Zašto Spotify još nije u Hrvatskoj? Izmjena Zakona o autorskim pravima nudi odgovor

Zašto Spotify još nije u Hrvatskoj? Izmjena Zakona o autorskim pravima nudi odgovor

Već se godinama pitamo zašto Spotify još nije dostupan u Hrvatskoj, a ako bismo htjeli ponuditi kratak odgovor, on bi bio - novac. Duži je ipak nešto kompliciraniji, a rasprava oko izmjena Zakona o autorskim i srodnim pravima nudi uvid u njega.

Jura Stublić, Sanja Doležal, Vladimir Kočiš Zec, Massimo Savić – samo su neka od zvučnih imena iz glazbenog svijeta koja su se mogla naći među autorima komentara na Nacrt prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, za koji je e-Savjetovanje završilo prije tjedan dana. No, zanimljivo je bilo primijetiti i kako mnogi od komentara glazbenih izvođača izgledaju poprilično slično – kroz njih se podržava prijedlog da se naknada od izvođenja njihovih djela na internetu ostvaruje kolektivno te da je ona neodreciva.

e-Savjetovanje
Dobar dio komentara izvođača na prijedlog zakona izgleda slično.

Na prvi pogled to izgleda razumno, no s druge strane, komentari koji dolaze od izdavača žestoko se protive obvezi kolektivnog prikupljanja naknada za izvođače. Zbog cijele rasprave, kao i onih koje dolaze iz drugih industrija, do kraja e-Savjetovanja prijedlog Zakona prikupio je čak nekoliko stotina komentara.

Uzburkale su se neke, očito već dugo, nemirne vode u svijetu glazbene industrije s jasno podijeljenim stranama – s jedne su diskografi, a posredno s njima i streaming servisi kao što su Deezer i Spotify, a s druge izvođači i njihovo udruženje za kolektivno zastupanje, HUZIP.

Zakon pušten u raspravu u jeku pandemije

No, idemo redom.

Prvi problem nastao je još oko tajminga u kojemu je Nacrt prijedloga Zakona o autorskim i srodnim pravima upućen u javno savjetovanje. Kako kaže glavna i odgovorna urednica portala Teatar.hr, Nora Krstulović, koja je pratila ovu temu od početka, problematično je to što rasprava o ovom zakonu nije bila dovoljno opsežna, informirana i kompetentna, a nije pomoglo ni to što je savjetovanje krenulo usred pandemije koronavirusa, kada je pažnja mnogih bila usmjerena drugdje.

Zakon o autorskom i srodnim pravima mora biti donesen do 7. lipnja 2021., a zbog usklađivanja s dvama nadređenim europskim direktivama.

No, tom roku usprkos, prijedlog novog zakona upućen je u javno savjetovanje nakon samo dva sastanka radne grupe i to na vrhuncu epidemiološke opasnosti, kad je cijela zemlja stala, u 18:33 u petak, 17. travnja 2020. s rokom za očitovanje od mjesec dana.

Slučajno? Prosudite sami.

Novi se zakon, barem nominalno, donosi da bi se u novim odnosima digitalne ekonomije omogućilo autorima da žive od svog rada, nastavlja Krstulović, dodajući da je pandemija donijela jednu dobru stvar na tom polju, a to je činjenicu da široka javnost konačno shvaća da sadržaje koje konzumiraju – netko proizvodi.

Da je nemalom broju ljudi to – posao. Tradicionalno, većina tih ljudi nije pravično plaćena, a problem je eksponencijalno narastao u vremenu kad je taj rad, zahvaljujući tehnologiji, više nego ikad moguće konzumirati mimo volje i/ili koristi autora.

Kamen smutnje: Kolektivno zastupanje izvođača i prikupljanje naknada

Osim određivanja tko su uopće autori te tko osim njih ima pravo na naknadu za “konzumiranje” autorskih djela te kakva prava na djelo ima autor, a kakva naručitelj, poslodavac, producent i – država, tu je pitanje i kako se određuje pravičan iznos naknade, a posebice kako se ta naknada naplaćuje, odnosno mora li u tom procesu autora i ine zainteresirane stranke, poput izvođača, zastupati neka organizacija (i koja), ili se mogu zastupati sami.

