Koliko stvarno košta renoviranje kupaonice, uvoz auta ili putovanje? Ovaj portal računa umjesto vas

Koliko stvarno košta renoviranje kupaonice, uvoz auta ili putovanje? Ovaj portal računa umjesto vas

Koliko ste puta krenuli računati koliko će vas neki projekt ili kupovina koštati, da biste tek usput otkrili cijeli niz troškova o kojima niste imali pojma? Upravo tom problemu pokušava stati na kraj KoštaMe.com.

Koliko stvarno košta renoviranje kupaonice? Je li automobil koji ste pronašli u Njemačkoj doista povoljniji kada uračunate uvoz, registraciju i sve ostale troškove? Koliko trebate izdvojiti za određeni medicinski zahvat, putovanje ili neki veći kućni projekt?

Marko Krišto odlučio je odgovoriti na taj problem portalom KoštaMe.com koji korisnicima pokušava dati početnu procjenu ukupnog troška prije nego što se upuste u veći izdatak.

Marko se inače bavi digitalnim marketingom, Google Adsom, SEO-om, izradom web projekata i AI automatizacijama kroz DigiAdria. Sada je dio tog iskustva pretočio u portal koji bi trebao riješiti boljke mnogih troškovnika. Umjesto da sami tražimo, računamo i zbrajamo desetke pojedinačnih troškova, KoštaMe pokušava procijeniti koliko novca trebamo pripremiti prije nego što donesemo odluku.

I sada ključno pitanje, kako je jednom marketingašu išlo programiranje?

57-godišnji soboslikar uz pomoć AI-ja napravio aplikaciju koju je zamislio prije 12 godina

Kada vibe coding preraste u ozbiljan projekt

Marko se u programiranje nije upustio zato što mu je to bio primarni posao, već iz potrebe da napravi rješenja koja su mu nedostajala na poslu ili tržištu. AI je taj proces danas značajno ubrzao, ali ne znači da umjetna inteligencija može samostalno napraviti dobar proizvod:

I dalje moraš razumjeti problem, znati što želiš napraviti, postaviti logiku, testirati rezultat i prepoznati kada je nešto pogrešno.

KoštaMe je dobar primjer takvog pristupa. Ono što je počelo kao relativno jednostavna ideja za procjenu troškova preraslo je u sustav s vlastitom logikom kalkulatora, izvorima podataka, automatiziranim testovima, analitikom, PDF izvještajima i drugim funkcionalnostima.

Daje li vibe coding programerima supermoći ili oni postaju višak

Nije dovoljno znati cijenu pločica

Marko nam objašnjava platformu na primjeru s kojim se svatko bar jednom susretne u životu, a to je renoviranje kupaonice. Cijenu kvadrata pločica lako je pronaći, no ona je tek jedan dio ukupnog troška. Konačni račun može uključivati rušenje postojeće kupaonice, odvoz materijala, nove instalacije, hidroizolaciju, keramiku, sanitarije, montažu i rad izvođača:

Konačni iznos zato može biti puno veći od onoga koji biste dobili kada biste jednostavno pomnožili površinu kupaonice s cijenom pločica.

Sličan problem postoji i kod automobila. Cijena vozila iz oglasa nije nužno iznos koji ćete na kraju platiti jer kod uvoza treba uračunati prijevoz, davanja, registraciju, osiguranje i održavanje. Zato KoštaMe nakon nekoliko pitanja prikazuje procijenjeni trošak i realan raspon, uz objašnjenje stavki koje najviše utječu na rezultat, ističe Marko:

Kod izračuna nastojimo izbjeći lažnu preciznost. Ako postoji veća neizvjesnost, korisniku je to potrebno jasno komunicirati.

Tko određuje cijenu?

Iako se KoštaMe razvija uz intenzivnu upotrebu AI alata, sami kalkulatori nisu generativni AI sustavi koji proizvoljno procjenjuju cijene, napominje Marko:

Svaki kalkulator ima definirane ulazne podatke, logiku izračuna, pravila i izvore podataka. Cilj je da isti ulazni podaci daju konzistentan rezultat te da korisnik može razumjeti zašto je dobio upravo takvu procjenu.

Marko koristi Claude, Claude Code i Codex za razvoj funkcionalnosti, analizu koda, testiranje i refaktoriranje. Za same podatke kombinira službene izvore, javno dostupne cjenike, tržišne podatke i stvarne primjere cijena:

Za same podatke pokušavam koristiti službene izvore, javno dostupne cjenike, tržišne podatke i stvarne primjere cijena gdje god su dostupni. To nije uvijek jednostavno jer se cijene iste usluge mogu značajno razlikovati ovisno o lokaciji, opsegu posla, kvaliteti materijala i drugim parametrima.

