Infobip: Hoće li biti lider hrvatske IT industrije - ili im samo uzeti sve developere?

Hoće li Infobip biti lider hrvatske tehnološke zajednice – ili joj samo uzeti sve developere?

Infobipov uspjeh i ambicije, ali i otvaranje prema javnosti, mogli bi biti dvosjekli mač za ostatak hrvatske tehnološke zajednice.

Infobipovi Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do prošle su godine bili daleko od titule EY Poduzetnika godine koju su zasluženo osvojili prošli tjedan. Ne zato što njihova tvrtka, osnovana 2002., nije već bila uspješna, već zato što su bili izuzetno samozatajni. Vjerujem da su se mnogi pitali odakle se odjednom, skoro preko noći, pojavila priča o uspješnoj IT tvrtki ne iz Zagreba, Splita, Osijeka… već Istre!

Čini se da u Hrvatskoj već godinama postoje dva ekstremna pristupa komunikaciji: Dok mnogi brzorastući startupi poput Bellabeata stvore količinu hypea koju teško podnose normalna krizna razdoblja, drugi poput Infobipa izbjegavaju medije, javnost, ali i vlastitu zajednicu. U najgorem slučaju, boje se da će im netko naštetiti, a u najboljem da od prisutnosti neće imati koristi.

Rastom drugih tehnoloških tvrtki poput Nanobita, Microblinka, Rimac Automobila, ali i dolaskom poslodavaca koji trebaju sve više programera, poput banaka i telekoma; Infobip se morao komunikacijski otvoriti kako bi osigurao potrebne kadrove za daljnji rast. Kutić je u prosincu najavio kako u sljedeće dvije godine žele globalno zaposliti još 2000 developera i inženjera, od toga 250 u ovoj godini u Hrvatskoj.

250 novih developera i inženjera u 2019.

Želi li Infobip postići ciljanu brojku, zgodne objave na društvenim mrežama – uz slike ureda, stol za stolni tenis i dosadni samopromotivni blog – nisu više dovoljne.

Infobip je najveća hrvatska tehnološka tvrtka.

Kutić je tako prošle godine proširio tim za marketing, na čijem je čelu bivša direktorica zagrebačkog ureda agencije Dentsu Aegis Network, Sanja Buterin. Osim toga, medijske objave, koje su danas sve učestalije upravo zbog nužnog otvaranja prema javnosti, povjerio je PR agenciji Komunikacijski laboratorij na čijem je čelu Manuela Šola.

Hoće li vam Infobip zaposliti sve developere i inženjere pred nosom?

Osim što je postao uzor, Infobip je hrvatskim tehnološkim tvrtkama postao jedan od najvećih konkurenata za tehnološke kadrove, prvenstveno zbog dobrih uvjeta i mogućnosti rada na globalnim digitalnim proizvodima koje koriste i druge tehnološke tvrtke poput Facebooka i Vibera.

U sklopu employer branding kampanje “Istra je nova Irska”, Infobip je billboardom na ulazu u Osijek jasno komunicirao svoju želju da slavonski developeri umjesto u Dublin – dođu u Vodnjan. Upravo je tamo prošle godine nakon dugog planiranja otvoren novi Infobipov kampus – Pangea, koji je poslužio kao povod za konačno otvaranje medijima i javnosti, s prisutnim premijerom Republike Hrvatske, Andrejem Plenkovićem.

Rijeka, Split, Osijek…

Krajem prošle godine Infobip otvara svoj 60. ured u Rijeci, a doznali smo kako će do kraja godine otvoriti i ured u Splitu, kao što su to prošle godine napravili Rimac Automobili koji su najavili blisku suradnju na razvoju električnih i autonomnih vozila s FESB-om. Osijek bi mogao biti sljedeći…

Svojom veličinom i ulaganjem u employer branding Infobip tako izravno ugrožava ambicije drugih tehnoloških tvrtki, jer na tržištu rada jednostavno nema dovoljno developera, dizajnera, product menadžera i drugih digitalnih, a kamoli baš ICT stručnjaka. Čak i da nađu 2000 developera – što se čini kao prvenstveno dobar pitch medijima – da bi ih kvalitetno iskoristili za stvaranje uspješnih digitalnih proizvoda trebat će još stotine product i project menadžera kojih je na tržištu još manje.

