Infowars dokazuje da su društveni mediji - mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

U digitalnom svijetu gdje svatko može postati novinar i gdje je platforma, odnosno društvena mreža te njeni algoritmi, urednik, ne može se pobjeći od odgovornosti koju to nosi sa sobom. No, da su društvene mreže nošenju s tom odgovornosti poprilično nedorasle, pokazuje aktualni slučaj Infowarsa, ali i oni bliži nama zbog kojih smo se često pitali gdje su Di su pare.

Twitter je konačno blokirao Alexa Jonesa… Djelomično i privremeno

Twitter je konačno popustio i iznašao polurješenje za Alexa Jonesa, ekstremista i pokretača kontroverznog medija Infowars, koji je često optuživan za širenje lažnih vijesti i teorija zavjere. Naime, Alex Jones privremeno svog profila više ne može objavljivati tvitove, ali može lajkati tuđe te ih retvitati.

(Inače, zanimljivost na koju sam provjeravajući ovu informaciju naišla jest da Jonesa prati i Turistička zajednica grada Zagreba. Hm?)

Iako sam se svim silama trudila izbjeći pisanje o još jednoj temi odgovornosti, cenzure, tolerancije, netolerancije, slobode govora, govora mržnje u dobu društvenih medija, ovaj me potez Twittera poprilično razljutio. Jer je, zapravo, u ovom trenutku nimalo potreban kompromis. Jer je vrlo slab pokušaj gašenja požara. Jer je nekonzistentan i s odlukama ostalih tehnoloških platformi na kojima je Alex Jones (bio) prisutan, poput Facebooka, YouTubea, Vimea, Apple Storea, Pinteresta, LinkedIna, Spotifya, pa čak i MailChimpa. Jer je nekonzistentan sa samom platformom Twitter i njenim pravilima, a i sa stavom samog vodstva jer je Jack Dorsey, CEO ove društvene mreže, do unazad nekoliko dana čvrsto branio stav zašto Jonesov profil ne želi blokirati.

Čak je pozvao i novinare New York Timesa da prisustvuju sastancima na kojima se o tome odlučuje.

Društvene mreže nemaju kapaciteta nositi se s kompliciranim situacijama koje su same stvorile

Reality show uživo koji pokazuje da se društveni mediji ne znaju nositi s vremenom u kojemu živimo i koje su, na kraju krajeva, i sami sukreirali. Nebitno je čak kojoj strani političkog spektra Alex Jones (ekstremno) naginje, vidjeli smo do sada na šarolikim primjerima kako društveni mediji ne znaju gdje bi povukli granicu između slobode govora i govora mržnje, satire i ozbiljnog sadržaja, ne znaju preuzeti odgovornost za ono što rade njihovi korisnici, poput širenja teorija zavjere, govora mržnje i lažnih vijesti, iako su pojedinima upravo oni omogućili da imaju daleko jači doseg i utjecaj no što bi to imali bez društvenih mreža. Ne znaju predvidjeti ni vlastiti utjecaj, kao ni provesti vlastita pravila. Ma ni osmisliti ih najbolje – zato ih često mijenjaju u hodu i djeluju reaktivno, a ne proaktivno.

A nemaju ni približno dovoljno ljudstva da bi vlastita pravila dosljedno provodili, stoga se prečesto oslanjaju na algoritme. I to nekako funkcionira, klapa, dok se svjetla javnosti i medija ne upere upravo u njih, društvene medije, zahvaljujući pojedincima poput Alexa Jonesa koji ne bi ni trebali biti tema rasprave izvan onih neobičnih dijelova interneta u koje, kad zalutate oko 2–3 ujutro potaknuti nesanicom ili kakvom supstancom, zaključite da je krajnje vrijeme za poći spavati, a možda i ugasiti internet na koji dan.

