Shift Money: Hoće li u 2020. fintech i banke biti suparnici ili partneri?

Shift Money: Hoće li u 2020. fintech i banke biti suparnici ili partneri?

Utrka za tržište je već počela, no kad se nađu u istom "pit stopu", poput panela na jednoj konferenciji, naizgled suparničke strane pokazuju da je suradnja i više nego poželjna.

Zaključen je i drugi dan konferencije Shift Money koja se održavala 26. i 27. studenog u zagrebačkoj Laubi. U dva dana potaknuto je mnogo rasprava o novim načinima plaćanja, osiguranjima, otvorenom bankarstvu te aktualnim trendovima u fintech industriji, a odlučeno je i koji bi startup mogao promijeniti način na koji razmišljamo o novcu.

Pobjedu na Shift Money Challengeu, na kojemu je sudjelovalo 10 natjecateljskih startupa, odnio je engleski Fractal Labs koji koristi umjetnu inteligenciju kako bi predvidio financijske ishode te pomaže poslovnim menadžerima da lako pronađu zajednički jezik s bankama i savjetnicima.

Kako premostiti te “jezične barijere” između startuperskog (fintech) svijeta i bankarske industrije bila je i tema glavnog panela drugog dana konferencije. Pod nazivom “Na rubu: Kako kripto, AI i otvoreno bankarstvo postaju stvarnost” skriva se jedan praktičan kompromis dva naizgled suparnička svijeta.

U raspravi su se našli Dejan Roljič, CEO Eligme, Srđan Mahmutović, CEO Kriptomata, Luka Mak, specijalist za razvoj digitalnih kanala u Raiffeisen banci te Stjepan Pavlek Posavec, upravljački direktor Koios Consultinga, a njihovu raspravu dirigirao je Netokracijin Ivan Brezak Brkan.

Srđan, Kriptomat: “Mislim da je ovo izvrsno vrijeme za razvoj, a volio bih da se dogodilo i prije.”

Svi panelisti slažu se da je PDS2 potaknuo jedno uzbudljivo vrijeme za bankovni i fintech sektor. Nekima to profesionalno znači više izazova, kao što ističe Luka Mak:

Ovo je vrlo interesantno vrijeme za raditi u bankovnoj industriji, no bit će nam zadovoljstvo iskušati nove tehnologije koje mogu unaprijediti korisničko iskustvo.

S druge strane, one startuperske, privatno i profesionalno oduševljenje skoro je na jednakoj razini. Oni nisu veliki sustavi sputani mnoštvom regulacija, a otvaranje takvih istih sustava njima je zapravo prilika kakva se rijetko događa.

Ukratko tumači Stjepan, PSD2 je način kojim će banke korisnicima omogućiti da koriste bilo kakve oblike i sredstva plaćanja kako bi ispunili svoje financijske potrebe i obveze.

U tom slučaju, startupi poput Kriptomata, svojevrsne mjenjačnice digitalnih valuta, ali i Eligme, commerce platforme koja otvara potpuno nove mogućnosti kupnje i prodaje uz blockchain i AI, grade put na temeljima bankarskih sustava koji su dosad imali “ekskluzivitet” nad podacima korisnika.

Dejan, Eligma: “Korisnici još vjeruju bankama, tako da s bankama morate raditi.”

Otvoreno o tom gubljenju “vlasništva” nad podacima priča i Luka. Unatoč okolnostima, banke su voljne (i primorane) mijenjati stvari pred nadolazećim tehnologijama i regulativama:

Kao banka, mi smo uživali biti zatvoreni, ali s privatne strane moram reći da sam uzbuđen i sretan što se otvaramo. Znamo i kao banka da tako treba biti, zbog korisnika.

Dio tih promjena će morati outsourcati htjeli ili ne htjeli, kako zbog zahtjeva tržišta, tako i zbog kapaciteta da prate nove tehnološke promjene. Banke su nedvojbeno prespore da s tim natječu i ne bi ni trebale. Dejan je tu dao i lijep autsajderski uvid:

Prije tri tjedna bio sam panelist pred svim ljubljanskim bankarima i imao sam priliku čuti kako razmišljaju. Oni su toliko regulirani da nemaju prostora stvoriti nove kreativne poslovne modele. Moramo raditi zajedno, ali važno je naglasiti da nema budućnosti bez digitalizacije banaka.

