MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera...

MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

U Osijeku se proteklog tjedna održalo 13. izdanje Međunarodne konferencije o poduzetništvu kojoj su ovaj put tema bili ljudski resursi.

Trinaest godina za redom u Osijeku se održava popularno zvana konferencija MKOP, odnosno Međunarodna konferencija o poduzetništvu. Ovogodišnja krilatica konferencije Čovjek, najvažniji resurs budućnosti označavala je fokus na predavanja koja se tiču ljudskih resursa i uloge čovjeka u digitalnoj ekonomiji.

Kroz predavanja HR stručnjaka iz poznatih domaćih tvrtki Five i Infobip te predstavnika Vlade i drugih institucija, čuli smo savjete i iskustva u zapošljavanju i zadržavanju dobrih zaposlenika, ali naravno i o paušalnim obrtima o kojima u posljednje vrijeme sve više slušamo.

Prvo predavanje dana održala je Maja Samardžić iz tvrtke Infobip koja je govorila o izazovima koje u Infobipu imaju kada je riječ o ljudskim resursima, ponajviše zbog vrlo brzog rasta kompanije o kojem smo na Netokraciji već mnogo puta govorili. Maja kaže kako je pogotovo velik posao zahvatio HR odjel Infobipa. U samo godinu dana pristiglo je 700 novih ljudi što je zahtijevalo primjenu inovativnih metoda raspodjele posla kako bi osigurali optimalno funkcioniranje tvrtke prilikom tako brzog širenja.

Matej Snopek / MKOP

Bilo kuda – paušalci svuda!

Osim Majinog predavanja, veliku pozornost privukao je i posljednji panel dana koji je bio jednostavno naslovljen: gig ekonomija. Ovaj pojam koji podrazumijeva poslovanje s radnom snagom utemeljenoj na vanjskim suradnicima, a što prakticiraju tvrtke poput Ubera, Wolta, Bolta i sličnih, u čitavom svijetu podiže i dalje podosta prašine, a kod nas se u posljednje vrijeme dosta veže uz fenomen paušalnih obrta.

Na panelu o ovoj novoj vrsti poslovanja sudjelovali su Ivan Jurlina, predsjednik udruge Osijek Software City, Karla Andrić, predsjednica Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, Matko Katanec, regionalni direktor Wolta te Nikolina Radić, key account manager u tvrtki Adecco.

Ivan je odmah na početku predavanja istaknuo kako su naša geografska lokacija i balkansko stanje uma jedan od glavnih razloga zašto je freelance zaposlenje u porastu. No ističe da pravi razlog svi znamo, a to je da ljudima ostane više novca. Što je, smatra, slučaj za njih barem 95 posto – dok je preostalih pet posto postalo freelancer zbog načina života i osobnih razloga, zaključuje Ivan.

Bez gig ekonomije nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

Što se tiče poslodavaca, Matko jasno kaže kako Wolt ne bi nikad postojao da nema gig ekonomije i mogućnosti kratkotrajnog zaposlenja, ali dodaje i kako je gig ekonomija, odnosno poslovi poput onog u Woltu ili Uberu, zaista transparentna i vrlo jasna. “Mi ne možemo nekoga iskoristiti”, dodaje, jer Wolt jednostavno ne može prisiliti osobu na posao ako ona isključi aplikaciju i ne koristi ju.

Najveći problem gig ekonomije je retencija korisnika, pojašnjava Matko i kaže kako se sve tvrtke natječu u tome da budu što je moguće efikasnije i ponude bolje uvjete. Danas vozači Wolta imaju oko šest do osam tisuća kuna plaće ako rade minimalno osam sati dnevno, što Wolt čini vrlo privlačnim poslom za mnoge.

Kod freelancera nije sve bajno

S druge strane, Karla koja je freelancer već 12 godina, navodi da ju je freelancingu privukao nezavisan stil života i rad s klijentima po njezinim uvjetima. Ističe kako je vrlo velik broj freelancera u EU zapravo ušao u freelancing svojom odlukom, odnosno, žele stil života koji se teško može usporediti s bilo kojim drugim oblikom zaposlenja. Ipak, Karla dodaje i kako freelancing ima svoje tamne strane koje često ne vidimo dok o njemu pričamo i gledamo ga kroz ružičaste naočale.

