Spotify je od danas službeno dostupan u Hrvatskoj!

Spotify je od danas službeno dostupan u Hrvatskoj!

Neka me netko uštipne. Stigao je i ovaj dan, Spotify je u Hrvatskoj.

Više nismo zemlja trećeg svijeta, više nema briga u Hrvatskoj, a radost i sreća ne prestaju. U Albaniju, Bjelorusiju, BiH, Hrvatsku, Kazahstan, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Rusiju, Srbiju, Sloveniju i Ukrajinu stigao je Spotify, i sve je kako treba. Dobro, nije, ali priznajte da ga čekamo doslovce čitavo desetljeće.

Prije par dana, još ne potvrđenu vijest o dolasku Spotifyja već smo analizirali u kontekstu promjena koje Spotify donosi za domaće glazbeno tržište, a ovaj dolazak se dao naslutiti iz vijesti nekoliko glazbenih, nacionalnih i drugih portala.

Istini za volju, dosta građana Hrvatske do sada je koristilo Spotify uz VPN servise poput TunnelBeara i drugih, više ili manje “kreativnih” načina, poput kupovine darovnih kartica na eBayu. Spotify je u Hrvatskoj bio isto što i marihuana u Coloradu prije legalizacije, underground operacija koje ste mogli biti dio samo ako ste se željeli oko nje potruditi. U nedostatku Spotifya koristili smo i Deezer i YouTube, čak i Apple Music koji je stigao nedavno. Ali – nije to to.

Sanjamo ga od 2014.

Najpoznatiji svjetski servis za streaming glazbe tako je od danas dostupan u Hrvatskoj nakon što se o toj temi nagađalo, pisalo i nadalo dobar dio jednog desetljeća. Prije dvije godine činilo se izgledno da će Spotify stići kada je HDS-ZAMP s ovom tvrtkom potpisao ugovor, ali od toga na kraju nije bilo ništa. Najveći problem, istaknuli su svojevremeno iz ZAMP-a, leži baš u Spotifyu:

Potpisom ugovora o izravnom licenciranju prava stvoreni su i preduvjeti za dolazak Spotifyja na hrvatsko tržište, no to ne ovisi o nama. Točan datum dostupnosti servisa za Hrvatsku još nam nije poznat jer to ovisi o tehničkim detaljima i poslovnoj odluci samog servisa.

Zapravo, o Spotifyu se govori još od 2014. Prvi put kada je Spotify na Netokraciji spomenut u ovome kontekstu bilo je iste godine kada je Rusija aneksirala Krim, a ISIL proglasio Kalifat, LeBron se vratio u Cleveland Cavalierse iz Miami Heata, a ekipa diljem svijeta sudjelovala je u Ice Bucket Challengeu, Njemačka osvojila Svjetsko prvenstvo u nogometu, a Apple objavio izlazak iPhone šestice. 

Da mi je netko prije pet godina rekao da će Spotify doći u Hrvatsku, rekao bih mu da će prije doći kraj svijeta. I vidi vraga, evo nas.

O Spotifyu smo od tada pisali toliko da nas ljudi rugaju na Twitteru svaki puta kada krenemo nešto o njemu govoriti jer su svi ionako odustali od njega.

Eto ti na, Jasmine, jednom smo bili u pravu. 🙂

Svi su tu, a tebe nema

U međuvremenu smo dobili Google Music i Deezer, pa i Netflix te dosta Apple usluga, ali kada je riječ o Spotifyu uvijek smo nekako bili u limbu nade koji nikako da se promijeni. U međuvremenu se poznati servis proširio i na Bliski istok te zemlje poput Omana i Nikaragve, a Hrvatska i Balkan zaobilazili su se u širokom luku, iako Spotify ima susjedna Mađarska.

Ipak, Spotify danas nije isto što i Spotify prije pet ili šest godina. Deezer je u međuvremenu zaista napredovao i danas svi servisi imaju otprilike jednak katalog pjesama, pa imam osjećaj da tako željno čekamo Spotify jer ga ne možemo imati. Ako uzmem sebe za primjer, čekam Spotify iz jednog vrlo jednostavnog razloga: ne volim Deezer, a Apple Music me živcira jer imam Windowse.

Koga odabrati?

Spotifyev UX mi je barem nekoliko puta bolji i jednostavno se kao korisnik osjećam sretnije koristeći ga. Također, Spotify aplikacija za pametni telefon je lakša za korištenje, a iako je Deezer na Windowsima u redu, Apple Music na Windowsima zahtjeva iTunes koji nije pretjerano stabilan i ima dosta bugova. Osim toga, Spotify vam nudi i podcaste, za razliku od Deezera.

Što se tiče cijena, Spotify se nalazi blizu konkurenata. Svi servisi nude besplatnu verziju podržanu oglasima između pjesama pa tako i Spotify ima svoju besplatnu inačicu dok Spotify Premium trebate platiti šest eura mjesečno. Moram napomenuti kako se ograničenja nekada razlikuju od platforme do platforme. Spotify, Apple Music i Deezer također imaju takozvane “obiteljske” planove koji su par eura skuplji, ali Deezer nudi i lossless FLAC kompresiju za kvalitetnije slušanje, iako razliku vjerojatno nikada nećete moći primijetiti ako nemate odličnu opremu, a koštat će vas nekoliko desetaka kuna više mjesečno.

Spotify mjesečno košta spomenutih 6 eura za Premium za jednu osobu, 8 eura za dva Premium računa i 10 eura za obiteljski plan s do šest računa. Također, imate mjesec dana besplatno na početku, za razliku od Apple Musica koji nudi čak šest.

Dobre vijesti dolaze i za izvođače

Uz program Spotify for Artists koji će glazbenicima dati mogućnost otvaranja profila na Spotifyu, a potom im omogućiti i analitike preslušavanja i druge informacije. Spotify im daje i mogućnost prodaje odjeće i drugih proizvoda, direktno u aplikaciji. Domaći i regionalni izvođači uključeni su također i u monetizaciju svoje glazbe od prvoga dana.

Sada ste vi na redu – hoćete li koristiti Spotify sada kad je tu i zašto ćete zbog njega napustiti eventualne druge streaming servise? I ono najvažnije, čemu ćemo se sada nadati kada imamo sve?

Dok razmišljate, prijavite se na Spotify.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Programiranje

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Što ste propustili

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Tvrtke i poslovanje

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Obrazovanje

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.

Programiranje

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?