Zašto glazbu danas više ne kupujemo, nego "unajmljujemo"?

Zašto glazbu danas više ne kupujemo, nego ‘unajmljujemo’ – i zašto je to dobro?

Glazba je konstanta, unatoč svim promjenama u medijima i načinima na koje ju konzumiramo. No, slušati glazbu danas nikad nije bilo lakše, jer je ograničenja sve manje – nije više bitan uređaj s kojeg ju puštamo, nije bitno koliko "prostora" za glazbu taj uređaj uopće ima. Čak je i kupovina digitalne glazbe u padu, a online streaming servisi, putem kojih na neki način glazbu „unajmljujemo“ doživljavaju svoj procvat. No, zašto uopće koristiti glazbene streaming servise?

streamingglazba

Sjećate li se šlagvorta kojim je započinjala emisija Opera Box – glazba je zvonka radost? Iako emisiju, priznajem, nisam prečesto gledala, ta mi je zvonka rečenica uvijek nekako zvonila u ušima – možda jer sam u tim istim ušima uvijek imala slušalice, koje su emitirale meni u tom trenutku omiljenu glazbu. Način na koji je ta glazba dopirala do mene kroz godine se mijenjao – od walkmana, kakvih tranzistora ili radio prijemnika, preko nezgrapnih CD playera, potom MP3 playera, a na kraju i mobilnih uređaja. No, u zadnje se vrijeme nešto promijenilo – manje je bitan uređaj s kojeg se pušta glazba, a važnija usluga putem koje je glazbi lako pristupiti s gotovo bilo koje tehnološke napravice koja se koristi – mobitela, tableta, računala, televizora…

Pjesma za ugođaj by Deezer. 🙂

Riječ je tu o svojevrsnoj revoluciji, koja omogućuje slobodu i značajan komfor pri konzumiranju glazbe, i kojoj su korisnik i njegove navike na prvome mjestu, stoga nije ni čudno da mnogi sve češće odabiru streaming spram drugih usluga. Ne mora se korisnik više prilagođavati uređaju, trpjeti njegovu potencijalnu nezgrapnost, nego se usluga prilagođava korisniku, a njegova ga omiljena glazba prati gdjegod bio i štogod radio. Dovoljan je samo korisnički račun, i sva je glazba tu – a online streaming servisi mogu se pohvaliti desetcima milijuna dostupnih pjesama. Zahvaljujući internetskoj vezi, a i sve povoljnijim paketima za mobilni internet, sve su te pjesme samo jedan klik ili dodir prstom udaljene, a u slučajevima da internetske veze nema, glazba se i dalje može slušati offline, ako je prethodno sinkronizirana s uređajem.

Glazbeno oslobođenje

Ne pada tu ni u zaborav otprije (s)kupljena baza pjesama – u većinu se servisa vlastite datoteke mogu učitati, tako da ih je lako “pribrojiti” milijunima onih u oblacima. I baš je taj oblak dodatna prednost cijele usluge – dok smo prije bili ograničeni minutažom kaseta, brojem pjesama koje stanu na CD (sjećate li se “prženja” CD-a i utrkivanja s onom žutom linijom koja je određivala hoće li stati još baš ta jedna pjesma ili ne), pa potom memorijom playera ili mobilnih telefona (jer baš među tih 1000 pjesama nikad nismo našli upravo onu koja nam se slušala)… A sada se te fizičke granice brišu – da, tu jest možda ograničenje od “samo” tridesetak milijuna glazbenih uradaka, ali i ta se brojka povećava iz dana u dan.

Da ne spominjemo kako vam se ne može dogoditi da slučajno obrišete omiljenu pjesmu (izgrebete CD, zgužvate vrpcu).

A što slušati?

Dok sam kao tinejdžerica s prijateljima razgovarala samo o glazbi, novim albumima ili kakvim starim iskopanim draguljima, odrastanjem se ta navika pomalo izgubila. No, to ne znači da me ne zanima što moji prijatelji slušaju, a online streaming servisi imaju upravo tu komponentu, društvenu. Lako možete pratiti svoje prijatelje, vidjeti njihove glazbene favorite, liste, ono što su zadnje slušali… Odličan je to način za otkrivanje nove glazbe, ali i saznavanja zanimljivih informacija o bliskim osobama (i možda razloga za zadirkivanje prijatelja metalca, kojemu se na listi poslušanih autora nekim čudom našla Kelly Rowland).

deezer_kafe2

No, ako ni kod vas niti kod prijatelja iz nekog razloga nema ničeg zanimljivog, glazbeni urednici na ovim servisima redovito preporučuju novitete, slažu liste, otpuhuju prašinu s nekih starih albuma, a sve kako bi se što lakše otkrivala nova glazba ili kako bi se prisjetilo nekih starih, dragih nota. Pojedini servisi imaju i usluge poput tematskih radijskih postaja, na kojima se neprestano “pušta” glazba ovisno o žanru, a, recimo, Deezer odnedavno ima i opciju Flow, prilagođenu listu glazbe koja se kreira sukladno onome što ste već slušali i što ste stavili u favorite. I doista dobro pogađa ono što bi vam se moglo svidjeti, tako da je, osobno, meni ovo jedna od najkorištenijih usluga na servisu.

A da ne bude uzaludno sve ono praćenje glazbenika na Facebooku, ako povežete profile sa servisom, automatski će vaši omiljeni glazbenici postati omiljeni i na streaming usluzi, tako da, iako ste možda novi korisnik, automatski se zna što vam se sviđa i lakše se pogađa što bi vam se moglo svidjeti – a s vremenom to postaje sve preciznije.

