Infowars dokazuje da su društveni mediji - mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

U digitalnom svijetu gdje svatko može postati novinar i gdje je platforma, odnosno društvena mreža te njeni algoritmi, urednik, ne može se pobjeći od odgovornosti koju to nosi sa sobom. No, da su društvene mreže nošenju s tom odgovornosti poprilično nedorasle, pokazuje aktualni slučaj Infowarsa, ali i oni bliži nama zbog kojih smo se često pitali gdje su Di su pare.

Twitter je konačno blokirao Alexa Jonesa… Djelomično i privremeno

Twitter je konačno popustio i iznašao polurješenje za Alexa Jonesa, ekstremista i pokretača kontroverznog medija Infowars, koji je često optuživan za širenje lažnih vijesti i teorija zavjere. Naime, Alex Jones privremeno svog profila više ne može objavljivati tvitove, ali može lajkati tuđe te ih retvitati.

(Inače, zanimljivost na koju sam provjeravajući ovu informaciju naišla jest da Jonesa prati i Turistička zajednica grada Zagreba. Hm?)

Iako sam se svim silama trudila izbjeći pisanje o još jednoj temi odgovornosti, cenzure, tolerancije, netolerancije, slobode govora, govora mržnje u dobu društvenih medija, ovaj me potez Twittera poprilično razljutio. Jer je, zapravo, u ovom trenutku nimalo potreban kompromis. Jer je vrlo slab pokušaj gašenja požara. Jer je nekonzistentan i s odlukama ostalih tehnoloških platformi na kojima je Alex Jones (bio) prisutan, poput Facebooka, YouTubea, Vimea, Apple Storea, Pinteresta, LinkedIna, Spotifya, pa čak i MailChimpa. Jer je nekonzistentan sa samom platformom Twitter i njenim pravilima, a i sa stavom samog vodstva jer je Jack Dorsey, CEO ove društvene mreže, do unazad nekoliko dana čvrsto branio stav zašto Jonesov profil ne želi blokirati.

Čak je pozvao i novinare New York Timesa da prisustvuju sastancima na kojima se o tome odlučuje.

Društvene mreže nemaju kapaciteta nositi se s kompliciranim situacijama koje su same stvorile

Reality show uživo koji pokazuje da se društveni mediji ne znaju nositi s vremenom u kojemu živimo i koje su, na kraju krajeva, i sami sukreirali. Nebitno je čak kojoj strani političkog spektra Alex Jones (ekstremno) naginje, vidjeli smo do sada na šarolikim primjerima kako društveni mediji ne znaju gdje bi povukli granicu između slobode govora i govora mržnje, satire i ozbiljnog sadržaja, ne znaju preuzeti odgovornost za ono što rade njihovi korisnici, poput širenja teorija zavjere, govora mržnje i lažnih vijesti, iako su pojedinima upravo oni omogućili da imaju daleko jači doseg i utjecaj no što bi to imali bez društvenih mreža. Ne znaju predvidjeti ni vlastiti utjecaj, kao ni provesti vlastita pravila. Ma ni osmisliti ih najbolje – zato ih često mijenjaju u hodu i djeluju reaktivno, a ne proaktivno.

A nemaju ni približno dovoljno ljudstva da bi vlastita pravila dosljedno provodili, stoga se prečesto oslanjaju na algoritme. I to nekako funkcionira, klapa, dok se svjetla javnosti i medija ne upere upravo u njih, društvene medije, zahvaljujući pojedincima poput Alexa Jonesa koji ne bi ni trebali biti tema rasprave izvan onih neobičnih dijelova interneta u koje, kad zalutate oko 2–3 ujutro potaknuti nesanicom ili kakvom supstancom, zaključite da je krajnje vrijeme za poći spavati, a možda i ugasiti internet na koji dan.

