Ivan Brezak Brkan
08. 05. 2018.
Nećete vjerovati, ali nekad je postojalo zanimanje za nekoga tko je bio sve ikad na Internetu. Eh, kao što danas ne morate biti taj famozni 'webmaster', zašto biste morali znati sve digitalno pomalo? Digitalna dubina temelj je budućnosti vaše digitalne karijere, a mi smo vam pripremili kviz da otkrijete koju digitalnu vještinu prvo probati.
Za mene je digitalno odrastanje krenulo registracijom na Webmajstori.net, gdje su me (ironično) naučili da webmasteri, web majstori, zapravo ne postoje. Dok je nekad sve ‘digitalno’ mogla obavljati samo jedna osoba, razvojem digitalne ekonomije došlo je do potrebe za specijalizacijom i podjelom (digitalnog) posla kakvu je francuski sociolog Emile Durkheim primijetio još u (nedigitalnom) u 19. stoljeću prateći prijelaz predindustrijskih u industrijska, visokospecijalizirana, društva.
Neki su svoju webmajstorsku karijeru počinjali radeći web stranicu za školu, neki za roditeljsku tvrtku, a neki poput mene – za klan (da, klan – ne “esport organizaciju”) u prastarim skriptama za upravljanje sadržajem poput phpNukea i CutePHP-a. Bili smo majstori rada nama poznatog weba, koji se sastajao od hostinga, naših skripti, iframeova i naravno – chatboxa. Ne pitajte.
No, više nismo bili webmasteri, majstori od svega; bili smo dizajneri, programeri… a ja sam htio biti kao Shaun Inman! U to doba je Shaun bio najbliže digitalnom renesansnom čovjeku, kao samostalni pokretač, dizajner i programer analitičke aplikacije Mint te čitača Fever.
Shaun nije trebao nikoga. Znao je programirati, dizajneri, pisati tekst za web…
Nemojte sve pomalo i površno, već dubinski i interdisciplinarno!
Danas mi se čini da mnogi digitalci žele biti kao Shaun. Na Facebooku tako sve češće viđam upite o tome da li primjerice Algebrin digitalni studij, Svi na webova Digitalna akademija ili naše SmartNinja edukacije pokrivaju “sve”, misleći time na što širi dijapazon digitalnog znanja.
Svakako dobro pitanje kad bilo da započinjete svoju digitalnu karijeru ili se u nju prekvalificirate pa ne znate što vas najviše zanima ili vam najbolje ide. Upravo smo zbog toga u 2017. i organizirali 5 konferencija širom Hrvatske kako bismo preko 1000 budućih digitalaca upoznali s potencijalima njihove karijere.
No, kao što sam shvatio kao mladi, nadobudni web majstor: Neće biti dovoljno da znate pomalo od svake digitalne vještine kako biste uspjeli, već ćete neke od tih vještina morati produbiti. LinkedInove vještine, koje možete vidjeti i kod mnogih ambasadora Netokracijinog projekta #DigitalnaKarijera poput Roberta Petkovića, Ide Pandur ili Marka Mišulića, najbolje opisuju da – iako imamo cijeli spektar digitalnih vještina, u nekima jednostavno imamo ‘dublje’ znanje:
Digitalna dubina, za razliku od površnosti, od vas traži i rad. Iako sam po prirodi optimist, ne mogu se ne zapitati isto što se zapitala Elle Dvornik, prigodno za dan rada:
Žele li tako i mladi digitalni napredovati temeljem površne širine svog digitalnog iskustva, nespremni se zaista uhvatiti Google Analyticsa ili WordPressa?
Srećom, tržište digitalnog rada traži digitalni… rad
Prije samo nekoliko godina mnogim je tvrtkama zaista bilo dovoljno da imaju takve majstore, ‘webmajstore’ koji su se bavili svime pomalo; od održavanja web stranice do prvih proto-digitalnih strategija ili analiza digitalnih korisnika.
