MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera...

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

U Osijeku se proteklog tjedna održalo 13. izdanje Međunarodne konferencije o poduzetništvu kojoj su ovaj put tema bili ljudski resursi.

Trinaest godina za redom u Osijeku se održava popularno zvana konferencija MKOP, odnosno Međunarodna konferencija o poduzetništvu. Ovogodišnja krilatica konferencije Čovjek, najvažniji resurs budućnosti označavala je fokus na predavanja koja se tiču ljudskih resursa i uloge čovjeka u digitalnoj ekonomiji.

Kroz predavanja HR stručnjaka iz poznatih domaćih tvrtki Five i Infobip te predstavnika Vlade i drugih institucija, čuli smo savjete i iskustva u zapošljavanju i zadržavanju dobrih zaposlenika, ali naravno i o paušalnim obrtima o kojima u posljednje vrijeme sve više slušamo.

Prvo predavanje dana održala je Maja Samardžić iz tvrtke Infobip koja je govorila o izazovima koje u Infobipu imaju kada je riječ o ljudskim resursima, ponajviše zbog vrlo brzog rasta kompanije o kojem smo na Netokraciji već mnogo puta govorili. Maja kaže kako je pogotovo velik posao zahvatio HR odjel Infobipa. U samo godinu dana pristiglo je 700 novih ljudi što je zahtijevalo primjenu inovativnih metoda raspodjele posla kako bi osigurali optimalno funkcioniranje tvrtke prilikom tako brzog širenja.

Matej Snopek / MKOP

Bilo kuda – paušalci svuda!

Osim Majinog predavanja, veliku pozornost privukao je i posljednji panel dana koji je bio jednostavno naslovljen: gig ekonomija. Ovaj pojam koji podrazumijeva poslovanje s radnom snagom utemeljenoj na vanjskim suradnicima, a što prakticiraju tvrtke poput Ubera, Wolta, Bolta i sličnih, u čitavom svijetu podiže i dalje podosta prašine, a kod nas se u posljednje vrijeme dosta veže uz fenomen paušalnih obrta.

Na panelu o ovoj novoj vrsti poslovanja sudjelovali su Ivan Jurlina, predsjednik udruge Osijek Software City, Karla Andrić, predsjednica Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, Matko Katanec, regionalni direktor Wolta te Nikolina Radić, key account manager u tvrtki Adecco.

Ivan je odmah na početku predavanja istaknuo kako su naša geografska lokacija i balkansko stanje uma jedan od glavnih razloga zašto je freelance zaposlenje u porastu. No ističe da pravi razlog svi znamo, a to je da ljudima ostane više novca. Što je, smatra, slučaj za njih barem 95 posto – dok je preostalih pet posto postalo freelancer zbog načina života i osobnih razloga, zaključuje Ivan.

Bez gig ekonomije nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

Što se tiče poslodavaca, Matko jasno kaže kako Wolt ne bi nikad postojao da nema gig ekonomije i mogućnosti kratkotrajnog zaposlenja, ali dodaje i kako je gig ekonomija, odnosno poslovi poput onog u Woltu ili Uberu, zaista transparentna i vrlo jasna. “Mi ne možemo nekoga iskoristiti”, dodaje, jer Wolt jednostavno ne može prisiliti osobu na posao ako ona isključi aplikaciju i ne koristi ju.

Najveći problem gig ekonomije je retencija korisnika, pojašnjava Matko i kaže kako se sve tvrtke natječu u tome da budu što je moguće efikasnije i ponude bolje uvjete. Danas vozači Wolta imaju oko šest do osam tisuća kuna plaće ako rade minimalno osam sati dnevno, što Wolt čini vrlo privlačnim poslom za mnoge.

Kod freelancera nije sve bajno

S druge strane, Karla koja je freelancer već 12 godina, navodi da ju je freelancingu privukao nezavisan stil života i rad s klijentima po njezinim uvjetima. Ističe kako je vrlo velik broj freelancera u EU zapravo ušao u freelancing svojom odlukom, odnosno, žele stil života koji se teško može usporediti s bilo kojim drugim oblikom zaposlenja. Ipak, Karla dodaje i kako freelancing ima svoje tamne strane koje često ne vidimo dok o njemu pričamo i gledamo ga kroz ružičaste naočale.

Najveći nedostatak je u nerazumijevanju osobe, odnosno freelancera. Često agencije uzmu freelancere jer misle da u kratkom periodu mogu isporučiti kvalitetnu uslugu. Vi onda radite pet dana gotovo po 24 sata dnevno, a kada treba isplatiti rad dolazi do šumova u kanalu i to se zna odužiti na nekoliko mjeseci.

Matej Snopek / MKOP

Ipak, najveći problemi su oni pravni. Karla ističe kako Hrvatska država freelancere ne percipira kao legalnu radnu snagu i nema pravnog okvira koji ih štiti – a što ima gotovo svaka zemlja na razini EU. Kod nas je jedini “dobar” okvir ovaj paušalni, zbog kojeg se stalno lome koplja, i to nipošto nije idealno.

Kao velik problem kod gig ekonomije i freelancera su i oni temeljni, egzistencijalni problemi, napominje Ivan. Klasični freelanceri nemaju bolovanje ili godišnji odmor, a teže mogu ostvariti i kredite što ih automatski stavlja u nepovoljnu poziciju u odnosu na stalno zaposlene. S time se slaže i Karla, koja dodaje kako se rodiljna naknada u slučaju freelancera izračunava tako što se od svih uplata u jednoj godini oduzima čak 70 posto što freelancerice stavlja u kategoriju socijalnog slučaja. Ipak, nije sve tako ni crno. Ljudi samo trebaju shvatiti da većini “pravih” freelancera nije cilj raditi iz ureda klijenta i samo s jednim klijentom.

Komentar iz publike poslije panela možda čak i najbolje opisuje percepciju javnosti prema paušalcima. Naime, postavilo se pitanje zašto jednostavno ne odu svi u paušalne obrte ako je tako veća plaća i tako si riješe probleme. Ako dobijete više novaca sebi, zašto uopće itko radi na klasični ugovor? Očito je kako se time ne bi riješili svi problemi domaćeg gospodarstva, ali kada se krene govoriti o tome da “netko dobije više novaca na račun”, nekako volimo eliminirati sve one negativne strane jednadžbe.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Dvije godine od investicije: Microblink posložio produktne timove i planira automatizaciju razvoja proizvoda

Postati tržišni lider u segmentu gdje još nitko nema potpuno rješenje, proširiti se na američkom tržištu i na enterprise klijente... Microblink ima velike ambicije za naredni period. I to s pravom. Evo kako će im u tome pomoći uspješno slaganje produktnih timova i usmjeravanje produktne te go-to-market strategije.

Digitalni proizvodi

Aplikacije kojima možete provjeriti i pratiti kvalitetu – hrane, kozmetike i zraka!

U moru aplikacija, predstavljamo vam 3 provjerene koje će vam pomoći u praćenju toga što unosite i stavljate na sebe, ali i u kakvom se okruženju krećete.

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.