Shift Money: Hoće li u 2020. fintech i banke biti suparnici ili partneri?

Zaključen je i drugi dan konferencije Shift Money koja se održavala 26. i 27. studenog u zagrebačkoj Laubi. U dva dana potaknuto je mnogo rasprava o novim načinima plaćanja, osiguranjima, otvorenom bankarstvu te aktualnim trendovima u fintech industriji, a odlučeno je i koji bi startup mogao promijeniti način na koji razmišljamo o novcu.

Pobjedu na Shift Money Challengeu, na kojemu je sudjelovalo 10 natjecateljskih startupa, odnio je engleski Fractal Labs koji koristi umjetnu inteligenciju kako bi predvidio financijske ishode te pomaže poslovnim menadžerima da lako pronađu zajednički jezik s bankama i savjetnicima.

Kako premostiti te “jezične barijere” između startuperskog (fintech) svijeta i bankarske industrije bila je i tema glavnog panela drugog dana konferencije. Pod nazivom “Na rubu: Kako kripto, AI i otvoreno bankarstvo postaju stvarnost” skriva se jedan praktičan kompromis dva naizgled suparnička svijeta.

U raspravi su se našli Dejan Roljič, CEO Eligme, Srđan Mahmutović, CEO Kriptomata, Luka Mak, specijalist za razvoj digitalnih kanala u Raiffeisen banci te Stjepan Pavlek Posavec, upravljački direktor Koios Consultinga, a njihovu raspravu dirigirao je Netokracijin Ivan Brezak Brkan.

Srđan, Kriptomat: “Mislim da je ovo izvrsno vrijeme za razvoj, a volio bih da se dogodilo i prije.”

Svi panelisti slažu se da je PDS2 potaknuo jedno uzbudljivo vrijeme za bankovni i fintech sektor. Nekima to profesionalno znači više izazova, kao što ističe Luka Mak:

Ovo je vrlo interesantno vrijeme za raditi u bankovnoj industriji, no bit će nam zadovoljstvo iskušati nove tehnologije koje mogu unaprijediti korisničko iskustvo.

S druge strane, one startuperske, privatno i profesionalno oduševljenje skoro je na jednakoj razini. Oni nisu veliki sustavi sputani mnoštvom regulacija, a otvaranje takvih istih sustava njima je zapravo prilika kakva se rijetko događa.

Ukratko tumači Stjepan, PSD2 je način kojim će banke korisnicima omogućiti da koriste bilo kakve oblike i sredstva plaćanja kako bi ispunili svoje financijske potrebe i obveze.

U tom slučaju, startupi poput Kriptomata, svojevrsne mjenjačnice digitalnih valuta, ali i Eligme, commerce platforme koja otvara potpuno nove mogućnosti kupnje i prodaje uz blockchain i AI, grade put na temeljima bankarskih sustava koji su dosad imali “ekskluzivitet” nad podacima korisnika.

Dejan, Eligma: “Korisnici još vjeruju bankama, tako da s bankama morate raditi.”

Otvoreno o tom gubljenju “vlasništva” nad podacima priča i Luka. Unatoč okolnostima, banke su voljne (i primorane) mijenjati stvari pred nadolazećim tehnologijama i regulativama:

Kao banka, mi smo uživali biti zatvoreni, ali s privatne strane moram reći da sam uzbuđen i sretan što se otvaramo. Znamo i kao banka da tako treba biti, zbog korisnika.

Dio tih promjena će morati outsourcati htjeli ili ne htjeli, kako zbog zahtjeva tržišta, tako i zbog kapaciteta da prate nove tehnološke promjene. Banke su nedvojbeno prespore da s tim natječu i ne bi ni trebale. Dejan je tu dao i lijep autsajderski uvid:

Prije tri tjedna bio sam panelist pred svim ljubljanskim bankarima i imao sam priliku čuti kako razmišljaju. Oni su toliko regulirani da nemaju prostora stvoriti nove kreativne poslovne modele. Moramo raditi zajedno, ali važno je naglasiti da nema budućnosti bez digitalizacije banaka.

Suradnja ne mora nužno značiti gubljenje velikog komada kolača u korist jedne ili druge strane. Banke, uostalom, imaju svoje asove u rukavu, kako Luka dodaje:

Kada je u pitanju posuđivanje novca, banke još imaju značajniji kredibilitet i korisnici se osjećaju sigurnije obavljati takve stvari kod nas.

Tehnologije i podaci su sve skuplji, rješenje: outsourcing?

Međutim, već sada imamo primjer disruptivnih aktera, poput Revoluta, koji koriste adute oba svijeta, spomenuo je Stjepan pitajući kolege znaju li otkud Revolut vodi poslovanje.

Oni su spojili tradicionalno bankarstvo s fintechom. Kako? Revolut u Americi vodi poslovanje putem bankovne korporacije, partnera za bankovne usluge u SAD-u. To je samo jedna od takvih “pritajenih” banka koje nude white label usluge fintech startupima.

Da, banke su do sada imale monopol nad prikupljanjem podataka koji im omogućuju da znaju procijeniti kome mogu dati novac, a kome ne, dodaje Stjepan:

No vidimo jak razvoj u istraživanju takvih procjena od trećih strana koje također mogu parirati u tom saznanju. Tako da će se stvari sigurno mijenjati u budućnosti.

O toj budućnosti presudit će i broj stručnjaka koji će biti na raspolaganju. Iznimno je važno prvo približiti tehnologiju ljudima, naglašava Dejan:

Tehnologije su sve skuplje, pogotovo njihov razvoj, pa tako i edukacija ljudi koji će ih znati koristiti i unaprijediti.

Luka, Raiffeisen: “Bit će zabavno raditi s fintechom.”

Kako je pri zaključenju panela istaknuo Srđan, ovakva rasprava se treba dogoditi s vremena na vrijeme kako bi sve strane bile upoznate s onim što se radi i kako bi mogli spojiti ono u čemu su dobri, konkretno:

Što se više partnerstava izrodi, to je bolje i za korisnika.

Dobar pogled na situaciju dao je i Luka, ističući kako fintech bankama nudi jedinstven način da prenesu svoje resurse i iskustva tako da odgovaraju potrebama korisnika. Upravo u tom smjeru vidi spajanje snaga, povjerenja kojeg banke imaju među korisnicima, s mogućnostima i vještinama startupovaca.

Fintech i banke će morati naći zajednički jezik jer očito da imaju više prednosti od rada zajedno nego od natjecanja. Barem u dogledno vrijeme.