Danas se većina ‘webmajstora’ razvila u digitalne stratege ili marketingaše, dok su najuspješnije tvrtke shvatile da moraju imati cijeli niz digitalnih specijalista čija će komplementarna znanja dovesti do prave digitalne transformacije.
Uvijek se sjetim razgovora koje sam vodio o razgovorima za poslove u digitalnim odjelima Agrokorovih tvrtki koje je vodio tadašnji direktor odjela digitalnog marketinga Ivan Kovačević – ne samo s njime, nego i onima koji su na njima bili.
Ivanu i njegovim kolegama jednostavno nije bila dovoljna digitalna površnost i mnogi koji su mislili da “znaju” primjerice Google Analytics, shvatili su da trebaju ući u dodatnu dubinu. Webmajstori jednostavno nisu bili dovoljni, jer je u relativno tradicionalnim industrijama tražilo kvalitetno, specijalističko, ali i interdisciplinarno digitalno iskustvo. Prolazili su samo ljudi koji su zaista zasukali svoje očito pikselizirane rukave i – pogodili ste – ušli u digitalne dubine.
Koja je tvoja digitalna vještija? Riješi kviz!
Kako bi ti bilo lakše ući u dubinu digitalnih vještina, pripremili smo jedinstven kviz za koji će ti trebati samo desetak minuta da riješiš:
Quiz Maker – powered by Riddle
Da, znam da ima 36 pitanja, ali što smo rekli – dubinski, ne površno! Nagrada za temeljitost će vam biti prilika da sudjelujete na jednoj od 10 jedinstvenih #DigitalnaKarijera radionica u Zagrebu, Zadru i Osijeku.
Najlakše je svaštariti u digitalnom s obzirom na spektar tehnologija, platformi, alata, znanja i mogućnosti, no tu površnost prepustite susjedovom malom koji “zna s računalima” i direktoru koji misli da “to može sam”. Neka samo misle da znaju, dok vi spajate ključna digitalna iskustva s znanjem iz komplementarnim područja u jedinstveni osobni arsenal digitalnih vještina.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Mirko
08. 05. 2018. u 11:58 am
Pandur? Kovačević? IBB možeš tii bolje 😉
Željko Šimić
09. 05. 2018. u 3:18 pm
Pomalo kontradiktoran članak, a u potpunosti jalov i surov savjet koji ako ga itko bude slijedio stavit će ga u velike probleme. Po pisanju jasno je da autor članka gaji strah od znanja pa je u pitanju bježanje od stresa, jer u IT-u učenje je daleko stresnije od samog rada, upravo jer se učenje novoga odvija uvijek pod pritiskom, uvijek pračeno osjećajem konstantnog pomanjkanja vremena da bi se nešto odradilo – vremena nikad dosta sindrom. Pa ću iznijeti par ispravaka kao senior full-stack developer web-stranica i web-shopova za CMS sustave (WordPress, Weebly, Woocommerce, OpenCart, Shopify…), jer vidim da autor nema dovoljno iskustva i znanja te navodi čitatelje na pogrešne zaključke.
