Zašto glazbu danas više ne kupujemo, nego "unajmljujemo"?

Zašto glazbu danas više ne kupujemo, nego ‘unajmljujemo’ – i zašto je to dobro?

Glazba je konstanta, unatoč svim promjenama u medijima i načinima na koje ju konzumiramo. No, slušati glazbu danas nikad nije bilo lakše, jer je ograničenja sve manje – nije više bitan uređaj s kojeg ju puštamo, nije bitno koliko "prostora" za glazbu taj uređaj uopće ima. Čak je i kupovina digitalne glazbe u padu, a online streaming servisi, putem kojih na neki način glazbu „unajmljujemo“ doživljavaju svoj procvat. No, zašto uopće koristiti glazbene streaming servise?

streamingglazba

Sjećate li se šlagvorta kojim je započinjala emisija Opera Box – glazba je zvonka radost? Iako emisiju, priznajem, nisam prečesto gledala, ta mi je zvonka rečenica uvijek nekako zvonila u ušima – možda jer sam u tim istim ušima uvijek imala slušalice, koje su emitirale meni u tom trenutku omiljenu glazbu. Način na koji je ta glazba dopirala do mene kroz godine se mijenjao – od walkmana, kakvih tranzistora ili radio prijemnika, preko nezgrapnih CD playera, potom MP3 playera, a na kraju i mobilnih uređaja. No, u zadnje se vrijeme nešto promijenilo – manje je bitan uređaj s kojeg se pušta glazba, a važnija usluga putem koje je glazbi lako pristupiti s gotovo bilo koje tehnološke napravice koja se koristi – mobitela, tableta, računala, televizora…

Pjesma za ugođaj by Deezer. 🙂

Riječ je tu o svojevrsnoj revoluciji, koja omogućuje slobodu i značajan komfor pri konzumiranju glazbe, i kojoj su korisnik i njegove navike na prvome mjestu, stoga nije ni čudno da mnogi sve češće odabiru streaming spram drugih usluga. Ne mora se korisnik više prilagođavati uređaju, trpjeti njegovu potencijalnu nezgrapnost, nego se usluga prilagođava korisniku, a njegova ga omiljena glazba prati gdjegod bio i štogod radio. Dovoljan je samo korisnički račun, i sva je glazba tu – a online streaming servisi mogu se pohvaliti desetcima milijuna dostupnih pjesama. Zahvaljujući internetskoj vezi, a i sve povoljnijim paketima za mobilni internet, sve su te pjesme samo jedan klik ili dodir prstom udaljene, a u slučajevima da internetske veze nema, glazba se i dalje može slušati offline, ako je prethodno sinkronizirana s uređajem.

Glazbeno oslobođenje

Ne pada tu ni u zaborav otprije (s)kupljena baza pjesama – u većinu se servisa vlastite datoteke mogu učitati, tako da ih je lako “pribrojiti” milijunima onih u oblacima. I baš je taj oblak dodatna prednost cijele usluge – dok smo prije bili ograničeni minutažom kaseta, brojem pjesama koje stanu na CD (sjećate li se “prženja” CD-a i utrkivanja s onom žutom linijom koja je određivala hoće li stati još baš ta jedna pjesma ili ne), pa potom memorijom playera ili mobilnih telefona (jer baš među tih 1000 pjesama nikad nismo našli upravo onu koja nam se slušala)… A sada se te fizičke granice brišu – da, tu jest možda ograničenje od “samo” tridesetak milijuna glazbenih uradaka, ali i ta se brojka povećava iz dana u dan.

Da ne spominjemo kako vam se ne može dogoditi da slučajno obrišete omiljenu pjesmu (izgrebete CD, zgužvate vrpcu).

A što slušati?

Dok sam kao tinejdžerica s prijateljima razgovarala samo o glazbi, novim albumima ili kakvim starim iskopanim draguljima, odrastanjem se ta navika pomalo izgubila. No, to ne znači da me ne zanima što moji prijatelji slušaju, a online streaming servisi imaju upravo tu komponentu, društvenu. Lako možete pratiti svoje prijatelje, vidjeti njihove glazbene favorite, liste, ono što su zadnje slušali… Odličan je to način za otkrivanje nove glazbe, ali i saznavanja zanimljivih informacija o bliskim osobama (i možda razloga za zadirkivanje prijatelja metalca, kojemu se na listi poslušanih autora nekim čudom našla Kelly Rowland).

deezer_kafe2

No, ako ni kod vas niti kod prijatelja iz nekog razloga nema ničeg zanimljivog, glazbeni urednici na ovim servisima redovito preporučuju novitete, slažu liste, otpuhuju prašinu s nekih starih albuma, a sve kako bi se što lakše otkrivala nova glazba ili kako bi se prisjetilo nekih starih, dragih nota. Pojedini servisi imaju i usluge poput tematskih radijskih postaja, na kojima se neprestano “pušta” glazba ovisno o žanru, a, recimo, Deezer odnedavno ima i opciju Flow, prilagođenu listu glazbe koja se kreira sukladno onome što ste već slušali i što ste stavili u favorite. I doista dobro pogađa ono što bi vam se moglo svidjeti, tako da je, osobno, meni ovo jedna od najkorištenijih usluga na servisu.