Naime, prema trenutnom prijedlogu da se iščitati iduće:

Da bi neka organizacija mogla prikupljati autorska prava, mora za to biti ovlaštena od države i ispunjavati određene uvjete.

Istovremeno, postoje određena autorska prava za koja je zakonodavac predvidio da se mogu ostvarivati samo kolektivno, dakle putem nekog posrednika.

I tu je glavni sukob – novac. Kolike će naknade za autore, ali i izvođače te sve ostale uključene u kreiranje, izvođenje, distribuciju, emitiranje i prodaju nekog djela, biti te tko će ih imati pravo ubirati i raspoređivati, a putem – naravno – nešto i zaraditi. Nije taj sukob unikatan za Hrvatsku, nastavlja Nora, sa sličnim se problemima bavi cijeli svijet, a ovih je dana u Velikoj Britaniji pokrenuta kampanja Keep Music Alive, kojom dvije velike britanske organizacije, koje okupljaju glazbenike, traže korjenite promjene u visini isplate honorara prvenstveno streaming servisa.

Deezer, Spotify i diskografi uputili protestno pismo Vladi još u ožujku

Teatar.hr
Dio dopisa koji su Vladi poslali Spotify, Deezer i nekolicina glazbenih udruženja. U njemu, među ostalim, stoji: “Uvođenjem nove naknade, koju bi plaćale platforme, smanjuje se vjerojatnost da će nove digitalne usluge doći i raditi u Hrvatskoj”.

Sami streaming servisi, točnije Deezer i Spotify, pobunili su se protiv prijedloga da se uvede kolektivno prikupljanje naknade za izvođače, iako Krstulović taj potez, kao i dolazak Apple Musica baš u travnju, smatra dijelom pregovaračke strategije.

Naime, Deezer i Spotify još su 10. ožujka predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, državnom tajniku u Ministarstvu kulture Krešimiru Partlu, te Romani Matanovac Vučković, voditeljici radne skupine za izradu Zakona, poslali dopis, potpisavši ga uz udruženja kao što su Hrvatska udruga diskografa, IFPI, ICMP, IMPALA, IMPF i RUNDA. U njemu ističu zabrinutost zbog načina na koji Hrvatska planira implementirati EU Direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu jer smatraju da bi on mogao kočiti razvoj digitalnog glazbenog tržišta u Hrvatskoj te time naštetiti autorima, ali i svima ostalima uključenim u glazbeni ekonomski ekosustav.

Najviše nas zabrinjava dio prijedloga koji se odnosi na novo pravo na naknadu za izvođače koje bi se moglo ostvarivati samo putem organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. O takvom su pravu europski zakonodavci temeljito raspravljali, ali su ga i odbacili, iz dobrih razloga.

Ono bi bilo u sukobu s pravom slobodnog ugovaranja, koje je predviđeno u Direktivi (članak 18. 2), kompliciralo bi licenciranje u vrijeme kad licenciranje pokušavamo pojednostaviti i imalo bi negativan utjecaj na mogućnost producenata i izdavača da nastave ulagati u hrvatsku glazbu.

“Nametati kolektivno ostvarivanje prava u današnje vrijeme jednako je uvođenju rješenja iz 19. stoljeća u kulturu i ekonomiju 21. stoljeća”, piše dalje u dopisu, a slične se reakcije, koje dolaze većinom od diskografa, mogu naći u komentarima na sporni prijedlog.

Izdavači: Pokušava se uvesti nepostojeće pravo

Među komentatorima našao se i Dario Draštata, izvršni direktor Dallas Recordsa i predsjednik već spomenute udruge balkanskih izdavača, RUNDA, koji navodi da Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) predlaže “uvođenje jednog potpuno novog i u svjetskim okvirima nepostojećeg prava kojim bi se upravo HUZIP-u, koji je kolektivna organizacija izvođača, silom zakona omogućilo kolektiranje prihoda s osnove tog novouspostavljenog prava”.

