Autentičnost na 3. DIABLOG-u: Naći ćemo ju tek kada pogledamo u sebe i druge, a ne u influencere!

Autentičnost na 3. DIABLOG-u: Naći ćemo ju tek kada pogledamo u sebe i druge, a ne u influencere!

Je li prije bila kokoš ili jaje pitanje je koje se može rastegnuti na mnoge industrije, ali nekako se uvijek vratimo na tu medijsku i showbiz. Traže li oni treš i fejk ili im ga mi serviramo? U vrijeme kada svatko ima kanal i način da se izrazi, autentičnost se čini kao nedostižan recept za uspjeh koji su rijetki prokužili, no možda stvar nije u traženju autentičnosti već u odnosu s publikom.

Iza nas je još jedan dobar miks razgovora, povezivanja i nagrađivanja na DIABLOG-u, trećem izdanju jedine hrvatske konferencije posvećenoj blogerima i influencerima.

Iako jesmo ususret konferenciji objavili vodič kroz osnove influencer marketinga, uspjelo se i ovaj put u nastupima potkrasti par osnovnih pitanja. Kako se postaje influencer očito je enigma koju nikada nećemo u potpunosti razriješiti. Čak ni Ella Dvornik, ovogodišnja dobitnica nagrade Najinfluencer, nije mogla dokučiti koji je to tajni sastojak koji neke influencere, skoro preko noći, dovede do milijuna pratitelja i neviđenog postotka engagementa.

Raspravljalo se mnogo o autentičnosti, možda u nadi da je baš to ključ uspjeha za influencere i blogere. No, iako su se spominjala različita iskustva i primjeri, od Antonije Blaće kao bivše sudionice Big Brother showa, a danas producentice na RTL-u, pa do toga kako su Kerum i Trump “isti u svojoj autentičnosti”, do konkretnog zaključka što autentičnost čini autentičnošću pa time i influencera – influencerom, nije se došlo.

Pošto kao novinarka imam priliku proći kroz sve što se pričalo, i iščitati između redaka zapisnika ono što u datom trenutku nije očigledno, dopustite mi da seciram što se to dogodilo u Kaptol Boutiqueu, 21. studenog 2018. i da za sve nas ispišem taj “najteži” zaključak.

Mediji vs. influenceri: Jesmo li svi na istoj strani ili ne?

Na prvom panelu DIABLOG-a, Marina Čulić Fischer u ulozi moderatorice spremno je usmjerila medijske i influencerske glasove ka raspravi koja se svela na pitanje koliko su mediji i influenceri ovisni jedni o drugima ili ne.

Sve je to showbiz. A mediji su tu bili prvi. Godinama su imali utjecaj na stvaranje zvijezda, međutim danas se čini da ljudi koji su na društvenim mrežama imaju vlastiti prečac do tih sjajnih nebesa. Zrinka Ferina, glavna urednica časopisa Story, tako je komentirala da tu nema mnogo sličnosti za uspoređivanje, objašnjavajući kako su influenceri u skroz drugoj kategoriji od zvijezda te da njima ne trebaju mediji.

No i na samom panelu imali smo iznimku tome. Ella Dvornik je tako gradila svoju karijeru s početkom upravo u medijima:

I prije nego što je postojao Instagram, mene su ljudi znali iz tradicionalnih medija. Ja sam se rodila u javnoj obitelji i meni je to bilo predodređeno. Neki influenceri imaju milijune pa nikada nisu bili u medijima.

DIABLOG
Nasljednica Mateje Frajsberger, Lucija Kontić odnijela je nagradu za najblogericu u kategoriji mode.

Imamo i obratnu situaciju, gdje poznate osobe, koje zbog imena i pozicije imaju već “kupljeno” mjesto u medijima, no time imaju i moć da uz društvene mreže angažiraju zajednicu i šire svijest o određenim temama poput influencera. Upravo se na to osvrnula Netokracijina urednica Tena Šojer, spominjući najnoviji primjer. Istup saborske zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić koja je o svom mučnom iskustvu kiretaže progovorila javno, te tako opet pokrenula lavinu iza već utihnule kampanje #PrekinimoŠutnju.