Kratkoročni interesi sprečavaju suradnju tehnoloških tvrtki

Tehnološka industrija u svijetu, pa i Hrvatskoj, uvijek se temeljila na zdravoj suradnji od koje koristi ima cijela zajednica. Ipak, kao i mnogi drugi, Infobip vrlo lako može otići smjerom isključivo kratkoročnih interesa te ulagati samo onoliko koliko je nužno da u sljedećih nekoliko godina zaposli potrebne kadrove. Takvim se potezom Kutić i njegov tim ne bi razlikovali od mnogih drugih osnivača i direktora hrvatskih tehnoloških tvrtki koji su, čim su postali konkurenti kao poslodavci, prestali surađivati ili ulagati u tehnološku zajednicu.

Dok će vam nominalno svi reći da podržavaju svoje kolege i tehnološku zajednicu, tek će rijetki kontinuirano i nesebično dijeliti svoje znanje i ulagati resurse u nezavisne meetupove, konferencije ili projekte koji dugoročno stvaraju i educiraju njihove buduće kadrove. Puno češće ćete vidjeti svojatanje događaja umjesto podrške nezavisnim konferencijama poput Webcampa Zagreb, kao i vrlo ružne primjere neetičnog headhuntinga.

Među rijetkim iznimkama možemo nabrojati skorašnji Good Game na kojoj sudjeluje i Infobip, prvenstveno zato što konceptualno niti za jednu tehnološku tvrtku nema smisla organizirati samo vlastiti esport B2B turnir. Osim toga, Infobip je dao dobar primjer prošle godine kada su financijski podržali nezavisnu developersku konferenciju Digital Lab.in koja je uspjela okupiti više od 200 developera u Labinu.

Najsvjetliji dugogodišnji primjeri su pak Osijek Software City kao predstavnik osječke tehnološke zajednice te udruga nezavisnih izvoznika softvera CISEx, nastala još dok je tehnološka zajednica bila mlada i borila se za svoje mjesto u hrvatskom gospodarstvu. Kroz ovakve suradnje, tvrtke mogu zajednički utjecati na cijelu industriju, kao što je primjerice Osijek Software City ‘pritisnuo’ pitanje IT parka u Osijeku.

Žele li zaista biti hrvatski Google, Silvio Kutić i Infobip morat će ulagati u zajednicu

Za Telerik vjerojatno nikada niste čuli, ali radi se o tvrtki vrlo sličnoj Infobipu, o kojem – priznajte – i nakon nebrojenih članaka ne znate ništa više od toga osim da se bave telekomunikacijskim tehnologijama i SMS-om. Telerik je osnovan 2002. u Bugarskoj i bavi se razvojem softvera koji olakšava razvoj .NET i Javascript aplikacija.

Infobip kao veliki brat tehnološke zajednice

Telerikovi su osnivači tijekom godina mentorirali mnoge bugarske startupe, kao što su i aktivno promovirali poduzetništvo u Bugarskoj kroz privatnu inicijativu Campus X, koji nazivaju vodećim inkubatorom za tehnološke tvrtke u Jugoistočnoj Europi. S preko 1300 radnih stolova za startupe, ali i etablirane tehnološke tvrtke u tri zgrade, sigurno je jedan od najvećih u regiji!

Radi se o modelu koji velike tehnološke tvrtke koriste već godinama. Tako je Google otvorio Google Campus za startupe u Varšavi i Tel Avivu, ali i YouTube Space hubove za njihove video kreatore, ulažući dugoročno u zajednicu čiji žele biti lideri. Javna je tajna da Infobip gradi novi, veći kampus u Zagrebu i bit će zanimljivo vidjeti hoće li ga otvoriti prema zajednici. Dosad su u kampusu Pangea u Istri organizirani prvenstveno Infobipovi meetupovi koje je Infobip organizirao, a otvorio prema javnosti – poput istarskog .NET meetupa.

Idejno rješenje arhitektonskog studija SODAarhitekti za Infobipov kampus u Zagrebu Vedran Jukić (LinkedIn)

Bliži primjer nam je, kako navodi Aeternity Venturesov Luka Sučić, uspješna makedonska softverska tvrtka Seavus koja je otvorila Seavus inkubator za startupe, digitalne kreativce pa i medije.

