koji dio dana i svog vremena posvećuju vašoj glazbi. Sve to imate na raspolaganje dok s CD-ovima niste bili ni sigurni jesu li samo poslušali prve dvije stvari i ostavili ga na polici.

Otvorene mogućnosti imaju svoje posljedice, kako tumači Huljić, to je dovelo do prosječnosti, no ako se malo poigramo statistike bit će nam jasno da je sada samo mnogo toga vidljivije, pa tako i velik broj loših glazbenih opcija. Tržište je, srećom, nemilosrdno pa filtrira ono ispod prosjeka.

Mislite da je filter loš?

Iako je većini mladih trenutno najbitniji Pitbull i ne znaju bolje od toga, kako je spomenula jedna cura iz publike o navikama svog brata, postoje stotine tisuća drugih (kao što je i ona vjerojatno) koji će znati cijeniti vrhunske glazbenike. I budimo realni, takva publika je i ona koja troši pozamašniji novac na svoje glazbene ukuse.

(op.a. Koga uopće (iz prodajnog) aspekta zanima tinejdžer ili adolescent kojemu je vrhunac potrošačke navike upaliti Extra.fm u autu? Ako će išta platiti u narednih godinu dana, to su 3 boce za stol u klubu i karte za koncert pevaljke u Beogradu.)

Uostalom, i Huljić je na pitanje iz publike o tome bi li svome sinu i kćeri savjetovao odlazak na estradu, dodao i kako treba znati iskoristiti prilike, ali i imati čvršći stav za koji primjećuje da mladima danas nedostaje:

Biti egocentrik u formativnim godinama puno je važnije za taj ‘killer instinkt’ koji će vas gurati da budete bolji, jači, ljepši.

A takav instinkt će svima nužno pomoći da se ne zadovoljimo prosjekom, već da težimo izvrsnosti, zaključuje.

Apsolutno se slažem i jedino što na kraju mogu dodati jest da meni, kao publici, ove glazbene ispovijesti govore mnogo više o poslovanju općenito, nego o glazbenoj industriji.

Koliko izvrstan i zreo stav može imati tvrtka kojoj naizgled izmiče tlo pod nogama upućuje i na to zašto je Njemačka (i Zapad) tu gdje je, konkretno: i oni kojima naizgled propada posao – znaju prihvatiti da se vremena mijenjaju (i idu dalje).

ponuda

Komentari

  1. Helena Catipovic

    Helena Catipovic

    03. 12. 2018. u 5:52 pm Odgovori

    Glazbenike / izvodjace u konacnici novo doba i tehnologija prisiljavaju da se vrate pred publiku. Koncerti i gaze ce biti njihov nacin zarade, a novi album im je samo izlog. Nista lose, samo drugacije.

  2. Ivan M.

    Ivan M.

    04. 12. 2018. u 10:25 am Odgovori

    Članak iznosi netočnosti. BMG propada jednako kao i drugi glazbeni konglomerati, a vi ga hvalite da se prilagodio. Nije se prilagodio. Tri najveće kuće su Warner, Sony BMG i Universal, a BMG se morao udružiti sa Sonyjem jer sam ne bi mogao više konkurirati.

    Dakle BMG je baš primjer obratnog, mastodonta koji se odbijao prilagoditi i zbog toga platio cijenu.

    Novi servisi koji cvjetaju su Youtube, Spotify i sve manje iTunes koji drže apsolutno sve konce.

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      04. 12. 2018. u 11:44 am Odgovori

      Prije nego istaknete da članak sadrži netočnosti bilo bi lijepo prvo provjeriti vlastite argumente. Samo ovom rečenicom: “Novi servisi koji cvjetaju su Youtube, Spotify i sve manje iTunes koji drže apsolutno sve konce…” ste dali do znanja da ste članak preletjeli kako bi što prije istaknuli svoje neslaganje jer da ste ga pročitali shvatili bi da BMG ne uspoređivam s njima, dapače, ideja jest da su se okolnosti promjenile i da glazbene tvrtke poput BMG-a moraju naći način da izdrže nove okolnosti u kojima spomenute platforme vladaju.

      BMG je upravo u ovom tekstu primjer tog mastodonta koji je posrtao, ali najviše primjer mindseta i strategije koja je pomogla da se potpuno ne posrne u ponor. Preuzimanje od prije 10 godina dio je prilagodbe za danas. Kako god to interpretirate, ovaj članak ne slavi BMG, već zdravorazumski pristup promjenama.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni mediji

RedViewMedia postao većinski vlasnik oglašivačke platforme Linker (Media)

Platforma za otkrivanje sadržaja, Linker.hr, postaje Linker Media, nakon investicije oglašivačke agencije RedViewMedia. Agencija je preuzela 51% vlasništva platforme, a Diana Dumanić, direktorica RV-a, pridružila se u upravu Linker Medije uz dosadašnjeg partnera/suosnivača Branimira Prskala.

Startupi i poslovanje

EU fondovi pozdravljaju startup scenu u Hrvatskoj sa 150 milijuna kuna

Europskim fondom za regionalni razvoj osigurano je 150 milijuna kuna bespovratnih sredstava koja su isključivo namijenjena novoosnovanim mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

Kolumna

Zaposli, umreži, zadrži: Novi pristup zadržavanju zaposlenika

Najbolja praksa zadržavanja zaposlenika nije stalna nabava novih igračaka za vaše zaposlenike. Neće vas spasiti novi stol za ping-pong. Spasit će vas strategija "hire & wire": zaposli, umreži i zadrži.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Poduzetnice, za uspješnu novu godinu prijavite se na Ladies of New Business: Xmas

Ako je sve što želiš za Božić još bolje poslovanje u 2019., čitaj dalje - pripremamo nešto baš za tebe. Možda neće stati pod bor, ali…

Startupi i poslovanje

5. Zagreb Connect: 5 pobjednika i najbolji pitch koji su ispraznili fond od 860 tisuća kuna

Izvrsnih šest startupa osvojilo je nagrade iz fonda vrijednog 860 tisuća kuna nakon što su u 8-tjednom programu i izvrsnim pitchevima predstavili raznovrsna rješenja koja će nas odvesti u sigurniju, pametniju i zeleniju budućnost.

Izrada web stranica

Nezaposleni ste ili izvanredni student? Prijavite se na Inchoo PHP akademiju do 9.12.

Osječki Inchoo novim izdanjem PHP akademije želi dati priliku nezaposlenima i vanrednim studentima, a prijaviti se možete do 9. prosinca.

Digitalni mediji

Portal Blaga i misterije riznica je za sve ljubitelje povijesti

Ako tražite mjesto za sve obožavatelje povijesti, posebice one o kojoj se ne govori previše, ne lutajte dalje - našli smo pravo malo internetsko blago!

Digitalni mediji

Apple je tumblru za blagdane oduzeo aplikaciju, a tumblr će vama oduzeti pornografiju

Ponajveća svjetska baza fotki i gifova od sredine ovog mjeseca neće više imati ono po čemu je u posljednje vrijeme najpoznatija - pornografske slike i gifove.

Startupi i poslovanje

Peti Zagreb Connect obilježit će Startup Factory završnica sa 17 startup finalista

Ove je godine Grad Zagreb ujedinio svoja dva najznačajnija startup projekta. Finale intenzivnog osmotjednog Startup Factoryja održat će se na Zagreb Connectu, 5. prosinca, kada će 17 timova predstaviti svoje projekte u borbi za 160.000 kuna bespovratnih sredstava!