Suradnja ne mora nužno značiti gubljenje velikog komada kolača u korist jedne ili druge strane. Banke, uostalom, imaju svoje asove u rukavu, kako Luka dodaje:

Kada je u pitanju posuđivanje novca, banke još imaju značajniji kredibilitet i korisnici se osjećaju sigurnije obavljati takve stvari kod nas.

Tehnologije i podaci su sve skuplji, rješenje: outsourcing?

Međutim, već sada imamo primjer disruptivnih aktera, poput Revoluta, koji koriste adute oba svijeta, spomenuo je Stjepan pitajući kolege znaju li otkud Revolut vodi poslovanje.

Oni su spojili tradicionalno bankarstvo s fintechom. Kako? Revolut u Americi vodi poslovanje putem bankovne korporacije, partnera za bankovne usluge u SAD-u. To je samo jedna od takvih “pritajenih” banka koje nude white label usluge fintech startupima.

Da, banke su do sada imale monopol nad prikupljanjem podataka koji im omogućuju da znaju procijeniti kome mogu dati novac, a kome ne, dodaje Stjepan:

No vidimo jak razvoj u istraživanju takvih procjena od trećih strana koje također mogu parirati u tom saznanju. Tako da će se stvari sigurno mijenjati u budućnosti.

O toj budućnosti presudit će i broj stručnjaka koji će biti na raspolaganju. Iznimno je važno prvo približiti tehnologiju ljudima, naglašava Dejan:

Tehnologije su sve skuplje, pogotovo njihov razvoj, pa tako i edukacija ljudi koji će ih znati koristiti i unaprijediti.

Luka, Raiffeisen: “Bit će zabavno raditi s fintechom.”

Kako je pri zaključenju panela istaknuo Srđan, ovakva rasprava se treba dogoditi s vremena na vrijeme kako bi sve strane bile upoznate s onim što se radi i kako bi mogli spojiti ono u čemu su dobri, konkretno:

Što se više partnerstava izrodi, to je bolje i za korisnika.

Dobar pogled na situaciju dao je i Luka, ističući kako fintech bankama nudi jedinstven način da prenesu svoje resurse i iskustva tako da odgovaraju potrebama korisnika. Upravo u tom smjeru vidi spajanje snaga, povjerenja kojeg banke imaju među korisnicima, s mogućnostima i vještinama startupovaca.

Fintech i banke će morati naći zajednički jezik jer očito da imaju više prednosti od rada zajedno nego od natjecanja. Barem u dogledno vrijeme.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

FaceApp možda vaše osobne podatke šalje u Rusiju – i što sad s tim?

Govori se da FaceApp i njihov filter starenja šalje vaše podatke u Rusiju, ali dam se kladiti da vas za to uopće nije briga dok se smješkate svom starom licu. I problem nije samo u vama, nego svima nama.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Što ste propustili

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Od Yahoove milijarde do Automatticovih par milijuna: Tumblr i WordPress pod istim krovom

Tumblr, svojedobno pionir microblogginga, a danas samo blijeda slika stare slave, ipak nalazi svog spasioca u nekada glavnom blogerskom konkurentu.

Internet marketing

Sve više brendova u komunikaciji bira nesavršenost, autentičnost, ljudskost – a vi?

Današnji korisnici u reklamama žele vidjeti “prave” modele, žele inkluzivnost, žele autentičnost. Prolazi li vrijeme savršenosti, dosadašnjeg marketinškog ideala?

Startupi i poslovanje

Imate rješenje za fintech ili banke? Zadnji vam je rok za prijavu na regionalni Elevator Lab Challenge!

Žele li ubrzati svoj razvoj poput švedske Klarne koja je osigurala skoro pola milijarde dolara investicije za svoje 'Buy now, pay later' rješenje, hrvatski fintech startupi mogu se prijaviti na Elevator Lab program do 10. kolovoza.

Internet marketing

Mariju Renić Marić majčinstvo “gurnulo” u potpuno nove blogerske vode (ali ne i na Instagram)

Nakon što je više od desetljeća blogala pod svojim imenom, Marija Renić Marić krajem prošle godine napravila je veliku promjenu - blog je preimenovala u “Maminu čaroliju” i počela pisati isključivo o temama vezanima uz roditeljstvo. Kako i zašto, otkriva u razgovoru.