Twitter se boji blokirati Jonesa jer se boji – za sebe

Iako je Dorsey donedavno tvrdio da Jones nije prekršio Twitterova pravila, koja uključuju zabranu govora mržnje, zlostavljanje, prijetnje, a posebice prema ranjivim osobama i njihovoj zajednici, uključujući i one koje su bile žrtve masovnih ubojstava, očito je da se nešto tu poremetilo jer…

…je Jones do sada rekao mnogo, mnogo toga. Kako podsjeća The Verge, Jones je, među ostalim naveo da bi Jennifer Lopez trebala otići u Somaliju da je siluju, potom da je bivši predsjednik SAD-a Barack Obama bio član Al’Quaide, zatim da je Hillary Clinton bila uključena u sotonističko trgovanje djecom za seksualne potrebe iz određene picerije, što je postalo poznato kao Pizzagate (jer je to ponukalo neke od njegovih fanova da sami provjere što se događa u spomenutoj piceriji, naravno, opremljeni oružjem)… A tvrdio je kako je masovna pucnjava u školi Sandy Hook, koja se dogodila 2012. i gdje je poginulo 20 djece i 6 odraslih osoba, zapravo lažna, što je dovelo do uznemiravanja i zlostavljanja roditelja preminule djece.

Za širenje svoje propagande, lažnih vijesti i okupljanje pratitelja koristio je svima poznate tehnološke alate, od društvenih mreža, preko newslettera do podcasta, a svi su ga veliki igrači redom posljednjih tjedana blokirali, dok je Twitter ostao kao posljednji bastion obrane… Iskreno, ne znam ni sama čega.

Vjerojatno daljnjeg pada broja vlastitih korisnika.

Ne blokirati, nego poticati dobro, ograničavati loše. Hm?

Jack Dorsey se slaže s prijedlogom da se, u duhu slobode govora, ne bude tako lak na okidaču što se tiče zabrana, nego da se “potiče dobro ponašanje i ograničava loše”. Pod ograničavanjem se misli upravo na to – korisnici bi trebali sami kreirati feed sadržaja koji im se prikazuje uz razne postavke, algoritmi bi trebali otežavati pronalazak sadržaja koji se smatra manje poželjnim, uz pomoć korisnika koji bi taj sadržaj prijavljivali…

Ček, zar se to već sada ne događa? Nisu li upravo sve te silne i sve kompliciranije opcije, da možemo nekoga muteati, odgoditi prikazivanje objava na određeno vrijeme ili blokirati te načini na koje funkcioniraju algoritmi prikazivanja (ili neprikazivanja) sadržaja doveli do situacija o kojima danas diskutiramo? Ne postaje li govor mržnje usprkos tome dalje prečesto viralan, nije li jedan Alex Jones glavna tema tehnološke i šire zajednice već tjednima? Nisu li upravo opcije prijavljivanja nepoželjnog sadržaja dovele do onoga što su krajem prošle godine domaći mediji nazivali hibridnim ratom ljevice i desnice? Kamo je nestala satirična stranica Di su pare?

A da ne spominjemo da će upravo i sama spomen otežavanja pronalaska određenog sadržaja povući temu shadowbanninga, koja je kompleksna sama po sebi.

Problematika shadowbanninga i uređivanja sadržaja na društvenim mrežama

Jer, kako danas kaže posljednji izvršni urednik Gawkera, medija koji je 2016. detaljno pisao o problematici Facebookovih trending vijesti, iza kojih je stajao i algoritam, ali i urednički tim, John Cook:

Facebook nije mogao priznati javnosti da se njegova zajednica logira u Facebook kako bi stalno žvakali memove Fox Newsa ili rasističke priče Daily Callera. Ako bi trending opcija pokazivala doista ono što su korisnici najviše konzumirali i o tome razgovarali, izgledala bi poput WC-a. Stoga je Facebook potiho zaposlio ljude kako bi donosili uredničke odluke (…).

To se zove izdavaštvo, a Facebook ne želi biti izdavač, djelomično jer ne želi biti odgovoran za svoje postupke.

Društveni mediji imaju krizu identiteta

Upravo postojanje uredničkog tima dokazuje i da su društveni mediji zapravo željeli, a vjerojatno i dalje žele, zamijeniti medije, dok to nije postalo preosjetljivo pitanje. Pa prisjetimo se samo Facebookovog projekta Paperneslavno je propao, ali dokazuje da je upravo ova društvena mreža htjela biti naslovnica naših personaliziranih novina. A pogledajmo i što se dogodilo nakon što je Facebook otpustio svoj urednički tim – u rubriku trending prelako su dospijevale lažne vijesti, poput one da je voditeljica Fox Newsa Megyn Kelly otpuštena jer je tajno podržavala Hillary Clinton za predsjedničku kandidatkinju uoči izbora u SAD-u.