A da ne bude uzaludno sve ono praćenje glazbenika na Facebooku, ako povežete profile sa servisom, automatski će vaši omiljeni glazbenici postati omiljeni i na streaming usluzi, tako da, iako ste možda novi korisnik, automatski se zna što vam se sviđa i lakše se pogađa što bi vam se moglo svidjeti – a s vremenom to postaje sve preciznije.

Super je to – ali koliko streaming glazbe uopće košta?

Koliko ste uopće spremni izdvojiti mjesečno za gore spomenuti komfor i još mnoštvo dodatnih usluga koje nismo niti stigli spomenuti? Biste li mijenjali dvije-tri kave za to? Cijena zaista nije velika – nešto varira od davatelja do davatelja, a ovisi i vrsti paketa koji se odabire. No, recimo samo kako je jedan od popularnih online streaming servisa, Deezer, koji nudi više od 35 milijuna pjesama, dostupan u web shopu Hrvatskog Telekoma za samo 17,50 kuna mjesečno. Koliko je to, jedna četvrtina CD-a?

Matematika je svakako na strani glazbenih streaming servisa, kako god okrenete.

Korisnik si Hrvatskog Telekoma? Iskoristi promotivni period u kojem Deezer možeš slušati za samo 17,50 kn mjesečno do 12 mjeseci! Deezer je online streaming servis, na kojem glazbu slušaš legalno, uz jednostavno pretraživanje glazbe po nazivu pjesme, albumu ili izvođaču. Na raspolaganju ti je više od 35 milijuna pjesama dostupnih za preslušavanje i preuzimanje. A kada interneta nema, Deezer je dostupan i offline. Kreiraj svoju playlistu i slušaj je na svom mobilnom telefonu, tabletu ili računalu, dijeli svoju listu ili omiljene albume s prijateljima i uživaj u komforu slušanja omiljene glazbe bilo kad i bilo gdje. Aktiviraj Deezer – tri, četiri, sad: Hoću Deezer!

Komentari

  1. Branko

    Branko

    19. 10. 2014. u 3:20 pm Odgovori

    Ok, ovo je plačeni članak, ali Deezer je zapravo njesra. Zapravo je Spotify puno, puno jači i bolji servis. I potpuno besplatan. Ali ne u Hrvatskoj, naravno.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      19. 10. 2014. u 8:41 pm Odgovori

      Branko, imali smo već razgovor o tome što je bolje, Deezer ili Spotify, i odlučili smo to raspraviti (nesponzoriranim) okršajem. 🙂 https://www.netokracija.com/deezer-spotify-50218

      U svakom slučaju, i dalje stoji činjenica da Spotify ovdje nije dostupan (iako postoje načini da ga se koristi, ali to izlazi iz okvira legalnosti). Što se tiče cijene, istina je da sad postoji besplatna verzija servisa, što se sponzorira oglasima. No, premium verzija (bez oglasa i uz mogućnost offline preslušavanja) i dalje se plaća: https://www.spotify.com/us/#section-premium

      Vjerujem da bi Spotify trebao uskoro doći i na naše područje, tu je već i Rdio… Zanimljive se stvari događaju. 🙂

  2. Branko

    Branko

    19. 10. 2014. u 9:55 pm Odgovori

    Je, je, je, skroz sam zaboravio na to. Sorry. Al samo kažem koji je bolji. Iako ti misliš drugačije. Al meni samo nije jasno gdje je problem ako ja prikazujem da sam u US ili UK? Ili u Pušćoj Bistri? Koja je fora s tim? Može i neki članak po tom pitanju. Može i sponzorirani, samo da je relevantan.

  3. Borna

    Borna

    26. 11. 2014. u 3:24 pm Odgovori

    bilo koju pjesmu ili listu mogu i slušati na youtube imam flat opciju i to je to, mada imam i deezer koga slušam povremeno kada sam negdje na putu

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Što ste propustili

Sponzorirano

Pravi ‘white hat’ haker otkriva kako mu izgleda radni dan (i kako je Twitter hakiran)

Ako ste se pitali kako su hakeri nedavno uspjeli ući u Twitter profile Jeffa Bezosa i Elona Muska, ali i kako izgleda radni dan jednog profesionalnog hrvatskog hakera, ne pitajte se više! Razgovarali smo sa 'cyber security' konzultantom Danijelom Teslićem.

Startupi i poslovanje

Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

HEP Plin predvodnik je najvećeg IoT projekta u Hrvatskoj na kojem radi s nekoliko startupa.

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Unatoč pandemiji, AMPnet osigurao 400.000 eura za platformu za energetske “zadruge”

Hrvatski startup AMPnet osigurao je investiciju od 400 tisuća dolara, ali i vrlo važno strateško partnerstvo s velikim Greenpeaceom.

Kultura 2.0

Hashtag #zeneujavnomprostoru odjeknuo preko 1000 puta u Hrvatskoj i regiji, uz njega se najviše veže pojam “strah”

Ova je inicijativa za vikend okupila tisuće žena koje su iznijele svoje priče o verbalnom i fizičkom zlostavljanju kojeg su doživjele na javnim mjestima.

Mobilno

Hoćemo li koristiti ‘Stop COVID-19’ aplikaciju čak i ako čuva našu privatnost? Ne znam baš.

Kako točno radi hrvatska Stop COVID-19 aplikacija, bazirana na Googleovoj i Appleovoj zajedničkoj anonimiziranoj platformi i hoćemo li je koristiti? Detalje otkrivamo u razgovoru s Tomislavom Grubišićem, direktorom Bornfighta koji je donirao izradu korisničkog sučelja.