Elevenov suosnivač Dilyan Dimitrov za Netokraciju pak navodi kako se u Bugarskoj sad pokreće organizacija koja će olakšati bugarskim startupima pristup resursima Silicijske doline, a čiji ključan dio čine osnivači Telerika. Kao najveća tehnološka tvrtka na tržištu, Infobip može svoju novootkrivenu medijsku i društvenu snagu iskoristiti za podršku temama koje su ključne cijeloj tehnološkoj zajednici.

Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić kao mentori budućim poduzetnicima godine

Suosnivač i direktor Vassil Terziev vjerojatno je najpoznatiji poslovni anđeo u Bugarskoj koji je uložio u preko 40 tehnoloških tvrtki, a potom postao partner u Eleven Venturesu, nasljedniku akceleratora koji je ulagao i u hrvatske startupe. Terziev naglašava kako koliko god bio individualan uspjeh pojedinca ili tvrtke u tehnološkoj industriji, jedini način da ne budemo okruženi mediokritetom jest ulaganje u zajednicu koja će stvoriti mnoštvo uspješnih tehnoloških tvrtki s pravim vrijednostima.

Vassil Terziev, Boyko Iaramov and Svetozar Georgiev; suosnivači Telerika i Campus X-a

Iako u Hrvatskoj postoje poslovni anđeli, još čekamo prve prave tehnološke poslovne anđele s iskustvom u stvaranju tvrtki poput Nanobita i Rimac Automobila – iz Hrvatske. Upravo kapital, network i iskustvo poduzetnika poput Mate Rimca, Alana Sumine, ali i Silvija Kutića, Roberta Kutića te Izabela Jelenića može ubrzati razvoj sljedeće generacije hrvatskih tehnoloških tvrtki.

Terziev je kapital i vrijeme koji je dobio kao dio prodaje Telerika Progress Softwareu 2014. za četvrt milijarde dolara iskoristio da postane vodeći bugarski poslovni anđeo.

Hrvatska tehnološka zajednica na ramenima tehnoloških divova

Nemojte misliti da Infobip treba vratiti zajednici iz altruizma: Telerik je ulagao u tehnološku zajednicu kako bi imao ekosustav koji će zadržati stručnjake koje nisu htjeli otići u inozemstvo, a Terziev se kroz svoja ulaganja pozicionirao kao čovjek kojem će jednog dana kao investitoru prići sljedeći Telerik. Telerikov exit je, u konačnici, bugarskoj tehnološkoj zajednici pak pokazao da može rasti i uspjeti, a osnivačima bio izvor sredstava da dodaju ulje na vatru tog uspjeha.

Ulaganjem u tehnološku zajednicu Silvio Kutić može ojačati poziciju Infobipa kao poslodavca i člana zajednice čiji dio nisu bili više od desetljeća, a u kojoj mogu dugoročno ne samo zapošljavati nove kadrove, već i razvijati nove poslovne modele i prilike. Bi li tako neizmjerno pomogli rastu cjelokupne tehnološke industrije koja još nije dosegnula prosjek Europske unije? Naravno!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Stjepan Zlodi

    Stjepan Zlodi

    02. 04. 2019. u 10:12 am Odgovori

    Telerik je itekako vratio svoj dug zajednici – NativeScript (https://www.nativescript.org) je njihov projekt i potencijalno je vrijednije od onoga što su do sada radili.

    Infobip ne može .hr tehnološkoj zajednici uzeti sve developere jer po plaćama nisu baš tako konkurentni i najbolji će dosta lako naći posao gdje će biti bolje plaćeni i gdje će imati veći utjecaj na ono što se razvija. Ali za krađu takvih developera Infobip i nije najveća opasnost već je to zapadno tržište. Njihova firma je idealna za studente koji traže prvi posao, a koji tijekom studija nisu imali vremena za ništa ‘sa strane’ (učenje i upoznavanje tehnologija koje nisu u nastavnom programu a aktualne su ili vlastiti mali projekti) pa će im taj posao biti prvo iskustvo na pravim projektima. Suočeni s nedostatkom kadrova najvjerojatnije će posegnuti u bazen onih kojima IT struka nije bila prvi izbor, završili su nešto drugo, a sada se žele prekvalificirati zbog lakšeg dobijanja posla.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.