O ovisnosti dva naizgled odvojena svijeta, možda još bolje govori anegdota, Antonije Blaće, od nedavno i producentice na RTL-u. Jesi ti Facebookaš ili Twitteraš, pitao je Joksimović svojevremeno sudionike na X-factoru, a Antonija se na panelu sjetila svoje reakcije:

“Pih, ja sam Instagramuša,” rekla sam kao iz topa.

Nakon toga, u minutu mi je stiglo tisuće pratitelja na Instagramu. Ne znam bi li to mogla bez medija.

Zaključno se svi možemo složiti da jesmo ovisni jedni o drugima na jedan ili drugi način. Djelujemo u javnoj sferi, pa iako nemamo možda iste ciljeve i publike, bavimo se u konačnici istim poslom – gradimo utjecaj prenoseći i komentirajući svijet i ljude oko sebe.

A taj utjecaj nužno znači i odgovornost

Na osnovnoj razini usko smo povezani, no poslovno to ne znači i sličan pristup građenju tog utjecaja. Kristina Mišlov iz Journala ističe da autentičnost medija i influencera nije jednaka:

Određeni influencer ne može raditi s 15 brendova iz iste branše – portal može.

To je potpuno razumljivo ako razmislimo o načinu na koji, kao publika, percipiramo kredibilitet jednih i drugih. Kod medija, očekujemo objektivno i činjenicama potkrijepljeno prenošenje informacija. Kod influencera, očekujemo možda objektivnost, dobijemo subjektivnost, ali ne gradimo svoje povjerenje na tome koliko su dobre njihove činjenice, već koliko nam “paše” njihovo mišljenje o stvarima, kao i njihova prezentacija.

Nažalost, kada je u pitanju kredibilitet koji se oslanja na subjektivne kategorije, niču pitanja poput: Jesu li to sve FAKESTAGRAMI?!

Andrea Andrassy je spomenula kako ona zna gdje će biti nakon Instagrama, no smatra da je problem što mladi misle da je to startna (i jedina) pozicija te bi se mogli “opeći” kad s influencingom ne budu “imali za kruha”.

Na panelu o autentičnosti blogera i influencera te utjecaja na Gen Z, kojeg je vodio Netokracijin Ivan Brezak Brkan, upravo je tu bilo najviše rasprave. Andrea Andrassy se spomenula toga da “nije normalno da curice koje provode veći dio slobodnog vremena online, smatraju da žene u svakom trenutku izgledaju savršene”.

Treba li onda mlade educirati?

Treba, i to pristupom koji će im pokazati “kako se živi”. Bilo da su to podočnjaci i raščupana kosa jedne mame poput Lane Klingor Mihić, ili činjenica da Andrea u slobodno vrijeme prevodi sa slovenskog kako bi osigurala egzistenciju kad umre Instagram.

O pitanju fejkanja, Milan Vučević (Nichim Izazvan) i Matej Lončarić (JoomBoos) su se našli u skoro istom taboru. Matej tvrdi ako je dosljedna priča da mu ni ne treba behind the scenes. Dok je Milan naglasio:

Publika diktira stvari. No na nama kao influencerima je da odlučimo hoćemo li biti „fake“ ili ne. Ljudi često unakaze sve što je na početku dobro. Čim dođu veći iznosi u pitanje, počinje trka za lajkove i followere. Tada nastaje šablona po kojoj stvari mogu ispasti „fejk“.

Pri kraju rasprave učinilo se da dolazimo do dvije strane autentičnosti. One kakvi ti ljudi zaista jesu, faktografski, te autentičnosti kao dosljednosti nekom narativu. Ipak, možda je najviše istine u tome što Milan tvrdi: Publika diktira.

Gdje se skriva autentičnost?

Znate kako kažu: ljepota je u očima promatrača. Možda se nećete složiti s time općenito. Neki ljudi su očigledno ljepši ili ružniji. No, svi imamo onu situaciju gdje opčinjeno volimo nečije lice, stav i stas, dok nas prijatelji gledaju u nevjerici. Primjerice, ja nemam pojma kako se mojim prijateljima Tilda Swinton sviđa! Ali mi je drago da jest, jer i ja nekada kao svjetloputa osoba izgledam kao čovječja ribica, pa se radujem da za nas takve ima nade.