Zato definiranje modela svakog kalkulatora iziskuje poprilično vremena.

Claude i ChatGPT u žestokom fajtu za korisnike, svidjet će vam se što nude

Najveći izazov

Najviše vremena odlazi na definiranje modela iza svakog kalkulatora što uključuje koje podatke tražiti od korisnika, koje stavke uključiti, kako tretirati različite scenarije i koliki raspon prikazati. Dodatni problem je što različiti izvori često nude različite cijene. To je posebno izraženo kod građevinskih i servisnih usluga, gdje konačni iznos ovisi o lokaciji, izvođaču, materijalima i opsegu posla. Zato je potrebno uspoređivati više izvora, objašnjava Marko:

Ako jedan izvor jako odstupa od ostalih, ne uzimam ga automatski kao istinu. Pokušavam pronaći realan tržišni raspon, a ne jednu navodno točnu cijenu.

Podaci se pritom moraju i redovito održavati jer cijene nisu statične.

AI je samo suradnik

Probleme uzrokuje i sami AI. Iako ubrzava razvoj, model može proizvesti kod koji izgleda ispravno, prolazi testove, ali daje ekonomski besmislen rezultat, govori nam Marko:

Dogodilo mi se da model napravi logiku koja na prvi pogled izgleda potpuno ispravno, kod je uredan, testovi prolaze, ali rezultat u određenoj kombinaciji ulaznih podataka jednostavno nema ekonomskog smisla.

Zbog toga AI danas promatra kao brzog suradnika, a ne kao autoritet čije rezultate treba prihvatiti bez provjere, ističe Marko:

Dosta brzo sam prestao tretirati AI kao nekoga tko zna odgovor. Ako kalkulator za nešto što bi u stvarnom životu koštalo 8.000 eura izbaci 2.000 ili 20.000 eura, nešto nije dobro i treba pronaći gdje je problem.

Različite kategorije pritom imaju različite izazove. Kod uvoza automobila potrebno je povezati službene formule i davanja s parametrima konkretnog vozila, dok su kod građevinskih radova podaci fragmentirani i jako ovise o lokalnom tržištu. Kod zdravstvenih kalkulatora dodatni je problem izbjeći dojam preciznosti koji podaci zapravo ne opravdavaju, objašnjava Marko.

Zašto dopuštamo AI-ju da proždire kulturnu baštinu stvaranu civilizacijama?

Poslovni model

KoštaMe je za korisnike besplatan, a održivost projekta Marko planira graditi kroz relevantna partnerstva uz pojedine kalkulatore:

Tako bi se, primjerice, privatni laboratorij mogao pojaviti uz kalkulator laboratorijskih pretraga, auto tvrtka uz kalkulator troška uvoza vozila, a izvođač radova uz kalkulator renoviranja kupaonice. Pritom je važno da partner ne može utjecati na sam rezultat kalkulatora.

Partnerski sadržaj bit će jasno označen i odvojen od izračuna. Marku je posebno važno da KoštaMe ne postane platforma za prodaju kontakata:

Važno mi je da KoštaMe pritom ne postane platforma za prodaju leadova. Ne prikupljamo kontakte korisnika za partnere, ne prodajemo njihove podatke i ne stojimo između korisnika i tvrtke. Partner dobiva jasno označenu vidljivost uz relevantan kalkulator, a korisnik sam odlučuje želi li kliknuti i otići direktno na partnerovu stranicu.

Osim partnerskog sadržaja, Marko nam otkriva svoje iduće korake.

Kako uz AI svoje znanje pretočiti u dodatni prihod?

Od 25 kalkulatora prema bazi stvarno plaćenih cijena

KoštaMe trenutačno ima oko 25 kalkulatora, a cilj je doći do najmanje 60. No Marko ne želi samo povećavati njihov broj:

Nije problem napraviti još 35 stranica s nekakvim formularom. Problem je napraviti 35 novih kalkulatora za koje mogu stvarno stati iza logike i reći da korisniku daju korisnu procjenu.

Jedan od važnijih sljedećih koraka zato je prikupljanje stvarno plaćenih cijena. Korisnici bi anonimno mogli prijaviti koliko su nakon obavljenog posla ili kupljene usluge zaista platili, a ti bi se podaci koristili za dodatnu kalibraciju kalkulatora:

Ako projekt uspije prikupiti dovoljno kvalitetnih podataka, upravo bi ta baza stvarno plaćenih cijena mogla postati jedna od njegovih najvećih vrijednosti. Umjesto da se kalkulatori oslanjaju samo na javno dostupne cjenike i procjene, mogli bi ih s vremenom uspoređivati s onime što su ljudi u stvarnosti platili.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.