Svojim komentarom htio sam upozoriti nadležne institucije koje su pokrenule e-Savjetovanje na cijeli niz kloniranih, identičnih, copy/paste komentara pojedinih članova HUZIP-a, koje su ostavljali na osnovu očitih instrukcija iz organizacije i na bazi netočnih činjenica. Smatram da se time htio stvoriti privid kako svi ili većina izvođača podržavaju taj stav i prijedlog HUZIP-a koji je silom, a ne stvarnim argumentima i činjenicama, htio ubaciti sporni prijedlog u budući Zakon, a koji je, nakon što je završen posao radne skupine koja je radila prijedlog Zakona, s pravom odbačen. Stoga sam, kao i brojni kolege izdavači, ali i autori, te izvođači u savjetovanju branio i obrazlagao stav da se u tom segmentu Zakon usvoji u skladu s prijedlogom koji je i stavljen na raspravu, te se nadam da će tako i ostati.

Postojećim prijedlogom Zakona nikome se prava ne smanjuju niti će bilo tko u ovom segmentu biti oštećen, kako netočno navode kolege iz HUZIP-a. Ono što se Zakonom koji je usvojen na osnovi Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu želi osigurati je bolja zaštita svih nositelja prava naspram velikih internetskih platformi koje ostvaruju prihode na autorskom sadržaju, a da za isto nisu adekvatno namirile autore, izvođače i izdavače tj. proizvođače fonograma.

HUZIP: Diskografi izvođačku naknadu od streaming servisa isplaćuju samo najvećim izvođačima

HUZIP, koji je svojedobno podnio i tužbu protiv Deezera, pojašnjava svoje viđenje trenutne situacije oko izvođačkih prava na internetu u Hrvatskoj. Mario Kapetanić, voditelj pravne službe ovog udruženja, navodi:

Glazbeni servisi koji trenutno u Republici Hrvatskoj priopćavaju javnosti snimljene izvedbe umjetnika izvođača svoju djelatnost temelje na ugovorima zaključenim s pojedinim diskografima u kojima isti jamče da su im umjetnici izvođači prenijeli sva prava.

Temeljem tih ugovora, glazbeni servisi plaćaju naknadu pojedinačnim diskografima čiji repertoar (fonograme) stavljaju na internet, kako za njihova vlastita prava, tako i za prava umjetnika izvođača čije izvedbe su fiksirane na tim fonogramima, bez obzira na činjenicu da ta prava većim dijelom nisu regulirana u ugovorima ili nisu regulirana sa svim izvođačima koji sudjeluju na snimljenim izvedbama, a navedena jamstva se ne provjeravaju ni na koji način, čak i kada su upozoreni da su jamstva neutemeljena i netočno dana. Diskografi tu izvođačku naknadu primljenu od glazbenih servisa isplaćuju samo nekolicini glavnih izvođača.

U HUZIP-u smatraju da je jedini način da se ta praksa promijeni je da se u zakonu propiše da se izvođačka prava na internetu moraju ostvarivati kolektivno, i to upravo preko HUZIP-a, kao jedine ovlaštene organizacije za kolektivno ostvarivanje prava umjetnika izvođača u Republici Hrvatskoj. Kako navodi Kapetanić, jedino će tako na taj način svi, i glavni i prateći izvođači, dobiti naknadu koja im pripada od korištenja njihovih snimaka na internetu.

Mnogi od izvođača u sklopu e-Savjetovanja podupiru ove navode, tvrdeći kako od diskografa nisu zaprimili nikakve naknade od izvođenja njihovih djela na internetu, čak i da ugovorom nemaju to regulirano, posebice ako se glazbom bave dulje no što postoji internet.