A ima nade i za mnoge influencere. Kako je Antonija Blaće spomenula na prvom panelu, ima zbilja mnogo influencera koji ostaju u čahuri svoje zajednice, daleko od medija:

Jako je teško procijeniti koliko su povezani mediji, zvijezde i influenceri jer postoje mase influencerea od 200 – 300 tisuća koji nikada neće doći na crveni tepih nekog magazina, ali oni svejedno rade ogroman posao i imaju značajan utjecaj za svoju zajednicu.

To je ljepota života danas, jer ne mora sve i svatko biti, toliko spominjana, Kim Kardashian.

Iako se čini da je mainstream jači nego ikad, usudila bih se reći da je samo najglasniji. Internet je postao kanal za toliko različitih ljudi, ambicija i interesa, što nekada zna biti i loše, ali je i prilika da svatko nađe svoju nišu. Da u toj niši bude jednako, ako ne i proporcionalno mnogo uspješniji nego neka svjetska faca.

Upravo je o vrijednosti niše, digitalni stručnjak i investitor, Seth Godin, u podcastu Tima Ferrissa, dao svoj osvrt objašnjavajući kako ga konstantno čudi želja tvrtki da se sve proda svima, i kako je to postalo ultimativno mjerilo uspjeha. Dapače, najbolji primjer kako to nije tako možemo i mi dati, iz Netkoracije, prateći startupe koji su se fokusirali svojim proizvodom na korisnike kojima treba specijaliziran alat, a ne Ka(n)tica za sve.

Svi bi željeli biti Google, no nekada je za određenu skupinu korisnika jednako dobro biti i Repsly, Include ili Rimac Automobili

Možda autentičnost medija i influencera nije jednaka, ali i ne postoji kao takva bez publike!

Tražiti tajni sastojak autentičnosti, kao i odgovor na pitanje: kako se postaje influencer, uzaludno je kao potraga za Svetim gralom (ili Kamenom mudraca?).

Iako nam se čini da istina polazi od njih, influencera koje pratimo, ona je zapravo u refleksiji tih influencera u nama. Poistovjećivanje s nečijim načinom ophođenja, komunikacije, njihovim mišljenjima i uvjerenjima, te posjedovanja određenih vještina, kao i materijalnih stvari, rezonira prema onome što mi imamo/želimo u tim kategorijama. I tek kada prepoznajemo te “ljudske” strane osoba koje pratimo, a koji se nekada čine tako nedostižni, smatramo ih autentičnima.

Stoga nije čudno ni da mase tinejdžerki slijepo prate Instagram profile koji se nikada neće maknuti dalje od nabildanog gluteusa i svježe nageliranih noktiju. To očito, rezonira s njima i one u tome vide određenu autentičnost. Iz kojeg razloga? Odgoj, sredina, mediji … tko bi ga znao, odvedite ih na psihološko ispitivanje.

Bez obzira na sadržaj, smatram da je autentičnost također u očima promatrača. Problem je što većina nas, svoje privatne i profesionalne snage usmjerava u otkrivanje autentičnosti koju neka poznata osoba “ima”, a ne u razumijevanje toga što je autentično za publiku koja ju prati (bez obzira poistovjećivali se mi s tim ili ne). Teško je razumjeti drugoga, ali … nema prečice.

U otkrivanju toga što je autentično publici kriju se i dobre, iako naizgled rizične poslovne odluke. Matej Lončarić se tako prisjetio trenutka kada su pokretali magazin JoomBoos Videostar, mnogi su im rekli da nisu normalni:

Pričali su da to nema smisla, da mladi ne čitaju. No, ispostavilo se da to nije istina, pokazuju to i naklade za svaka tri mjeseca po izlasku magazina. Uostalom, izdali smo i knjigu koja se rasprodala…

Stoga, bili brend ili influencer, odgovore na autentičnost koju tražite ili želite pronaći ćete kod svoje publike -ona najbolje zna zašto vas voli ili ne.