Problem sa specijalizacijom u IT sektoru ne prolazi već zadnjih 5 godina. Iz razloga što vaš projekt manager koji je najčešće osoba koja je nadišla specijalizaciju i zna sva polja i poznaje sve procese rada i kojoj je trebalo min 10 god. konstantnog rada i učenja da postane projekt manager u IT firmi će od svojih zaposlenika tražiti isto, a to je specijaliziranje minimalno jedne djelatnosti, ali potpuno poznavanje svih drugih, jer bez obzira što je netko back-end developer, i barata samo sa bazama i objektno-orjentiranim jezikom on mora biti upoznat sa procesima dizajna i koncipiranja, idejnog razvoja, kao i sa procesima front-end-a kako bi mogao kreativno pristupiti svom poslu koji je specijalizirao, isto tako mora poznavati tehnike publishinga kao i korisničku uporabu kako bi što kvalitetnije odradio svoj dio posla za koji je specijaliziran. Dubinsko poznavanje samo jednog procesa, uzmimo u obzir u ovom slučaju samo baze i objektne jezike smanjuje intelektualnu kreativnost i vidno polje samog zaposlenika i takvi jako brzo budu ispucani iz firmi, jer ne vide ništa oko sebe, pa ni ne znaju prepoznati kada dobiju materijal koji su problemi dostavljenog materijala ili kako ih zaobići ili riješiti pa često vraćaju poluproizvod na početak zbog čega se probijaju rokovi, te kako pripremiti svoj dio rada za sljedeći proces, sljedećeg radnika koji dolazi nakon back-enda. Svaštariti treba, jer time se povećava stupanj kreativnosti i ideja, shvaćanje procesa i poboljšava kvaliteta proizvoda na kojem se radi, međutim svaštariti se može tek onda kada su jedna do dvije bitne stavke procesa dubinski shvaćene i naučene. Kao dokaz evo najsvježijeg primjera: Google je depricirao Ajax sa hashevima i tehnika kojom su se gradile stranice i aplikacije od 2009 ove godine se savjetuje da svi počnu odbacivati ju jer algoritam ne može indexirati sve stranice, a riješenje koje se za sada savjetuje je progresivni razvoj, odnosno prvo tradicionalna izrada web stranica i web aplikacija na koju se onda nadovezuju Angular, Node, jQuery – Ajax i sl. Znači broj optimizacija jedne web stranice i web aplikacije se se udvostručio, jer sad treba osim optimizacije za mobilne uređaje, optimizirati i browser load, browser refresh i browser history – malo je smješno što će se dogoditi krajem 2018. sa svim angular aplikacijama i stranicama kojima je taj framework startna točka – zapravo je frustrirajuće kao i cijeli IT sektor. Pa ti dubinski proučavaj jedan proces i nemoj švrljati. Misliš da će netko za tobom konstantno popravljati tvoje greške i neznanje, učiti te što trebaš znati?! Pojam specijaliziranja autor je shvatio malo predoslovno, ono je moguće u određenim granama, međutim kad je u pitanju IT, koji slovi kao najdinamičniji sektor rada, gdje god ima dinamike način rada je da gdje god zašvrljaš, zašvrljaš duboko. A ne da se zakopaš u svoje usko područje i glumiš pametnog slijepca koji nije ustanju ništa proizvesti jer ne vidi dalje od svog nosa.
Moglo bi se reći da sam dubinski svaštaroš?!!! Što i jesam. Kao i većina drugih stručnjaka. Jer oni koji ne svaštare ne razumiju procese proizvodnje, oni koji ne razumiju procese proizvodnje ne mogu vizualizirati si što proizvode i kako će taj proizvod na koncu izgledati i ponašati se. Tako da oni koji ulaze u IT po prvi puta, svaštarenje je must have, upravo zbog podizanja razine vizualiziranja apstraktnog, kreativnosti i osvještenosti, onog trenutka kad se ljudi prepoznaju u nečemu, treba tek onda dubinski ući u to, jer je puno lakše sa entuzijazmom, voljom i razumjevanjem nešto učiti, nego učiti nešto zato što netko kaže da toga fali (zbog novca). Problem ljudi koji po prvi puta ulaze u IT je što si ništa ne mogu vizualizirati i sve im je preapstraktno, a autor članka kaže da se trebaju fokusirati dubinski u jednu djelatnost. NE!!! Oni prvo moraju naučiti kako digitalni svijet funkcionira i što je sa čime vezano i na što se nastavlja, pa tek onda uz svaštarenje odlučiti koju svaštariju žele detaljnije proučiti i izučiti, onog trenutka kada budu razumijeli te svaštarije. Autoru, 2018. je godina, ne 2003.
