Infowars dokazuje da su društveni mediji - mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

U digitalnom svijetu gdje svatko može postati novinar i gdje je platforma, odnosno društvena mreža te njeni algoritmi, urednik, ne može se pobjeći od odgovornosti koju to nosi sa sobom. No, da su društvene mreže nošenju s tom odgovornosti poprilično nedorasle, pokazuje aktualni slučaj Infowarsa, ali i oni bliži nama zbog kojih smo se često pitali gdje su Di su pare.

Twitter je konačno blokirao Alexa Jonesa… Djelomično i privremeno

Twitter je konačno popustio i iznašao polurješenje za Alexa Jonesa, ekstremista i pokretača kontroverznog medija Infowars, koji je često optuživan za širenje lažnih vijesti i teorija zavjere. Naime, Alex Jones privremeno svog profila više ne može objavljivati tvitove, ali može lajkati tuđe te ih retvitati.

(Inače, zanimljivost na koju sam provjeravajući ovu informaciju naišla jest da Jonesa prati i Turistička zajednica grada Zagreba. Hm?)

Iako sam se svim silama trudila izbjeći pisanje o još jednoj temi odgovornosti, cenzure, tolerancije, netolerancije, slobode govora, govora mržnje u dobu društvenih medija, ovaj me potez Twittera poprilično razljutio. Jer je, zapravo, u ovom trenutku nimalo potreban kompromis. Jer je vrlo slab pokušaj gašenja požara. Jer je nekonzistentan i s odlukama ostalih tehnoloških platformi na kojima je Alex Jones (bio) prisutan, poput Facebooka, YouTubea, Vimea, Apple Storea, Pinteresta, LinkedIna, Spotifya, pa čak i MailChimpa. Jer je nekonzistentan sa samom platformom Twitter i njenim pravilima, a i sa stavom samog vodstva jer je Jack Dorsey, CEO ove društvene mreže, do unazad nekoliko dana čvrsto branio stav zašto Jonesov profil ne želi blokirati.

Čak je pozvao i novinare New York Timesa da prisustvuju sastancima na kojima se o tome odlučuje.

Društvene mreže nemaju kapaciteta nositi se s kompliciranim situacijama koje su same stvorile

Reality show uživo koji pokazuje da se društveni mediji ne znaju nositi s vremenom u kojemu živimo i koje su, na kraju krajeva, i sami sukreirali. Nebitno je čak kojoj strani političkog spektra Alex Jones (ekstremno) naginje, vidjeli smo do sada na šarolikim primjerima kako društveni mediji ne znaju gdje bi povukli granicu između slobode govora i govora mržnje, satire i ozbiljnog sadržaja, ne znaju preuzeti odgovornost za ono što rade njihovi korisnici, poput širenja teorija zavjere, govora mržnje i lažnih vijesti, iako su pojedinima upravo oni omogućili da imaju daleko jači doseg i utjecaj no što bi to imali bez društvenih mreža. Ne znaju predvidjeti ni vlastiti utjecaj, kao ni provesti vlastita pravila. Ma ni osmisliti ih najbolje – zato ih često mijenjaju u hodu i djeluju reaktivno, a ne proaktivno.

A nemaju ni približno dovoljno ljudstva da bi vlastita pravila dosljedno provodili, stoga se prečesto oslanjaju na algoritme. I to nekako funkcionira, klapa, dok se svjetla javnosti i medija ne upere upravo u njih, društvene medije, zahvaljujući pojedincima poput Alexa Jonesa koji ne bi ni trebali biti tema rasprave izvan onih neobičnih dijelova interneta u koje, kad zalutate oko 2–3 ujutro potaknuti nesanicom ili kakvom supstancom, zaključite da je krajnje vrijeme za poći spavati, a možda i ugasiti internet na koji dan.