Diskografi: HUZIP je savjetovanje pretvorio u lakrdiju i pokušaj demonstracije svoje moći

Dario Draštata, izvršni direktor Dallas Recordsa i predsjednik udruge RUNDA, žestoko je kritizirao HUZIP u sklopu e-Savjetovanja.

Draštata pak smatra digitalne streaming platforme glazbu zapravo prodaju, stoga se na njih ne mogu primjenjivati pravila kao na, primjerice, televiziju ili radio, koji glazbu emitiraju.

Naravno da i izvođači, kao i autori, dobivaju naknade koje nisu u ovom slučaju za izvođenje djela, već za komercijalno iskorištavanje djela putem digitalne distribucije ili, jednostavnijim rječnikom, digitalnu prodaju. U glazbenoj industriji razlikujemo fizička izdanja (CD, LP, DVD) i fizičku distribuciju (prodaja putem glazbenih dućana, web shopova, drugih dućana koji prodaju nosače zvuka), te digitalna izdanja (mp3, wave ili druge datoteke koje nose zvučne zapise), koje se digitalno distribuiraju putem digitalnih glazbenih platformi poput YouTubea, Spotifya ili servisa Apple Music koji je odnedavno dostupan i kod nas.

Ti digitalni streaming servisi nisu ni radio, niti televizija, ističe, nego su novi oblik prodaje glazbe. 

No, problematično je HUZIP-u to što je samo određeni broj glavnih izvođača ugovorom izričito prenio svoja prava na diskografe, dok se kod velikog broja ugovora uopće ne spominje korištenje na internetu.

U slučaju pratećih glazbenika, koji također sudjeluju na snimkama, situacija je još gora jer s njima diskografi u pravilu ne zaključuju ugovor te smatraju da prateći glazbenici nemaju pravo na nikakvu naknadu za korištenje njihovih izvedbi na internetu budući da su primili jednokratnu naknadu za svoj rad u studiju i time se odrekli svih svojih prava. To nikako ne odgovara istini, niti to igdje u važećem zakonu piše.

Draštata objašnjava da su izvođači honorarom, koji su dobili za sudjelovanje na snimci, regulirali svoje pravo na naknadu:

Izvođači već imaju regulirano svoje pravo u ugovorima s izdavačima. I za to primaju naknadu. Ovdje moramo znati da iza inicijative stoje najvećim dijelom studijski glazbenici koji su za svoje sudjelovanje u pojedinoj snimci glavnog izvođača već plaćeni i ne mogu tražiti da ih se dodatno plaća od prihoda digitalne distribucije glazbe, jer su tim honorarom već regulirali svoje pravo na naknadu, a glavni izvođač dalje individualno dogovara s izdavačem uvjete oko komercijalnog iskorištavanja snimke.

“Glavni izvođači su oni zbog kojih i želimo slušati neku glazbu i oni koji imaju ugovore s izdavačima kojima su na njih prenijeli ovlaštenje da taj sadržaj licenciraju između ostalog i za korištenje na digitalnim glazbenim servisima”, nastavlja Draštata.

Uvođenje novog prava za studijske glazbenike bio bi udar i na glavne izvođače koji bi zbog toga bili u nezavidnoj pravnoj, ali i lošijoj financijskoj poziciji kada se gleda prihod iz tog izvora distribucije.

To bi bio i dodatni udarac na izdavače, koji su glavni investitori u glazbu i poduzetnici, kojima nitko ne garantira da će se investicija uložena u pojedinu snimku ili album vratiti. Izdavači na sebe preuzimaju kompletan rizik posla, zajedno s glavnim izvođačima, i smanjivanje prihoda s ovog izvora, koji je trenutno ionako premali u odnosu na ono što bi mogao biti, smanjio bi i mogućnost investiranja te unazadio domaću glazbenu scenu.

“Tvrdnje da će Deezer ili Apple Music otići iz Hrvatske smiješne su”

Dok Draštata smatra da se uvođenjem “novog prava” događa unazađivanje glazbene industrije te da će takav pristup otjerati od nas streaming platforme, što se da iščitati i iz dopisa Spotifya i Deezera Vladi, Kapetanić takve tvrdnje smatra smiješnima i dalekima od istine.