Što se tiče Algebre i njihovog školovanja po tečajevima ili fakultetu, iz iskustva mogu reći da su namjenjena izvlačenju love iz korisnika i države i samo tome. Kvaliteta im nije prioritet, a način poslovanja neću komentirati javno obzirom da iz prve ruke znam kako rade i vode nastavu i kako se vode uredi. Moj savjet je kontra onog u članku, a taj je da ljudi iskoriste novac za live online edukaciju na nekom od sveučilišta u svijetu (5 000 eura dođe 2 godine online studiranja na kanadskim i portugalskim fakultetima čije diplome su za razliku od hrvatskih priznate u cijelom svijetu a predavači u toku sa modernim svijetom), a da se potpuno izbjegavaju ustanove poput Algebre, Edunove i Ivore i pojedinih IT fakulteta – recimo FER, Varaždin, Rijeka, Osijek, Beograd, Sarajevo i drugi IT fakulteti koriste iste skripte gdje su se profesori potpisali da su to njihove skripte, znači jedna te ista skripta od 80tih se dila po cijelom Balkanu a profesori po fakultetima se potpisuju da su to njihove skripte. Što se tiče spektra zaposlenih u Netokraciji, evo primjer kvalitete dubinske digitalne vještine tima netokracije:
Average Score – https://developers.google.com/speed/pagespeed/insights/?url=netokracija.hr – Znači onaj tko ne svaštari zna manje, bez obzira koliko god dobro dubinski poznavao svoju materiju, nisi u stanju stvoriti kvalitetan proizvod jer ne razumiješ druge procese o kojima tvoje dubinsko poznavanje ovisi pa poluproizvod kad krene na sljedeći proces biva dostavljen u lošem ili prosječnom izdanju, a na koncu sam proizvod završava kao loš ili prosječan, lišen svake kvalitete, pa tako i ova web stranica kao proizvod koju čine loši pristupi razvoja.
Duboko razumjevanje? – It’s bad SEO with one critical error – tim stručnjaka koristi frameove na web stranici?!!!! https://www.seocentro.com/tools/seo/seo-analyzer.html Mislio sam da oni koji dubinski poznaju svoju materiju znaju kako tražilice bar rade.
Za kraj, da li je vaš tim napravio auditing Netokracija.hr?! Učinito to, i nemojte past sa stolice zbog:
Performance: 0 bodova.
Progressivni razvoj (za koji od 2017. godine Google je zamolio developere da ga pocnu primjenjivati obzirom da su napustene mnoge prakse uvedene 2009. a ovo je jedini način da se osigura da će večina web stranica biti dostupna na svim platformama sa svim postavkama): 18% bodova.
Web stranica vam je dostupna na samo 69% uređaja.
Best practices: samo 50% bodova.
SEO: 90% bodova.
PS. – nisam se prijavljivao nigdje, ja sam sa društvom u osnovnoj i srednoj učio programirati i raditi u Stareditu. Kao klinac DoS je bio start, Staredit je prvi put da sam se upoznao kao klinac sa uvjetima, objektima i petljama. Danas mislim da je IT jedno veliko sranje od struke, al za mene je trenutacno jedino u cemu sam iznadprosjecan, dok ne nadjem nesto normalnije, kao kopanje kanala.
Svaštariti je najteže, jer traži da osoba posjeduje želju za novim znanjem. 😉
Opredjeljenost je druga priča. I takvi koji ne znaju vode radionice.
Znam da je komentar brutalan jer nedvosmisleno u brojkama pokazuje vašu nesposobnost. Objavite ga ako se ne bojite svoje površnosti, ili nemojte ako se bojite svoje nestručnosti. 🙂
Best,
Ž.Š.
Tena Šojer
09. 05. 2018. u 4:29 pm
Bok, Željko, hvala na komentaru, kao i na analizi Netokracije! Htjela bih samo istaknuti nekoliko stvari koje su ti promakle pa tako i potaknule ovaj vrlo dug, ali i argumentiran komentar.
