Da, #PrekinimoŠutnju, ali bez 'influencera' Kujundžić bi se opet oglušio na mučnu istinu

Da, #PrekinimoŠutnju, ali bez ‘influencera’ Kujundžić bi se opet oglušio na mučnu istinu

Kampanja #PrekinimoŠutnju, koju je pokrenula udruga RODA - Roditelji u akciji još prije četiri godine, ovih je dana oživljena i višestruko pojačana zahvaljujući jednoj utjecajnoj ženi - saborskoj zastupnici Ivani Ninčević Lesandrić, koja je o svom mučnom iskustvu progovorila javno. I pokrenula lavinu koja se ne stišava.

Tema utjecaja itekako je vruća u marketinškim krugovima, koliko god mnogima iz industrije već izlazila na uši. No, posljednjih dana svjedočimo sve većem broju svojevrsnih aktivističkih kampanja koje predvode upravo razne utjecajne osobe – i to ne iz komercijalnih pobuda.

Ako se držimo samo “ženske” tematike, na globalnoj razini još ne stišava plamen zvan #MeToo (iako je taj pokret već u fazi da ima i jaku opoziciju zvanu #HimToo, a opet je i taj pokret u fazi da je izazvao reakcije na tipičan internetski način – memove). Trenutno, u listopadu, više razmišljamo o našim grudima jer je upravo taj mjesec posvećen borbi protiv raka dojki. Ako ste i vi primijetili nešto veći broj dekoltea no što je to uobičajeno na svom Instagram feedu, vjerojatno to možete zahvaliti Miji Dropuljić, poznatoj modnoj urednici i novinarki, danas marketingašici, koja je pokrenula pravu malu društveno-medijsku lavinu uz hashtag #volimcice.

No ništa nije uzburkalo tolike duhove kao istup saborske zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić koja je odlučila progovoriti o svom mučnom iskustvu u KBC Split, nakon spontanog pobačaja.

Pandorina kutija

Iako njen istup nije bio na internetu, nego usred sabornice, usred vrlo aktualne rasprave o opozivu ministra zdravstva Milana Kujundžića, ostavio je snažan utjecaj na sve koje je ova priča osobno dotaknula – i šire.

Naime, tri dana nakon tog istupa, internet gori. Internet gori od priča žena koje dijele svoja mučna iskustva tijekom i nakon poroda, kiretaža, aspiracija, zahvata vezanih uz medicinski potpomognute oplodnje. Gori od priča žena koje su sve te ionako mučne zahvate prošle ičega što bi im ublažilo bol – bez anestezije, bez tople riječi. Dapače, iskustva će pokazati da je postupanje često bilo vrlo grubo, bez objašnjenja, bez uputa, bez ponuđenih opcija na koje pacijentice imaju pravo.

Dosta je više! Odlučile smo ponovo prekinuti šutnju. Svaki tjedan primamo priče žena o tome kako im je "na živo" rađena…

Geplaatst door RODA – Roditelji u akciji op Vrijdag 12 oktober 2018

Žene šute, žene viču?

Možda se neće svi složiti s onime što ću sada navesti, ali sva moja životna i poslovna iskustva pokazuju isto – žene su sklone šutnji, trpljenju, bilo da je riječ o blagom seksizmu na poslu, bilo seksualnom zlostavljanju, svojim medicinskim stanjima i mučnim iskustvima u medicinskim ustanovama.

To je možda kontradiktorno sa svime što nam pokazuju statistike na društvenim mrežama otkako one postoje – žene su brojnije i aktivnije, samim time i “brbljavije” na njima. A zajednica majki, koja je ovim aktualnim slučajem posebno pogođena, na društvenim mrežama možda je jedna od najaktivnijih i najstrastvenijih, rekla bih prema osobnom iskustvu.

Zašto onda mnogi tek sada čuju ovakve priče, a poneki im upravo zbog toga teže vjeruju?

Žene se ušutkava

Možda ovo gore navedeno jest kontradiktorno na prvi pogled, ali kad se vidi samo koja je bila reakcija predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića na intimnu i bolnu priču svoje kolegice, saborske zastupnice, ljudskog bića koje je prošlo bolnu traumu i odlučilo javno o tome progovoriti, možda je ta šutnja razumljivija.

Kolegice Lesandrić, pa dobro nemojte sad, jednu vrlo intimnu stvar iznosite. Dovodite me u vrlo neugodnu situaciju.

Neugodnu situaciju. Nedajbože da bi nekome tuđa bol, fizička i psihička, bila neugodna. Bolje je šutjeti. Odnosno, govoriti o tome samo u zatvorenim krugovima koji tu bol razumiju – među ženama koje su prošle isto.

