Tko polaže autorsko pravo na djelo koje je generirao AI model? Kad su umjetnici dali pristanak da se na njihovim djelima treniraju takvi modeli? Generativna umjetna inteligencija otvara mnoga pitanja, između ostalih i ona pravna. Na neka od njih pokušali smo pronaći odgovore u društvu umjetnika i pravnih stručnjaka.
Već se godinama pitamo zašto Spotify još nije dostupan u Hrvatskoj, a ako bismo htjeli ponuditi kratak odgovor, on bi bio - novac. Duži je ipak nešto kompliciraniji, a rasprava oko izmjena Zakona o autorskim i srodnim pravima nudi uvid u njega.
Direktiva Europskog parlamenta i vijeća o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu konačno ide na finalno glasovanje u travnju. Ako prođe u trenutnom obliku, 'upload' filteri promijenit će u potpunosti način na koji koristimo internet.
Sutra se u Europskom parlamentu glasuje o Direktivi o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, a čini se da kreativna zajednica i dalje nije nimalo jedinstvena u stavu oko spornog članka 13.
20. i 21. lipnja ključni su datumi u donošenju nove direktive o zaštiti autorskih prava EU, koja sa sobom nosi nekoliko spornih stvari - takozvani porez na linkove, gdje bi se mogle plaćati naknade za dijeljenje poveznica na sadržaj, te cenzuriranje interneta uz pomoć filtriranja sadržaja koji korisnici učitavaju.
Objavili ste fotografiju na Instagramu. Divna je, sami se sebi divite, lajkovi pršte. Bilo slučajno, bilo preko hashtaga ili taga, na nju je naišao i određeni brend ili neki drugi korisnik, koji je odlučio da se baš vaša fotografija uklapa u njegovu sadržajnu strategiju, stoga ju je - repostao, odnosno objavio na svojemu profilu uz (ili bez) navođenja izvora. Što je u ovoj priči pogrešno, a što ne, odlučila sam provjeriti iz raznih kuteva - blogerskog, fotografskog i pravnog.
Svaka konferencija ima ono jedno predavanje koje popuni i prepuni dvoranu, a od početka Dana komunikacija bilo je jasno da će to u Rovinju uspjeti Peter Sunde, suosnivač The Pirate Baya, usluge za koju znaju svi koji su ikad bili u potrazi za preuzimanjem kakvog sadržaja na internetu. Uvijek zanimljiv, drugačiji no što ga zamišljate, šaljiv, a potom smrtno ozbiljan, ovaj Šveđanin-Norvežanin-Finac, aktivist, umjetnik, bivši zatvorenik i poprilično uspješan “trol” zabavio je publiku, a potom je natjerao i na razmišljanje.
U ovom tekstu slijede dva šokantna priznanja. Prvo: već dugo, dugo vremena pratim Marka Grubnića na Instagramu. Volim trash, što ćeš. Drugo: koliko god suludo bilo njegovo fabriciranje događaja i trenutaka na Instagramu, ne mogu se ne zapitati činimo li i sami nešto slično, pomno birajući i uređujući fotografije koje ćemo tamo objaviti? Činim li i sama isto?
Neobične zabrane i ograničenja obično povezujemo s državama koje pod kontrolom žele držati sve i svašta, poput autoritarnog sjevernokorejskog režima, ali na to možemo naići i drugdje. Recimo, u Njemačkoj. Ondje postoji zakon koji se bavi objavom fotografija hrane na društvenim mrežama usmjeren na to da zaštiti autorsko pravo osobe koja je hranu pripremila i u estetski privlačnom izdanju ponudila za jelo u restoranu.
Možemo li bolje proslaviti 20 godina WordPressa od detaljne analize u kojoj raspravljamo njegove uspone i padove, prednosti i mane, viziju za budućnost, ali i trenutne goreće probleme u WP ekosustavu...
Mastercard je objavio tri imenovanja u vodstvu kompanije u jugoistočnoj Europi kako bi ojačao prisutnost u regiji i bolje odgovorio na zahtjeve tržišta.