Twitter se boji blokirati Jonesa jer se boji – za sebe

Iako je Dorsey donedavno tvrdio da Jones nije prekršio Twitterova pravila, koja uključuju zabranu govora mržnje, zlostavljanje, prijetnje, a posebice prema ranjivim osobama i njihovoj zajednici, uključujući i one koje su bile žrtve masovnih ubojstava, očito je da se nešto tu poremetilo jer…

…je Jones do sada rekao mnogo, mnogo toga. Kako podsjeća The Verge, Jones je, među ostalim naveo da bi Jennifer Lopez trebala otići u Somaliju da je siluju, potom da je bivši predsjednik SAD-a Barack Obama bio član Al’Quaide, zatim da je Hillary Clinton bila uključena u sotonističko trgovanje djecom za seksualne potrebe iz određene picerije, što je postalo poznato kao Pizzagate (jer je to ponukalo neke od njegovih fanova da sami provjere što se događa u spomenutoj piceriji, naravno, opremljeni oružjem)… A tvrdio je kako je masovna pucnjava u školi Sandy Hook, koja se dogodila 2012. i gdje je poginulo 20 djece i 6 odraslih osoba, zapravo lažna, što je dovelo do uznemiravanja i zlostavljanja roditelja preminule djece.

Za širenje svoje propagande, lažnih vijesti i okupljanje pratitelja koristio je svima poznate tehnološke alate, od društvenih mreža, preko newslettera do podcasta, a svi su ga veliki igrači redom posljednjih tjedana blokirali, dok je Twitter ostao kao posljednji bastion obrane… Iskreno, ne znam ni sama čega.

Vjerojatno daljnjeg pada broja vlastitih korisnika.

Ne blokirati, nego poticati dobro, ograničavati loše. Hm?

Jack Dorsey se slaže s prijedlogom da se, u duhu slobode govora, ne bude tako lak na okidaču što se tiče zabrana, nego da se “potiče dobro ponašanje i ograničava loše”. Pod ograničavanjem se misli upravo na to – korisnici bi trebali sami kreirati feed sadržaja koji im se prikazuje uz razne postavke, algoritmi bi trebali otežavati pronalazak sadržaja koji se smatra manje poželjnim, uz pomoć korisnika koji bi taj sadržaj prijavljivali…

Ček, zar se to već sada ne događa? Nisu li upravo sve te silne i sve kompliciranije opcije, da možemo nekoga muteati, odgoditi prikazivanje objava na određeno vrijeme ili blokirati te načini na koje funkcioniraju algoritmi prikazivanja (ili neprikazivanja) sadržaja doveli do situacija o kojima danas diskutiramo? Ne postaje li govor mržnje usprkos tome dalje prečesto viralan, nije li jedan Alex Jones glavna tema tehnološke i šire zajednice već tjednima? Nisu li upravo opcije prijavljivanja nepoželjnog sadržaja dovele do onoga što su krajem prošle godine domaći mediji nazivali hibridnim ratom ljevice i desnice? Kamo je nestala satirična stranica Di su pare?

A da ne spominjemo da će upravo i sama spomen otežavanja pronalaska određenog sadržaja povući temu shadowbanninga, koja je kompleksna sama po sebi.

Problematika shadowbanninga i uređivanja sadržaja na društvenim mrežama

Jer, kako danas kaže posljednji izvršni urednik Gawkera, medija koji je 2016. detaljno pisao o problematici Facebookovih trending vijesti, iza kojih je stajao i algoritam, ali i urednički tim, John Cook:

Facebook nije mogao priznati javnosti da se njegova zajednica logira u Facebook kako bi stalno žvakali memove Fox Newsa ili rasističke priče Daily Callera. Ako bi trending opcija pokazivala doista ono što su korisnici najviše konzumirali i o tome razgovarali, izgledala bi poput WC-a. Stoga je Facebook potiho zaposlio ljude kako bi donosili uredničke odluke (…).

To se zove izdavaštvo, a Facebook ne želi biti izdavač, djelomično jer ne želi biti odgovoran za svoje postupke.

