Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...
Već se godinama pitamo zašto Spotify još nije dostupan u Hrvatskoj, a ako bismo htjeli ponuditi kratak odgovor, on bi bio - novac. Duži je ipak nešto kompliciraniji, a rasprava oko izmjena Zakona o autorskim i srodnim pravima nudi uvid u njega.
Nije nepoznanica da se YouTube u regiji još pretežno koristi kao platforma za slušanje glazbe. Sad kad je i u Hrvatsku stigao YouTube Music, servis posvećen upravo glazbi, otkrivamo kako se s njim snaći i vrijedi li ga uopće isprobati.
Spotify, vodeći streaming servis za glazbu, potpisao je ugovor sa ZAMP-om, Službom za zaštitu autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja. Što to znači nama, slušateljima?
Ususret konferenciji Corp2in2017, koja sutra počinje u Zagrebu, razgovarali smo sa Sofie Lindblom, jednom od ključnih sudionica koja je nakon uspješne karijere u Spotifyu pokrenula globalnu inovacijsku platformu ideation360.
Većina moderne glazbe ne bi bila moguća bez tehnologije. Istina, mnogi će reći kako je u doba Hendrixa i Stonesa sve bilo bolje, ali mogućnost preuzimanja glazbe, stvaranja popisa pjesama i slušanja MP3-ca na putu za posao blagodat je koju rijetko tko ne voli. Upravo zato odlučili smo se osvrnuti na načine na koje je tehnologija preoblikovala svijet glazbe - od instrumenata do servisa za preslušavanje glazbe.
404, najveća hrvatska komunikacijska agencija i Shape, tehnološka kompanija koja je dio 404 grupe, postaju dio MYTY, vodeće grupacije njemačkih i švicarskih agencija, čije je sjedište u Berlinu.
Ima li boljeg sugovornika na temu strojnog učenja, treniranja velikih jezičnih modela i glasovnih asistenata koji umjesto ljudi rješavaju probleme korisnika od čovjeka koji se time bavi istraživački i u praksi?
Često se kaže da je igranje na poslu privilegija samo game developera (da bar!), no i „normalne” tvrtke u posljednjih nekoliko godina ponovno otkrivaju igre kao alat za razvoj „mekih” vještina radnika, unaprijeđenje timske suradnje te katalizator poslovnih inovacija. U to sam se uvjerila posjetivši nekonvencionalnu gaming konferenciju #play14 te razgovarajući s Lidijom Kralj i Josipom Borić-Novosel, renomiranim domaćim stručnjakinjama u ovom području.