Super je to – ali koliko streaming glazbe uopće košta?

Koliko ste uopće spremni izdvojiti mjesečno za gore spomenuti komfor i još mnoštvo dodatnih usluga koje nismo niti stigli spomenuti? Biste li mijenjali dvije-tri kave za to? Cijena zaista nije velika – nešto varira od davatelja do davatelja, a ovisi i vrsti paketa koji se odabire. No, recimo samo kako je jedan od popularnih online streaming servisa, Deezer, koji nudi više od 35 milijuna pjesama, dostupan u web shopu Hrvatskog Telekoma za samo 17,50 kuna mjesečno. Koliko je to, jedna četvrtina CD-a?

Matematika je svakako na strani glazbenih streaming servisa, kako god okrenete.

Korisnik si Hrvatskog Telekoma? Iskoristi promotivni period u kojem Deezer možeš slušati za samo 17,50 kn mjesečno do 12 mjeseci! Deezer je online streaming servis, na kojem glazbu slušaš legalno, uz jednostavno pretraživanje glazbe po nazivu pjesme, albumu ili izvođaču. Na raspolaganju ti je više od 35 milijuna pjesama dostupnih za preslušavanje i preuzimanje. A kada interneta nema, Deezer je dostupan i offline. Kreiraj svoju playlistu i slušaj je na svom mobilnom telefonu, tabletu ili računalu, dijeli svoju listu ili omiljene albume s prijateljima i uživaj u komforu slušanja omiljene glazbe bilo kad i bilo gdje. Aktiviraj Deezer – tri, četiri, sad: Hoću Deezer!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Branko

    Branko

    19. 10. 2014. u 3:20 pm Odgovori

    Ok, ovo je plačeni članak, ali Deezer je zapravo njesra. Zapravo je Spotify puno, puno jači i bolji servis. I potpuno besplatan. Ali ne u Hrvatskoj, naravno.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      19. 10. 2014. u 8:41 pm Odgovori

      Branko, imali smo već razgovor o tome što je bolje, Deezer ili Spotify, i odlučili smo to raspraviti (nesponzoriranim) okršajem. 🙂 http://www.netokracija.com/deezer-spotify-50218

      U svakom slučaju, i dalje stoji činjenica da Spotify ovdje nije dostupan (iako postoje načini da ga se koristi, ali to izlazi iz okvira legalnosti). Što se tiče cijene, istina je da sad postoji besplatna verzija servisa, što se sponzorira oglasima. No, premium verzija (bez oglasa i uz mogućnost offline preslušavanja) i dalje se plaća: https://www.spotify.com/us/#section-premium

      Vjerujem da bi Spotify trebao uskoro doći i na naše područje, tu je već i Rdio… Zanimljive se stvari događaju. 🙂

  2. Branko

    Branko

    19. 10. 2014. u 9:55 pm Odgovori

    Je, je, je, skroz sam zaboravio na to. Sorry. Al samo kažem koji je bolji. Iako ti misliš drugačije. Al meni samo nije jasno gdje je problem ako ja prikazujem da sam u US ili UK? Ili u Pušćoj Bistri? Koja je fora s tim? Može i neki članak po tom pitanju. Može i sponzorirani, samo da je relevantan.

  3. Borna

    Borna

    26. 11. 2014. u 3:24 pm Odgovori

    bilo koju pjesmu ili listu mogu i slušati na youtube imam flat opciju i to je to, mada imam i deezer koga slušam povremeno kada sam negdje na putu

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Razviti developersku karijeru iz Osijeka lakše je nego ikad prije, primjer tome su Raiffeisen banka, Combis i FIVE!

Digitalna karijera već nekoliko godina putuje po Hrvatskoj, a u završnici ove godine spojili smo se još jednom s osječkim FERIT-om. Kako razviti svoju developersku karijeru radeći u ili iz Osijeka otkrili su nam stručnjaci iz vodećih hrvatskih tvrtki.

Digitalni marketing

Štreberstvo se isplati: Bila je dovoljna jedna riječ da Maria i Luka postanu mladi PR lavovi

Maria Šimurina i Luka Mavretić ispričali su nam kako su došli do rješenja koje im je donijelo Grand Prix natjecanja Young Lions Croatia i 45 tisuća kuna.

Novost

Boris Trupčević novi je direktor Forea – hoće li ulagati u “content commerce”?

Mnogi u medijskoj industriji su se pitali gdje će nakon najavljenog odlaska otići Boris Trupčević, dosadašnji direktor i član uprave 24sata. Sad znamo - u tehnološku industriju!

Tehnologija

U petak stiže maestralan zaključak Digitalne karijere uz OptimoRoute, Hrvatski Telekom, SeekandHit i DUMP!

Digitalnu karijeru završavamo u Splitu, s FESB-om - barem za ovu godinu. U petak zato ne propustite naučiti nešto od top domaćih stručnjaka!

Vodič

Vodič za Scrum 2020: Tko priča s korisnicima? Scrum tim! Tko radi? Scrum tim! Tko je odgovoran? Pa Scrum tim!

18. studenog 2020. je objavljen novi Vodič za Scrum. U prošlom nastavku serijala smo analizirali zašto i na koji način je vodič pojednostavljen i objasnili zašto je Scrum u osnovi ostao nepromijenjen. U ovom nastavku ćemo se osvrnuti na "novi" Scrum tim koji i nije tako nov.

Tehnologija

Hakirali su vam Gmail račun? Ne paničarite, ovo su koraci koje trebate napraviti

Ako čitate ovaj tekst, vjerojatno vam se nešto dogodilo s Facebookom, Gmailom ili nekim drugim računom. Pomoć je tu!