To su priče vrlo slične onima kojima su Google i Facebook plašili svijet s katastrofičnim predviđanjima da “internet više nikada neće biti isti ako se usvoji Copyright Direktiva”.

Pa je Direktiva usvojena i nije se dogodilo apsolutno ništa. Isto tako se ništa katastrofalno neće u Hrvatskoj dogoditi ako se usvoji HUZIP-ov prijedlog. Jedino što se može dogoditi je da izvođačka naknada pripadne samo onima koji na to po zakonu imaju pravo – izvođačima. A Deezer i Apple Music neće otići iz Hrvatske, niti će Spotify odustati od dolaska na hrvatsko tržište iz jednostavnog razloga što bi njima trebalo biti posve svejedno s kim će zaključiti ugovor i kome će plaćati naknadu, a prava od izvođača će moći steći (ovaj put zakonito) na jednom mjestu, a ne pregovarajući pojedinačno sa svakim od diskografa. Smisao kolektivne zaštite prava je upravo to, da korisnici mogu sva prava riješiti na jednom mjestu. I ovdje se uopće ne radi o nekakvim dodatnim naknadama ili bilo kakvoj mogućnosti da ovaj način bude financijski nepovoljniji za servise.

HUZIP je 2015. podigao tužbu protiv Deezera jer ovaj streaming servis nije s ovim udruženjem regulirao prava za umjetnike izvođače, što je, po njima, bio obvezan temeljem važećeg Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, kao i temeljem odobrenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Deezer je, kao i svaki drugi korisnik, trebao prije početka korištenja predmeta zaštite zaključiti ugovor s HUZIP-om u kojem bi stekao odobrenje za korištenje izvedbi i u kojem bi bila određena naknada koju bi Deezer trebao plaćati za korištenje snimljenih izvedbi umjetnika izvođača. Međutim, Deezer je, unatoč upozorenjima da diskografi nemaju ugovore sa svim izvođačima za repertoar koji im nude, odbio stupiti u ugovorni odnos s HUZIP-om i nastavio sa svojom djelatnosti, što je rezultiralo tužbom koja iz posve nepoznatih razloga bez ikakvih pomaka stoji na sudu već gotovo dvije godine, a cijeli postupak je već 5 godina u tijeku i u tom vremenu je održano samo jedno ročište. Zašto je tome tako, mi nismo prava adresa za upitati.

Draštata navodi kako svi prisutni streaming servisi u Hrvatskoj djeluju legalno jer imaju potpisane ugovore o licenciranju sadržaja s nositeljima prava, bilo da su to kolektivna udruženja poput ZAMP-a ili pojedini izdavači za svoje kataloge.

Uostalom zar bi ZAMP potpisivao ugovor s Deezerom ili Apple Musicom da se radi o nelegalnim servisima? Nažalost, neosnovana tužba koju spominjete jedan je od glavnih razloga zašto godinama čekamo da se na našem teritoriju uspostavi moderno digitalno glazbeno tržište i zbog toga smo svi, i izvođači i autori i izdavači oštećeni, jer smo nepovratno izgubili prihode koji zbog nedolaska servisa nisu mogli biti ostvareni na matičnom teritoriju na kojem djelujemo. Ali i ne samo to, nego su zakinuti i korisnici glazbe koji u Hrvatskoj ne mogu slušati sve one servise koji postoje na svjetskom tržištu. Spomenuta tužba je još jedna štetna odluka i nadamo se da će u skoroj budućnosti biti povučena ili odbačena kao neosnovana.

Naknade od internetskih platformi premale su za kreatore

Puno uključenih strana znači i puno različitih viđenja situacije, ali i Draštata i Kapetanić se slažu oko jednoga – naknade od internetskih platformi za kreatore glazbe su premale, a novi bi Zakon trebao pomoći upravo tome, da se stvori adekvatna naknada za korištenje autorskih sadržaja na internetu.