Društveni mediji imaju krizu identiteta

Upravo postojanje uredničkog tima dokazuje i da su društveni mediji zapravo željeli, a vjerojatno i dalje žele, zamijeniti medije, dok to nije postalo preosjetljivo pitanje. Pa prisjetimo se samo Facebookovog projekta Paperneslavno je propao, ali dokazuje da je upravo ova društvena mreža htjela biti naslovnica naših personaliziranih novina. A pogledajmo i što se dogodilo nakon što je Facebook otpustio svoj urednički tim – u rubriku trending prelako su dospijevale lažne vijesti, poput one da je voditeljica Fox Newsa Megyn Kelly otpuštena jer je tajno podržavala Hillary Clinton za predsjedničku kandidatkinju uoči izbora u SAD-u.

Pogrešno je tvrditi da društvene tehnološke platforme nisu izdavači, iako je točno da su nešto poprilično kompliciranije od izdavača, medija u tradicionalnom smislu. Zato smo se i našli u ovom kompliciranom razdoru gdje nitko ne želi preuzeti odgovornost, povlačiti jasne granice oko toga što je dozvoljeno, a što nije, kome je dozvoljeno, a kome ne… Osim ako baš ne mora.

A možda je došlo krajnje vrijeme za to moranje.

Ili, da završim u malo zlobnijem tonu, ako su medijima društveni mediji preuzeli dobar dio oglašivačkog kolača, glavnog izvora financiranja, onda nek’ preuzmu i dobar dio odgovornosti koje, bivanje medijem, nosi sa sobom.

ponuda

Komentari

  1. Krešimir Jakić

    Krešimir Jakić

    16. 08. 2018. u 1:19 pm Odgovori

    Zapravo pokazuje da je sve kontrolirano s jednog mjesta. Kad te banniraju Apple i Facebook u 3 ujutro po lokalnom vremenu, jer imaš različito mišljenje od nečije agende. “Ne može tako više druže!” Zašto ta regresivna i represivna ljevica radi tako aktivno na utišavanju disidenata? Jer nemaju argument, a istina nije na njihovoj strani. I što im preostaje nego nasilno utišat sve suprotnog mišljenja, dobro poznata metoda svih ljevičara. Društvena odgovornost je javno istupiti i reći što znaš da je istina, što percipiraš, a Alex Jones je jedan od rijetkih koji upozorava svoj narod godinama, posebno od 2014. da SAD deep state obavještajna močvara aktivno radi da se desi nuklearni rat s Rusijom i Kinom. Ne zaboravimo, SAD jedini imaju first strike politiku. Lako ocrnit druge, pa smaknut, Amerima to jako dobro ide. Očito su u finalnoj fazi, jer rijetki se probiju kroz CIA medijsku blokadu.
    Odličan komentar situacije: https://www.danijel.org/blog/how-to-win/

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Od Yahoove milijarde do Automatticovih par milijuna: Tumblr i WordPress pod istim krovom

Tumblr, svojedobno pionir microblogginga, a danas samo blijeda slika stare slave, ipak nalazi svog spasioca u nekada glavnom blogerskom konkurentu.

Internet marketing

Sve više brendova u komunikaciji bira nesavršenost, autentičnost, ljudskost – a vi?

Današnji korisnici u reklamama žele vidjeti “prave” modele, žele inkluzivnost, žele autentičnost. Prolazi li vrijeme savršenosti, dosadašnjeg marketinškog ideala?

Startupi i poslovanje

Imate rješenje za fintech ili banke? Zadnji vam je rok za prijavu na regionalni Elevator Lab Challenge!

Žele li ubrzati svoj razvoj poput švedske Klarne koja je osigurala skoro pola milijarde dolara investicije za svoje 'Buy now, pay later' rješenje, hrvatski fintech startupi mogu se prijaviti na Elevator Lab program do 10. kolovoza.

Internet marketing

Mariju Renić Marić majčinstvo “gurnulo” u potpuno nove blogerske vode (ali ne i na Instagram)

Nakon što je više od desetljeća blogala pod svojim imenom, Marija Renić Marić krajem prošle godine napravila je veliku promjenu - blog je preimenovala u “Maminu čaroliju” i počela pisati isključivo o temama vezanima uz roditeljstvo. Kako i zašto, otkriva u razgovoru.