Click4Chic
Blogerica Matea Frajsberger organizira i meetupove. Kaže da joj je izravan kontakt s pratiteljima uvijek najbolji pokazatelj gdje usmjeriti sadržaj.

E da, za kraj, pobjednici, i trendovi.

DIABLOG je i ove godine donio najnovije istraživanje o hrvatskoj blogerskoj i influencer sceni. Rezultati su pokazali kako su kreatori sadržaja sve zreliji, uz brigu o vlastitim online kanalima velika većina (61%) ima i stalan posao, te su visoko obrazovani (75%).

Njih 40% kontinuirano surađuje s jednim brendom i prosječno zarađuju manje nego što su zarađivali prošle godine (63% do 3.500 kn), što znači da je na sceni puno novih lica i da do izražaja sve više dolaze tzv. mikroinfluenceri.

Ono na čemu bi trebali više poraditi je proaktivnost u suradnji s brendovima, jer ih čak 70% čeka da im se brendovi sami javi. Kao glavne trendove ispitanici su istaknuli videosadržaj, podcast i Instagram TV.

Na konferenciji su proglašeni najbolji blogeri. U kategoriji mode to je Lucija Kontić, za ljepotu to je Maša Zibar, Sanja Mijac je pokupila nagradu za gastro, a Kristijan Iličić za kategoriju putovanja. Ella Dvornik je dobila nagradu Najinfluencera.

Ines Šitum je dodijeljeno posebno priznanje za najveći iskorak u protekloj godini, a  Novom zvijezdom proglašena je Una Pasić Gregović.

Nagradu za najbrendove su pokupili Avon, Dukat i NIVEA.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Što ste propustili

Kolumna

Što vrh ima s time?

Kad te pozovu na panel s naslovom “Promjene dolaze s vrha (i kako do njega doći)?”, počneš opsesivno razmišljati o toj riječi - vrh.

Startupi i poslovanje

TransferWise: Klijentima štedimo više od milijardu funti bankarskih naknada godišnje, ali preostaje nam još 199 milijardi

Svojim jedinstvenim rješenjem za plaćanje u stranim valutama diljem svijeta, TransferWise bio je sreća za mnoge potrošače, ali godinama trn u oku mnogih banaka. Danas su upravo banke i druge velike korporacije poslovanja kojima se okreću u želji da do 2025. postanu vodeće infrastrukturno rješenje za međunarodna plaćanja. Kako planiraju u tome uspjeti, saznala sam od njihovog Alastaira Thompsona.

Nesortirano

Kako razviti aplikaciju koja će od “strašnog” e-Računa učiniti bezopasnog psića?

Poduzetnike oblijeva hladan znoj kada se sjete e-Računa, ali zamislite kako je onima koji stvaraju aplikacije za njegovo izdavanje? Čini se, ne tako strašno.

Sponzorirano

Koliko dobar WiFi u kafiću treba biti da bi gosti bili zadovoljni?

Na redu je i zadnja epizoda serijala Digitalni kafići kroz koji se bavimo ključnim stavkama na koje jedan uspješan kafić treba paziti u digitalno vrijeme. U 4. epizodi otkrivamo zašto je kafićima bitno istaknuti se dobrom WiFi vezom.

Kolumna

Kako riješiti izazove rada na projektu: Od nekompetentnih voditelja do loše komunikacije

Nedavno smo imali smo zgodan slučaj. Radi se o većem projektu, u njemu učestvuje više tvrtki. Krovna tvrtka, između ostaloga, ima i svog voditelja projekta. Radi se o osobi koja za takav posao nije kompetentna iz jednostavnog razloga - ne poznaje osnovne elemente od kojih se upravljanje projekata sastoji.

Startupi i poslovanje

Identyum – digitalna osobna iskaznica iz Hrvatske za 21. stoljeće?

Na krilima suradnje s Finom, IDENTYUM bi trebao omogućiti dokazivanje identiteta putem aplikacije, bez papirologije, pokazivanja osobnih iskaznica i sličnih koraka.