Twitter se boji blokirati Jonesa jer se boji – za sebe

Iako je Dorsey donedavno tvrdio da Jones nije prekršio Twitterova pravila, koja uključuju zabranu govora mržnje, zlostavljanje, prijetnje, a posebice prema ranjivim osobama i njihovoj zajednici, uključujući i one koje su bile žrtve masovnih ubojstava, očito je da se nešto tu poremetilo jer…

…je Jones do sada rekao mnogo, mnogo toga. Kako podsjeća The Verge, Jones je, među ostalim naveo da bi Jennifer Lopez trebala otići u Somaliju da je siluju, potom da je bivši predsjednik SAD-a Barack Obama bio član Al’Quaide, zatim da je Hillary Clinton bila uključena u sotonističko trgovanje djecom za seksualne potrebe iz određene picerije, što je postalo poznato kao Pizzagate (jer je to ponukalo neke od njegovih fanova da sami provjere što se događa u spomenutoj piceriji, naravno, opremljeni oružjem)… A tvrdio je kako je masovna pucnjava u školi Sandy Hook, koja se dogodila 2012. i gdje je poginulo 20 djece i 6 odraslih osoba, zapravo lažna, što je dovelo do uznemiravanja i zlostavljanja roditelja preminule djece.

Za širenje svoje propagande, lažnih vijesti i okupljanje pratitelja koristio je svima poznate tehnološke alate, od društvenih mreža, preko newslettera do podcasta, a svi su ga veliki igrači redom posljednjih tjedana blokirali, dok je Twitter ostao kao posljednji bastion obrane… Iskreno, ne znam ni sama čega.

Vjerojatno daljnjeg pada broja vlastitih korisnika.

Ne blokirati, nego poticati dobro, ograničavati loše. Hm?

Jack Dorsey se slaže s prijedlogom da se, u duhu slobode govora, ne bude tako lak na okidaču što se tiče zabrana, nego da se “potiče dobro ponašanje i ograničava loše”. Pod ograničavanjem se misli upravo na to – korisnici bi trebali sami kreirati feed sadržaja koji im se prikazuje uz razne postavke, algoritmi bi trebali otežavati pronalazak sadržaja koji se smatra manje poželjnim, uz pomoć korisnika koji bi taj sadržaj prijavljivali…

Ček, zar se to već sada ne događa? Nisu li upravo sve te silne i sve kompliciranije opcije, da možemo nekoga muteati, odgoditi prikazivanje objava na određeno vrijeme ili blokirati te načini na koje funkcioniraju algoritmi prikazivanja (ili neprikazivanja) sadržaja doveli do situacija o kojima danas diskutiramo? Ne postaje li govor mržnje usprkos tome dalje prečesto viralan, nije li jedan Alex Jones glavna tema tehnološke i šire zajednice već tjednima? Nisu li upravo opcije prijavljivanja nepoželjnog sadržaja dovele do onoga što su krajem prošle godine domaći mediji nazivali hibridnim ratom ljevice i desnice? Kamo je nestala satirična stranica Di su pare?

A da ne spominjemo da će upravo i sama spomen otežavanja pronalaska određenog sadržaja povući temu shadowbanninga, koja je kompleksna sama po sebi.

Problematika shadowbanninga i uređivanja sadržaja na društvenim mrežama

Jer, kako danas kaže posljednji izvršni urednik Gawkera, medija koji je 2016. detaljno pisao o problematici Facebookovih trending vijesti, iza kojih je stajao i algoritam, ali i urednički tim, John Cook:

Facebook nije mogao priznati javnosti da se njegova zajednica logira u Facebook kako bi stalno žvakali memove Fox Newsa ili rasističke priče Daily Callera. Ako bi trending opcija pokazivala doista ono što su korisnici najviše konzumirali i o tome razgovarali, izgledala bi poput WC-a. Stoga je Facebook potiho zaposlio ljude kako bi donosili uredničke odluke (…).

To se zove izdavaštvo, a Facebook ne želi biti izdavač, djelomično jer ne želi biti odgovoran za svoje postupke.

