Da bi PSD2 postao prilika, banke trebaju mijenjati stav, korisničko iskustvo i kulturu.

Shift se shiftao iz Splita u Zagreb na prvo izdanje konferencije Shift Money koja je u Laubi okupila tisuću posjetitelja iz cijelog svijeta. Preko 30 govornika najuspješnijih svjetskih tvrtki 26. studenog raspravljali su, i danas će, o financijskim tehnologijama te njihovom utjecaju na tradicionalne financijske usluge.

Fintech teme posebno su aktualne, s obzirom na promjene koje očekujemo u bankarskoj i financijskoj industriji ususret regulativi Europske unije poznatoj kao PSD2, a koja nas pomalo, ali sigurno vodi prema otvorenom bankarstvu.

Nedvojbeno je da će za velike bankarske sustave, nesklone brzim promjenama, to biti poseban izazov. PSD2 je već pokucao na vrata. Na njihovu žalost ili sreću, načini i pravila kako će se otvarati bankovni sustavi trećim strankama još nisu jasno pravno definirani pa su mnogi u industriji “opušteni” po tom pitanju. No, nekima je upravo to signal da treba stvari što prije preuzeti u svoje ruke.

Naravno, tek će pred rujan 2019. nastati panika, do kad je rok za potpuno otvaranje, no oni koji vide benefite ovih neizbježnih promjena, reagirat će mnogo prije.

Ivan Brezak Brkan, u sklopu konferencije, vodio je Fireside talk s Miljenkom Graovcem, voditeljem digitalnih kanala Raiffeisen banke uz čiju pomoć saznajemo i konkretno – što banke planiraju.

Otvoreno bankarstvo: Znači li to bankama samo izazove ili i dobre prilike?

Iako svi trenutno povezujemo otvoreno bankarstvo s europskog regulativom – PSD2, Miljenko ističe da je to tek prvi korak prema mnogo većem financijskom ekosustavu:

I to je sustav koji se sastoji od starih igrača, poput banaka i financijskih institucija, ali i nekih novih igrača, od kojih su neki danas ovdje i možda još nisu svi toliko vidljivi, ali će dio njih u budućnosti itekako biti. Izazovi se sigurno najviše odnose na banke, koje gube “vlasništvo” nad korisnicima, ali naravno da je to prilika za third-party poslužitelje i fintech.

Ipak, Miljenko ističe da ovo može biti prilika i za banke.

S obzirom na njegovu dugogodišnju karijeru u telekomunikacijama, povlači usporedbu sa situacijom u industriji prije 13-14 godina kada su telekomi započeli rad s otvorenim sučeljima (open interfaces):

Glavna razlika je što telekomi u tom trenutku nisu bili primorani na otvaranje nikakvom regulativom, već su u tome vidjeli nove poslovne prilike kao i širenje na tržištu. Tako je, primjerice, Vipnet u to vrijeme sklopio ugovore s 5-6 tvrtki koje su se spajale na ta otvorena sučelja.

Jedna od tih tvrtki je Infobip, koji je izrastao u svjetski poznatu ICT tvrtku kada je u pitanju obrada i dostava SMS-a, telefonskih poziva, push notifikacija, e-maila i drugih kanala.

Naravno, ne završe svi s takvim uspjehom, što dokazuje da nije stvar samo u ekosustavu i otvaranju API-eva i sličnom, ističe Miljenko:

Već jednako toliko i u poslovnim modelima te odabiru suradnji, kao i vještinama koje ti partneri posjeduju pojedinačno, u prodaji, marketingu…

Kako surađivati s fintechom?

U korist tome najbolje govore primjeri, a Raiffeisen International, kao matična tvrtka u Beču, postavila je već neke korake da te izazove pretvori u prilike, ističe Miljenko:

Tako je 2017. pokrenut akcelerator Elevator:Lab koji pokriva šest financijskih područja, a svake godine se odabiru najbolji startupi koji će imati priliku financirati se, ali i sudjelovati u mentorskom program. Uspješnost Elevator:Laba, koji je proglašen najboljim u jugoistočnoj Europi prošle godine, ako se ne varam, tako je potakao i osnivanje Raiffeisenovog venture capital fonda – Elevator Venturesa.

S 25 milijuna eura, Elevator Ventures usmjeren je više na scale-up startupe koji su već ispolirali svoje poslovne slučajeve, nego na posve nove tvrtke. Iako nisu dosad promovirali Elevator:Lab ni Ventures u Hrvatskoj, pozivaju sve zainteresirane da svakako provjere opcije i programe.

Banke će morati poraditi na kulturi i korisničkom iskustvu

Koliko banke shvaćaju važnost korisničkog iskustva, upitao je Ivan Brezak Brkan, na što je Miljenko odgovorio kako se i korisničko iskustvo danas previše koristi, pa je postalo svojevrstan buzzword koji se uspješno “prodaje” u korporacijama:

Da, ima ogroman značaj i svi pričaju o njemu, ali često u pogrešnom kontekstu jer ga se ne razumije potpuno. Jedan od aspekata korisničkog iskustva su i mobilne aplikacije, ali samo jedan, no za primjer, upravo će tu PSD2 i otvoreno bankarstvo imati važnu ulogu, posebno za banke, jer banke intuitivno znaju da nisu dobre s korisničkim iskustvom.

No, to je prvi korak – biti svjestan da nešto ne znaš i da želiš to promijeniti, zaključuje. Upravo će to u konačnici presuditi tko će biti uspješan u završnici ove utrke:

Korisnici će biti glavni suci tome, jer upravo će oni birati one tvrtke od kojih će dobiti najbolje, sveukupno, korisničko iskustvo. Ne samo na webu ili aplikaciji, nego kroz cijelo poslovanje.

Jedan od načina i da se pripreme na razumijevanje, pa tako i poboljšanje korisničkog iskustva, mijenjanje je polazišne točke. Ona se najviše ocrtava u bankarskoj kulturi naglašava Miljenko:

Da, potrebno je mijenjati stvari, ali takve promjene se ne događaju preko noći. Pogotovo u bankarstvu. To je industrija koja nije pokazala da može brzo prihvatiti promjene, a to je prva od promjena koja se mora napraviti. Mijenjanje bankarske kulture je jedan od načina da se to riješi.

Počinje se malim koracima, skaliranje kreće od jednog ili par timova koji će započeti raditi van standardnih okvira. Miljenko ističe da su oni pomalo implementirali metode poput agilea, scruma ili design thinkinga te zaključuje da se potom, učenjem na manjim primjerima, praksa prenosi i kroz čitavu organizaciju.

Koje muke i/ili prilike očekuju bankare 2019.?

Miljenko ističe da za sada ne vidi neke velike promjene, već da će se u narednoj godini uglavnom prilagođavati direktivi čija su pravila još nedorečena pa se nadaju da će do rujna sljedeće godine biti jasnija situacija što mogu, a što su ograničenja. Ipak, 2019. je zato razdoblje kada se mogu fokusirati na druge stvari, poput suradnji:

Ovo će biti godina mekane konsolidacije za naredni razvoj. Tek će nakon ove godine krenuti ono disruptivno razdoblje. Stoga, za sada je 2019. vrijeme kada se priprema teren i po mogućnosti stvaraju partnerstva.