1. Digitalna karijera je usmjerena primarno na studente ne-tehničkih fakulteta koji rade u IT industriji i na digitalnim proizvodima, dakle NE na developere. Rekla bih da te zaveo Ivanov “web majstor”, što je bila samo ilustrativna priča koja se odnosila na vrijeme kad si stranicu natipkao u wordpadu i bio “webmaster”, a mislim da ćeš se složiti sa mnom da je web development daleko dogurao od toga 🙂
2. Netokracija nije tvrtka za development već medijska platforma, tako da ako želiš diskreditirati Ivana, to bi trebalo na temelju njegovih vještina kao novinara ili urednika, ne na temelju efikasnosti Netokracije kao weba, jer je nije nitko od novinara developeao. Dapače, mi koji radimo na Netokraciji najbolje znamo koliko je već spora (i kolio smo živaca izgubili zbog toga :D), ali činjenica je da je ova verzija već prilično stara, zato je u razvoju nova verzija kojoj se svi veselimo. Ako imaš savjet za developera koji na njoj radi, sigurna sam da je dobrodošao!
3. Mislim da i Ivan i ti govorite istu stvar, samo različitim jezikom. Naravno da bilo da je riječ o developmentu ili bilo kojem drugom zanimanju, široko znanje je najbolja baza, za početak jer ti omogućava da razumiješ i ostale procese vezane uz tvoj posao, umjesto da samo “štrikaš” svoje zadatke. Ipak je vrlo malo poslova danas kao rad na traci gdje trebaš raditi jednu izoliranu radnju, a gotovo ni jedan od njih nije u IT-u. Specijalizacija danas ima drugo značenje, rekla bih, a to je dubinsko poznavanje nekih procesa. Uostalom, ti nisi i mobile i web developer i sysadmin istovremeno, niti je tvoj opis posla, zar ne? A to je usporediva situacija u velikom broju digitalnih, ne-developerskih zanimanja u ICT-u gdje mnogi još misle da je najbolje znati sve pomalo, a ništa dobro.
Nadam se da je sad malo jasnije, tu smo ako ima još nedoumica 🙂
Ivan Brezak Brkan
09. 05. 2018. u 6:15 pm
Tena je više manje sve rekla, a tebi bi Željko samo preporučio prije nego što pišeš “brutalne komentare” koji nemaju veze s temom:
1. Malo istražiš o kakvom se projektu, kome je namijenjen tekst, itd. Ovako si, na žalost, ispao prilično neinformiran i površan.
2. Ne napadaš autore ‘ad hominem’ odnosno pokušavaš mene diskredidirati u ovom slučaju nebitnim stavkama umjesto da protuargumentiraš tezu, što očito nisi uspio. Ovakve ‘prozivke’ primjerenije su političkom diskursu, nego stručnim raspravama, zar ne?
3. Zanimljivo mi je kako me prozivaš za razvoj Netokracije (kao što je Tena spomenula, radi se o staroj verziji pri čemu kolege razvijaju upravo novu), a u tekstu sam eksplicitno napomenuo da se time ne bavim više, jer me više zainteresiralo pisanje sadržaaj u kojem sam bio bolji. Jesi li ti uopće pročitao članak ili si vidio naslov i krenuo tipkat?
Čini mi se da si na kraju potpuno promašio fudbal i umjesto da dokažeš moju nesposobnost i svoju tako očitu stručnost, samo ispao agresivan i površan. Žao mi je, jer mi je drago da si se raspisao 🙂
Cheers!
Josip
09. 05. 2018. u 6:55 pm
Željko Šimić je u jednom u pravu. IT i programiranje je danas complete mess. Hrpa čudnih tehnologija koje šefovi bez znanja očekuju da rade zajedno bez da se ruše. Dakle radiš i učiš po cijele dane, a geekovi željini slave stalno smišljaju nove tehnologije koje rade iste stvari (jednako loše) Nikako ne preporučiti onima kojima želiš dobro.