Kapetanić iznosi računicu:

Trenutačno je situacija takva da oko 85% prihoda od glazbe na servisima završe kod posrednika, a oko 15% kod autora i izvođača, što je apsolutno neodrživ omjer. Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da od 10 eura pretplate za Spotify na kraju 1 euro završi kod autora, nešto manje od 5 eura kod diskografa, samo 0,46 eura kod glavnog izvođača, i nula eura kod pratećih izvođača. Ostatak do 10 eura odnosi se na poreze i ono što ostaje Spotifyu. Dakle, evidentno da su oni koji kreiraju glazbu u ovom času ne podcijenjeni nego poniženi. I to je ono što se pokušava ovom promjenom zakona osigurati, da se ta nepodnošljiva situacija promjeni.

I, ponavljamo, u ovim omjerima je vidljivo da se radi o redefiniranju omjera, a ne o dodatnoj naplati od servisa. Nema apsolutno nikakvog niti moralnog, a niti poslovnog razloga, zbog čega bi diskografi imali 10 puta veći prihod od glavnih izvođača a ujedno da prateći glazbenici nemaju apsolutno niti jednog jedinog centa. Što se same ukupne cijene glazbe na servisima tiče i njezine vrijednosti, to je nešto što je isto otvoreno, ali to je problem cijele industrije. U slučaju koji je vas zaintrigirao radi se o pravednoj raspodjeli, a to je ono što su izvođači naglašavali i tijekom donošenja Direktive u svojoj Fair Internet kampanji, tražeći da taj fair odnos bude uistinu fair i da value gap između servisa i industrije ne bude jedini koji će se riješiti, nego da se adekvatno riješi i value gap koji postoji između diskografa i posrednika s jedne strane te kreativaca, odnosno izvođača, s druge strane.

Izmjene zakona će ipak morati pričekati novu Vladu

Diskografi s jedne strane, izvođači i njihova udruženja za kolektivnu naplatu naknada s druge, kreatori negdje između – cijela se bitka, kao što je i očito, vodi oko novca, odnosno tko njime raspolaže i u kojem omjeru. No, najzanimljivije je možda na kraju cijele ove preduge priče, koja bi mogla lako biti i puno duža, je to što je dan nakon što je e-Savjetovanje za spomenuti prijedlog zakona završeno, dakle, točno prije tjedan dana, raspušten Sabor, stoga je neizvjesno kad će i hoće li uopće prijedlog ići na izglasavanje jer to sada ovisi o novoj Vladi, za koju su izbori tek raspisani.

Do tada, a s obzirom na sve navedeno, teško je znati hoće li novi streaming servisi poput Spotifya uopće dolaziti na ove prostore dok se ne bude jasnije znalo hoće li morati plaćati (dodatne) naknade izvođačima, tko će te naknade prikupljati, kada će uopće do toga doći.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    25. 05. 2020. u 10:01 pm Odgovori

    Spotify zadrži 85% profita od tuđe glazbe, impresioniran sam

    do nedavno su se filmaši i glazbenici jadali da ih pirati sa 50% torrentanja upropaštavaju,
    a sad šute

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak sa STEM Boxom osigurao milijun kuna u prva 2 tjedna kampanje

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, mladi inovator Albert Gajšak iza Circuitmessa, koji je dosad prodao 15 tisuća "uradi sam" jedinstvenih proizvoda, otkriva kako u novu STEM pretplatu planiraju upakirati uradi-sam pametni sat, glasovni asistent i autić.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak sa STEM Boxom osigurao milijun kuna u prva 2 tjedna kampanje

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, mladi inovator Albert Gajšak iza Circuitmessa, koji je dosad prodao 15 tisuća "uradi sam" jedinstvenih proizvoda, otkriva kako u novu STEM pretplatu planiraju upakirati uradi-sam pametni sat, glasovni asistent i autić.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.