Šutnja se neuspješno prekida već godinama

To možda objašnjava činjenicu zašto prva Rodina akcija #PrekinimoŠutnju, pokrenuta još 2014., iako je imala odličan odjek među ciljanom skupinom, majkama, uz ponešto medija, većinom je tamo i ostala. Četiri godine kasnije, vidimo da je praksa u bolnicama i dalje ista, žene se javljaju s istim iskustvima, samo što je ovaj put situacija malo drugačija – o svemu je progovorila jedna žena “s vrha”, jedna utjecajna osoba, da ne kažemo marketinškim jezikom – influencerica.

I sada, odjednom, imamo pravu lavinu – na svako podijeljeno iskustvo u medijima, na društvenim mrežama, javljaju se nova. Na svako novo iskustvo, javlja ih se još. Komentari komentara otkrivaju stare rane, žene se prisjećaju svega onoga što su zatomile. Prava Pandorina kutija.

Odgovornost utjecaja

Ivana Ninčević Lesandrić u svibnju je na konferenciji Ladies of New Business govorila o utjecaju. Krešimir Strahonja/Netokracija

Ivanu Ninčević Lesandrić, kao nekoga tko je prešao iz poslovnog svijeta u politiku, ugostili smo na prošlome izdanju konferencije Ladies of New Business u svibnju, ne znajući da su joj rane povezane s mučnim događajem o kojemu je tek sada progovorila vrlo svježe. Iako su tema te konferencije bili influenceri, organizirali smo panel, u kojemu sam i sama sudjelovala, na temu onih koji možda imaju utjecaj, ali ne nužno i povjerenje milenijalaca, koji, eto, influencerima vjeruju – novinari, političari…

U raspravi se zaključilo kako javne osobe itekako mogu oblikovati mišljenja svojih pratitelja, što se nipošto ne smije shvaćati olako. Dapače, taj se utjecaj predstavlja veliku odgovornost – s jedne se strane može koristiti za poslovanje, pa tako danas imamo mnoge koje na upit o svom zanimanju odgovaraju da su influenceri, s druge se strane taj utjecaj može koristiti za otvaranje važnih pitanja i promjene. Jer se danas, zahvaljujući društvenim mrežama koje mogu djelovati kao veliki megafon, svijest o nekoj problematici može proširiti vrlo brzo, ali najčešće samo ako se u to uključe – utjecajne osobe.

  • Pokret #MeToo postojao je cijelo desetljeće, ali je uzeo maha tek kad se o svemu glumica Ashley Judd oglasila o svom iskustvu s Harveyom Weinsteinom.
  • Svijest o tome da bi u jednom trenutku trebale napraviti samopregled i otići na mamografiju postoji u primozgu svake žene, ali možda će tek kampanja #volimcice njihovog uzora Mije Dropuljić, i drugih utjecajnih žena koje su se uključile, osvijestiti mlade djevojke da komplikacije mogu nastati i u ranijoj dobi.
  • Da se kiretaža izvodi bez anestezije poznato je svim ženama koje su kroz to prošle ili o tome čule od prijateljica te drugih žena na internetu… Ali tek kada je saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić o tome progovorila, i one se usude glasnije dijeliti svoja iskustva i možda time konačno nešto i promijeniti. Zato i jest pomalo spontano nastalo oživljavanje hvalevrijednog Rodinog pokreta #PrekinimoŠutnju.

Usput, možda istupi ovih utjecajnih osoba budu imali utjecaj na druge “utjecajnike” – da ne koriste svoju novostečenu moć samo za komercijalne svrhe.

Trećina žena zbog lošeg iskustva na porodu možda se neće odlučiti na još jedno dijete

Inače, ako nekome i dalje nije jasna problematika, možda da se osvrnemo na demografsku reformu o kojoj se toliko govori posljednjih godina. U Rodinoj anketi, provedenoj nakon prethodne akcije #PrekinomoŠutnju na 4000 žena, izdvojene su neke od poražavajućih statistika s kojima se žene susreću tijekom poroda, a upravo zbog negativnih iskustava čak jedna od tri žene ozbiljno razmišlja o tome želi li uopće imati još djece ili su odlučile da neće imati više djece.

Trećina žena možda se neće odlučiti na ponovni porod, ne toliko zbog loših uvjeta u medicinskim ustanovama, nego zbog postupanja prema njima – a da bi se to promijenilo, nisu potrebna velika ulaganja, navodile su još tada Rode, nego promjene stavova i načina rada.

To je vrlo teško ako stručnjaci i nadležno ministarstvo ne vide potrebu za time.

Potreba se tada nije vidjela, hoće li se vidjeti sada kad je o tome progovorio netko tko ima popriličan utjecaj? Hoće li žene više govoriti o ovoj temi kad imaju u tome uzora i podršku s vrha?

Vjerojatno da, jer to i jest moć influencera.

(No, opet moram napomenuti ono o čemu pišemo godinama – da bi bilo koja aktivistička online kampanja bila uspješna, potrebno je djelovati i offline.)

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.