Najveći nedostatak je u nerazumijevanju osobe, odnosno freelancera. Često agencije uzmu freelancere jer misle da u kratkom periodu mogu isporučiti kvalitetnu uslugu. Vi onda radite pet dana gotovo po 24 sata dnevno, a kada treba isplatiti rad dolazi do šumova u kanalu i to se zna odužiti na nekoliko mjeseci.

Matej Snopek / MKOP

Ipak, najveći problemi su oni pravni. Karla ističe kako Hrvatska država freelancere ne percipira kao legalnu radnu snagu i nema pravnog okvira koji ih štiti – a što ima gotovo svaka zemlja na razini EU. Kod nas je jedini “dobar” okvir ovaj paušalni, zbog kojeg se stalno lome koplja, i to nipošto nije idealno.

Kao velik problem kod gig ekonomije i freelancera su i oni temeljni, egzistencijalni problemi, napominje Ivan. Klasični freelanceri nemaju bolovanje ili godišnji odmor, a teže mogu ostvariti i kredite što ih automatski stavlja u nepovoljnu poziciju u odnosu na stalno zaposlene. S time se slaže i Karla, koja dodaje kako se rodiljna naknada u slučaju freelancera izračunava tako što se od svih uplata u jednoj godini oduzima čak 70 posto što freelancerice stavlja u kategoriju socijalnog slučaja. Ipak, nije sve tako ni crno. Ljudi samo trebaju shvatiti da većini “pravih” freelancera nije cilj raditi iz ureda klijenta i samo s jednim klijentom.

Komentar iz publike poslije panela možda čak i najbolje opisuje percepciju javnosti prema paušalcima. Naime, postavilo se pitanje zašto jednostavno ne odu svi u paušalne obrte ako je tako veća plaća i tako si riješe probleme. Ako dobijete više novaca sebi, zašto uopće itko radi na klasični ugovor? Očito je kako se time ne bi riješili svi problemi domaćeg gospodarstva, ali kada se krene govoriti o tome da “netko dobije više novaca na račun”, nekako volimo eliminirati sve one negativne strane jednadžbe.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!

U prošlom sam nastavku pokazao da nismo iskoristili potencijal koji je drugi val internetskih tehnologija svesrdno nudio - Y2K virus nam očito nije bio dovoljan poguranac, a postoji li šansa da će ovaj novi virus, naš katarzični digitalni transformator Sars-CoV-2, biti jača poluga u rotiranju IT sentimenta?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

“Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj”

U praktično svim segmentima poslovanja ICT tvrtki ima prostora za poboljšanje kad su dječja prava u pitanju, a većina domaćih tvrtki tek treba krenuti tim putem. Donosimo vam nekoliko praktičnih alata i savjeta od samog UNICEF-a.

Novost

Mislav Galler i Nenad Šlibar novi članovi uprave Telemacha

Direktor za tehniku Nenad Šlibar i glavni komercijalni direktor Telemacha Mislav Galler postali su danas članovi uprave domaćeg telekoma.

Kultura 2.0

75% ispitanika nije zadovoljno internom komunikacijom u tvrtki u kojoj radi

Pristigli su rezultati nedavno provedene anketa Jenza, zasebnog digitalnog proizvoda koji razvija Q agency - što su saznali o internoj komunikaciji u hrvatskim tvrtkama?

Startupi i poslovanje

Kako tehnologijom rasteretiti korisničku podršku? Evo studije slučaja

Chatbot rješenja na popularnim aplikacijama i društvenim mrežama mogu preuzeti do 80 posto rutinskih upita koji pristižu korisničkoj podršci, kako je domaća kreativno-tehnološka agencija ClickAttack u tome pomogla UNIQA osiguranju?

Startupi i poslovanje

Infobip u 2021. planira osigurati još 500 milijuna dolara investicije

Hrvatski jednorog Infobip u 2021. planira nastaviti s akvizicijama i brzim rastom, a za to planiraju prikupiti još oko 500 milijuna dolara investicija.

Tehnologija

Voditeljica Vladinog tima otkriva kako je izgledao redizajn e-Građana na koji se čeka od 2014.

Redizajn e-Građana dogodio se zapravo posve slučajno, a isprva ga nisu htjeli koristiti ni sami Vladini službenici, ispričala nam je voditeljica projekta Ivana Vukov.