Pogrešno je tvrditi da društvene tehnološke platforme nisu izdavači, iako je točno da su nešto poprilično kompliciranije od izdavača, medija u tradicionalnom smislu. Zato smo se i našli u ovom kompliciranom razdoru gdje nitko ne želi preuzeti odgovornost, povlačiti jasne granice oko toga što je dozvoljeno, a što nije, kome je dozvoljeno, a kome ne… Osim ako baš ne mora.

A možda je došlo krajnje vrijeme za to moranje.

Ili, da završim u malo zlobnijem tonu, ako su medijima društveni mediji preuzeli dobar dio oglašivačkog kolača, glavnog izvora financiranja, onda nek’ preuzmu i dobar dio odgovornosti koje, bivanje medijem, nosi sa sobom.

ponuda

Komentari

  1. Krešimir Jakić

    Krešimir Jakić

    16. 08. 2018. u 1:19 pm Odgovori

    Zapravo pokazuje da je sve kontrolirano s jednog mjesta. Kad te banniraju Apple i Facebook u 3 ujutro po lokalnom vremenu, jer imaš različito mišljenje od nečije agende. “Ne može tako više druže!” Zašto ta regresivna i represivna ljevica radi tako aktivno na utišavanju disidenata? Jer nemaju argument, a istina nije na njihovoj strani. I što im preostaje nego nasilno utišat sve suprotnog mišljenja, dobro poznata metoda svih ljevičara. Društvena odgovornost je javno istupiti i reći što znaš da je istina, što percipiraš, a Alex Jones je jedan od rijetkih koji upozorava svoj narod godinama, posebno od 2014. da SAD deep state obavještajna močvara aktivno radi da se desi nuklearni rat s Rusijom i Kinom. Ne zaboravimo, SAD jedini imaju first strike politiku. Lako ocrnit druge, pa smaknut, Amerima to jako dobro ide. Očito su u finalnoj fazi, jer rijetki se probiju kroz CIA medijsku blokadu.
    Odličan komentar situacije: https://www.danijel.org/blog/how-to-win/

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako tehnologija može pomoći kod prilagodbe na novo radno mjesto?

Proces navikavanja i upoznavanja s novim poslom može biti vrlo stresan, ali njegovom digitalizacijom možemo doći do boljeg iskustva za poslodavca i zaposlenika - bez previše drame.

Intervju

The Enchanted World: Dvočlani indie tim iz BiH stigao do suradnje s Appleom na servisu Arcade

Ako još niste isprobali Apple Arcade, možda vas privuče činjenica da se među prvotnih 60 naslova nalazi vrhunska igra The Enchanted World, stvorena u susjednoj nam BiH koja je u međuvremenu postala i jedna od najpoznatijih igara na servisu.

Intervju

Prodekan FERIT-a Topić: “Meke” vještine za inženjere znače veću konkurentnost

Osječki FERIT bit će domaćin Tech Consultant Meetupa ove srijede, na kojem će se govoriti o tome što je potrebno studentima za uspješnu karijeru IT konzultanta. Otkrit ćemo djelić toga - dobro razvijene "meke" vještine.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

U Osijeku se proteklog tjedna održalo 13. izdanje Međunarodne konferencije o poduzetništvu kojoj su ovaj put tema bili ljudski resursi.

Startupi i poslovanje

Kako bi Rimac, Bakić, Car i drugi hrvatski poduzetnici uložili 100.000 kuna da imaju startup?

Good Game Liftoff startup natjecanje prošle je godine u žiriju okupilo poznate hrvatske poduzetnike i stručnjake, a koji su tada prepoznali potencijal mladog tima iza društvene igre Mundus. Ususret novom izdanju Lifoffa vraćamo se do Mundusa i žirija po par dobrih savjeta.