Društveni mediji imaju krizu identiteta

Upravo postojanje uredničkog tima dokazuje i da su društveni mediji zapravo željeli, a vjerojatno i dalje žele, zamijeniti medije, dok to nije postalo preosjetljivo pitanje. Pa prisjetimo se samo Facebookovog projekta Paperneslavno je propao, ali dokazuje da je upravo ova društvena mreža htjela biti naslovnica naših personaliziranih novina. A pogledajmo i što se dogodilo nakon što je Facebook otpustio svoj urednički tim – u rubriku trending prelako su dospijevale lažne vijesti, poput one da je voditeljica Fox Newsa Megyn Kelly otpuštena jer je tajno podržavala Hillary Clinton za predsjedničku kandidatkinju uoči izbora u SAD-u.

Pogrešno je tvrditi da društvene tehnološke platforme nisu izdavači, iako je točno da su nešto poprilično kompliciranije od izdavača, medija u tradicionalnom smislu. Zato smo se i našli u ovom kompliciranom razdoru gdje nitko ne želi preuzeti odgovornost, povlačiti jasne granice oko toga što je dozvoljeno, a što nije, kome je dozvoljeno, a kome ne… Osim ako baš ne mora.

A možda je došlo krajnje vrijeme za to moranje.

Ili, da završim u malo zlobnijem tonu, ako su medijima društveni mediji preuzeli dobar dio oglašivačkog kolača, glavnog izvora financiranja, onda nek’ preuzmu i dobar dio odgovornosti koje, bivanje medijem, nosi sa sobom.

Komentari

  1. Krešimir Jakić

    Krešimir Jakić

    16. 08. 2018. u 1:19 pm Odgovori

    Zapravo pokazuje da je sve kontrolirano s jednog mjesta. Kad te banniraju Apple i Facebook u 3 ujutro po lokalnom vremenu, jer imaš različito mišljenje od nečije agende. “Ne može tako više druže!” Zašto ta regresivna i represivna ljevica radi tako aktivno na utišavanju disidenata? Jer nemaju argument, a istina nije na njihovoj strani. I što im preostaje nego nasilno utišat sve suprotnog mišljenja, dobro poznata metoda svih ljevičara. Društvena odgovornost je javno istupiti i reći što znaš da je istina, što percipiraš, a Alex Jones je jedan od rijetkih koji upozorava svoj narod godinama, posebno od 2014. da SAD deep state obavještajna močvara aktivno radi da se desi nuklearni rat s Rusijom i Kinom. Ne zaboravimo, SAD jedini imaju first strike politiku. Lako ocrnit druge, pa smaknut, Amerima to jako dobro ide. Očito su u finalnoj fazi, jer rijetki se probiju kroz CIA medijsku blokadu.
    Odličan komentar situacije: https://www.danijel.org/blog/how-to-win/

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Osvojili su “Oscara” za industrijski dizajn, a onda sve snage uložili u kreiranje najboljih madraca

Uz mnoge druge domaće i inozemne nagrade, Filip Havranek i Kristina Lugonja dobitnici su Red Dota, najprestižnije svjetske nagrade za industrijski dizajn, a odnedavno su postali i osnivači startupa. Iako su dosad dizajnirali različite namještaje i proizvode - od stolova, stolica, lampi i prijenosnih SSD-ova - njihov prvi startup proizvod je madrac Nimbus koji se ne prodaje u nijednoj fizičkoj trgovini.

Kultura 2.0

Kako iskoristiti advent za employer branding (a da nije samo domjenak)

Važnost dobrog raspoloženja unutar tvrtke ne možemo zanemariti, pogotovo kad je riječ o kraju godine kada se projekti privode kraju dok se istovremeno pripremmo za nadolazeće. Čini se da je A1 otkrio najbolju formulu kako preživjeti zimu: mjesec dana blagdana u uredima.

Startupi i poslovanje

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Tehnologija

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Tehnologija

Hardverski vodič za sve trenutne i buduće influencere, freelancere i gamere

Kraj jedne godine i ulazak u novu možete pamtiti po retrospektivi na prošle uspjehe i neuspjehe te novogodišnjim planovima koji su se izjalovili do sredine siječnja. A možete i po tome kako ste napokon odlučili napraviti prvi korak prema ostvarenju svog influencerskog, gamerskog ili freelancerskog sna. Hardver možda nije najvažnija stvar u toj priči, ali je sigurno bitna stvar za početak.