Zašto glazbu danas više ne kupujemo, nego "unajmljujemo"?

Zašto glazbu danas više ne kupujemo, nego ‘unajmljujemo’ – i zašto je to dobro?

Glazba je konstanta, unatoč svim promjenama u medijima i načinima na koje ju konzumiramo. No, slušati glazbu danas nikad nije bilo lakše, jer je ograničenja sve manje – nije više bitan uređaj s kojeg ju puštamo, nije bitno koliko "prostora" za glazbu taj uređaj uopće ima. Čak je i kupovina digitalne glazbe u padu, a online streaming servisi, putem kojih na neki način glazbu „unajmljujemo“ doživljavaju svoj procvat. No, zašto uopće koristiti glazbene streaming servise?

streamingglazba

Sjećate li se šlagvorta kojim je započinjala emisija Opera Box – glazba je zvonka radost? Iako emisiju, priznajem, nisam prečesto gledala, ta mi je zvonka rečenica uvijek nekako zvonila u ušima – možda jer sam u tim istim ušima uvijek imala slušalice, koje su emitirale meni u tom trenutku omiljenu glazbu. Način na koji je ta glazba dopirala do mene kroz godine se mijenjao – od walkmana, kakvih tranzistora ili radio prijemnika, preko nezgrapnih CD playera, potom MP3 playera, a na kraju i mobilnih uređaja. No, u zadnje se vrijeme nešto promijenilo – manje je bitan uređaj s kojeg se pušta glazba, a važnija usluga putem koje je glazbi lako pristupiti s gotovo bilo koje tehnološke napravice koja se koristi – mobitela, tableta, računala, televizora…

Pjesma za ugođaj by Deezer. 🙂

Riječ je tu o svojevrsnoj revoluciji, koja omogućuje slobodu i značajan komfor pri konzumiranju glazbe, i kojoj su korisnik i njegove navike na prvome mjestu, stoga nije ni čudno da mnogi sve češće odabiru streaming spram drugih usluga. Ne mora se korisnik više prilagođavati uređaju, trpjeti njegovu potencijalnu nezgrapnost, nego se usluga prilagođava korisniku, a njegova ga omiljena glazba prati gdjegod bio i štogod radio. Dovoljan je samo korisnički račun, i sva je glazba tu – a online streaming servisi mogu se pohvaliti desetcima milijuna dostupnih pjesama. Zahvaljujući internetskoj vezi, a i sve povoljnijim paketima za mobilni internet, sve su te pjesme samo jedan klik ili dodir prstom udaljene, a u slučajevima da internetske veze nema, glazba se i dalje može slušati offline, ako je prethodno sinkronizirana s uređajem.

Glazbeno oslobođenje

Ne pada tu ni u zaborav otprije (s)kupljena baza pjesama – u većinu se servisa vlastite datoteke mogu učitati, tako da ih je lako “pribrojiti” milijunima onih u oblacima. I baš je taj oblak dodatna prednost cijele usluge – dok smo prije bili ograničeni minutažom kaseta, brojem pjesama koje stanu na CD (sjećate li se “prženja” CD-a i utrkivanja s onom žutom linijom koja je određivala hoće li stati još baš ta jedna pjesma ili ne), pa potom memorijom playera ili mobilnih telefona (jer baš među tih 1000 pjesama nikad nismo našli upravo onu koja nam se slušala)… A sada se te fizičke granice brišu – da, tu jest možda ograničenje od “samo” tridesetak milijuna glazbenih uradaka, ali i ta se brojka povećava iz dana u dan.

Da ne spominjemo kako vam se ne može dogoditi da slučajno obrišete omiljenu pjesmu (izgrebete CD, zgužvate vrpcu).

A što slušati?

Dok sam kao tinejdžerica s prijateljima razgovarala samo o glazbi, novim albumima ili kakvim starim iskopanim draguljima, odrastanjem se ta navika pomalo izgubila. No, to ne znači da me ne zanima što moji prijatelji slušaju, a online streaming servisi imaju upravo tu komponentu, društvenu. Lako možete pratiti svoje prijatelje, vidjeti njihove glazbene favorite, liste, ono što su zadnje slušali… Odličan je to način za otkrivanje nove glazbe, ali i saznavanja zanimljivih informacija o bliskim osobama (i možda razloga za zadirkivanje prijatelja metalca, kojemu se na listi poslušanih autora nekim čudom našla Kelly Rowland).

deezer_kafe2

No, ako ni kod vas niti kod prijatelja iz nekog razloga nema ničeg zanimljivog, glazbeni urednici na ovim servisima redovito preporučuju novitete, slažu liste, otpuhuju prašinu s nekih starih albuma, a sve kako bi se što lakše otkrivala nova glazba ili kako bi se prisjetilo nekih starih, dragih nota. Pojedini servisi imaju i usluge poput tematskih radijskih postaja, na kojima se neprestano “pušta” glazba ovisno o žanru, a, recimo, Deezer odnedavno ima i opciju Flow, prilagođenu listu glazbe koja se kreira sukladno onome što ste već slušali i što ste stavili u favorite. I doista dobro pogađa ono što bi vam se moglo svidjeti, tako da je, osobno, meni ovo jedna od najkorištenijih usluga na servisu.

A da ne bude uzaludno sve ono praćenje glazbenika na Facebooku, ako povežete profile sa servisom, automatski će vaši omiljeni glazbenici postati omiljeni i na streaming usluzi, tako da, iako ste možda novi korisnik, automatski se zna što vam se sviđa i lakše se pogađa što bi vam se moglo svidjeti – a s vremenom to postaje sve preciznije.

Super je to – ali koliko streaming glazbe uopće košta?

Koliko ste uopće spremni izdvojiti mjesečno za gore spomenuti komfor i još mnoštvo dodatnih usluga koje nismo niti stigli spomenuti? Biste li mijenjali dvije-tri kave za to? Cijena zaista nije velika – nešto varira od davatelja do davatelja, a ovisi i vrsti paketa koji se odabire. No, recimo samo kako je jedan od popularnih online streaming servisa, Deezer, koji nudi više od 35 milijuna pjesama, dostupan u web shopu Hrvatskog Telekoma za samo 17,50 kuna mjesečno. Koliko je to, jedna četvrtina CD-a?

Matematika je svakako na strani glazbenih streaming servisa, kako god okrenete.

Korisnik si Hrvatskog Telekoma? Iskoristi promotivni period u kojem Deezer možeš slušati za samo 17,50 kn mjesečno do 12 mjeseci! Deezer je online streaming servis, na kojem glazbu slušaš legalno, uz jednostavno pretraživanje glazbe po nazivu pjesme, albumu ili izvođaču. Na raspolaganju ti je više od 35 milijuna pjesama dostupnih za preslušavanje i preuzimanje. A kada interneta nema, Deezer je dostupan i offline. Kreiraj svoju playlistu i slušaj je na svom mobilnom telefonu, tabletu ili računalu, dijeli svoju listu ili omiljene albume s prijateljima i uživaj u komforu slušanja omiljene glazbe bilo kad i bilo gdje. Aktiviraj Deezer – tri, četiri, sad: Hoću Deezer!

Komentari

  1. Branko

    Branko

    19. 10. 2014. u 3:20 pm Odgovori

    Ok, ovo je plačeni članak, ali Deezer je zapravo njesra. Zapravo je Spotify puno, puno jači i bolji servis. I potpuno besplatan. Ali ne u Hrvatskoj, naravno.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      19. 10. 2014. u 8:41 pm Odgovori

      Branko, imali smo već razgovor o tome što je bolje, Deezer ili Spotify, i odlučili smo to raspraviti (nesponzoriranim) okršajem. 🙂 https://www.netokracija.com/deezer-spotify-50218

      U svakom slučaju, i dalje stoji činjenica da Spotify ovdje nije dostupan (iako postoje načini da ga se koristi, ali to izlazi iz okvira legalnosti). Što se tiče cijene, istina je da sad postoji besplatna verzija servisa, što se sponzorira oglasima. No, premium verzija (bez oglasa i uz mogućnost offline preslušavanja) i dalje se plaća: https://www.spotify.com/us/#section-premium

      Vjerujem da bi Spotify trebao uskoro doći i na naše područje, tu je već i Rdio… Zanimljive se stvari događaju. 🙂

  2. Branko

    Branko

    19. 10. 2014. u 9:55 pm Odgovori

    Je, je, je, skroz sam zaboravio na to. Sorry. Al samo kažem koji je bolji. Iako ti misliš drugačije. Al meni samo nije jasno gdje je problem ako ja prikazujem da sam u US ili UK? Ili u Pušćoj Bistri? Koja je fora s tim? Može i neki članak po tom pitanju. Može i sponzorirani, samo da je relevantan.

  3. Borna

    Borna

    26. 11. 2014. u 3:24 pm Odgovori

    bilo koju pjesmu ili listu mogu i slušati na youtube imam flat opciju i to je to, mada imam i deezer koga slušam povremeno kada sam negdje na putu

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.