Kroz njegovu besplatnu Vibe Coding Akademiju prošlo je više 200 ljudi, evo čemu ih podučava

Do ne tako davno izrada softvera bila je skupa, spora i rezervirana isključivo za inženjere. Ta se dinamika danas uvelike promijenila, ističe Ivan Ivanković, suosnivač Fonoe, a danas prvi čovjek Tendifyja, AI platforme za javnu nabavu u EU. Uz vođenje startupa, Ivan stoji i iza Vibe Coding Akademije, serije besplatnih radionica na kojima nedevelopere uči kako uz pomoć AI alata graditi vlastiti softver i promijeniti pristup iz “ne znam” u “napravi mi”.

Uoči predavanja i radionice na konferenciji Infobip Shiftu u Zadru, s Ivanom smo razgovarali o tome što demokratizacija razvoja softvera donosi industriji, kako izgledaju njegove radionice te kakvu sudbinu predviđa developerima.

Od aplikacije do akademije

U Tendifyju već tri godine intenzivno koriste AI, govori nam Ivan te navodi kako su dobar dio tog vremena AI ozbiljnije koristili tek inženjeri. Ostatak tima ovu je tehnologiju koristio na razini chatbota, za generiranje mailova, raznih sažetaka i teksta.

AI je ubrzao pisanje koda. Zašto razvoj softvera nije brži?

Prekretnica se dogodila prošle godine izlaskom modela Claude Opus 4.5. Tada je Ivan shvatio da kao nedeveloper može sjesti i samostalno napraviti softver koji mu je potreban u svakodnevnom radu. Dogodilo se to kada su interno krenuli unaprjeđivati svoj CRM prvo alatom koji prati klijenta u prodajnom procesu, a potom i funkcionalnostima koji prate što klijent radi u njihovoj aplikaciji. Dodali su transkripte i sažetke sales poziva, automatske mailove prije i poslije sastanka te malo-pomalo dobili CRM skrojen po svojoj mjeri.

Najvažnije od svega bilo im je to što svatko u firmi može u interni alat dodati ono što baš njemu fali i to odmah. Tako je nastala ideja za Vibe Coding Akademiju. Odlučili su ispitati je li gradnja softvera doista postala široko dostupna. Ivan je okupio 20 ljudi za prvu besplatnu radionicu, a dosad je kroz njegove radionice prošlo više od 200 ljudi. 

Polaznici su većinom poduzetnici, ljudi koji rade u prodaji, marketingu, financijama i operacijama. U početku su radionice bile za pojedince, a kasnije ih je počeo provoditi i za timove srednjih i velikih firmi u Hrvatskoj.

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

Promjena mindesta iz “ne znam” u “napravi mi”

Besplatne radionice za grupe do 20 ljudi traju pola dana, a možda i najvažniji dio odvija se nekoliko dana prije njihova početka. Tada se on javlja polaznicima u potrazi za njegovim “ŠTO”:

Što radiš ručno, gdje gubiš vrijeme, što stalno prepisuješ iz Excela u mail i što bi stvarno nešto promijenilo kad bi se riješilo. Na radionicu tako dolaze s odgovorom na ŠTO, a zajedno rješavamo KAKO.

Na radionici je zabranjeno pitanje “može li AI napraviti to i to”, govori Ivan u šali jer, dodaje, to što polaznik ne zna tehnički implementirati sustav potpuno je nevažno:

Tvoj posao je puno bolje razumjeti što želiš dobiti, kome to služi i po čemu ćeš znati da radi. Cijela se radionica zapravo svodi na jedno: da mindset promijeniš iz “ne znam” u “napravi mi”.

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Radionica funkcionira bez učenja teorije. Odmah na početku, sudionici se podijele u grupe od po troje ili četvero i odmah kreću graditi:

Ja kružim, odblokiram gdje zapne i tjeram ljude da nastave kad prvi pokušaj ne uspije. Kada me pitaju kako dalje nakon nekog koraka, gotovo uvijek je odgovor “jesi li pitao AI?”.

Do kraja dana nastanu interni alati, automatizacije, mali CRM-ovi, alati za obradu podataka, prototipi novih proizvoda, a usput ljudi odbace početnu ideju jer shvate da su bili premalo ambiciozni, govori nam Ivan:

Cilj nije da netko u četiri sata postane developer, nego da sljedeći put, kad naiđe na problem, više automatski ne zaključi: ja ovo ne mogu.

Svi mogu graditi nešto svoje

Najveću vrijednost ovakvog pristupa Ivan vidi u količini vremena koje prođe od ideje do nečega što možemo vidjeti, koristiti i pokazati drugome.

Prije smo znali satima raspravljati o featureu i svi smo mislili da pričamo o istoj stvari, a onda developer napravi prvu verziju i shvatimo da smo imali četiri različite slike u glavi. Danas prototip često napravimo dok sastanak još traje, pa se svi igramo s njime dok ne dobijemo što želimo.

Naš sugovornik to naziva product streamingom, konceptom u kojem se softver više ne razvija u ciklusima, nego se kontinuirano streama u postojanje. Donedavno je brzina razvoja bila usko grlo i cijeli se proces vrtio oko toga, radilo se na detaljnim specifikacijama, rubni slučajevi predviđeni bi bili unaprijed i održavali bi se sastanci o featureima koji još ne postoje, prisjeća se Ivan:

Stvarno je smiješno kako možemo razgovarati o problemima o kojima realno ne znamo ništa. Sve to je imalo smisla, jer je bilo skupo pogriješiti. Danas AI piše kod gotovo instantno i već je pomalo smiješno sjetiti se da smo do jučer svaki znak tipkali ručno.

Tako je, ističe naš sugovornik, danas često racionalnije u nekoliko sati napraviti nešto i dati korisniku, nego tri dana raspravljati što mislimo da korisnik želi:

Sve manje vremena gubimo odgovarajući na pitanje možemo li nešto izgraditi, sve više na pitanje što uopće vrijedi izgraditi.

Vibe coding je odličan za interna rješenja, ne i za isporuke klijentu, poručuje CTO Infobipa

Developerima vrijednost raste

Odgovor na pitanje svih pitanja jesu li juniori osuđeni na propast nitko nema, no Ivan smatra da je dio straha opravdan jer nitko u IT-u više neće raditi onako kako je radio prije tri godine, a AI mnoge početničke zadatke odrađuje brže i kvalitetnije. Ipak, smatra kako će potreba za developerima rasti jer će se proizvoditi puno više softvera:

 Ako svaki odjel gradi interne alate i svaka mala firma ima deset svojih aplikacija, netko sve to mora razumjeti, pregledavati, spajati i održavati. Znam se našaliti da nisi pravi vibe coder dok bar jednom nešto ne razbiješ. To je simpatično dok radiš prototip za sebe, a prestane biti smiješno kad softver obrađuje podatke tisuća korisnika.

Trenutak je to u kojem profesionalni developeri postaju još važniji, samo im se posao mijenja pa je tako ručnog pisanja koda sve manje dok težište prelazi na arhitekturu, sigurnost i pregledavanje onoga što je izgradilo pola firme, zaključuje Ivan.

Osvrće se i na juniore kojima je AI zapravo dao ono što im je najviše nedostajalo:

Iskustvo je oduvijek bilo paradoks: treba ti posao da stekneš iskustvo i iskustvo da dobiješ posao. Danas junior može sam napraviti proizvod, objaviti ga, skupiti korisnike, nešto razbiti i popraviti. Nikad nije bilo lakše pokazati što znaš kroz nešto što stvarno radi.

Da sam danas junior, ne bih se zamarao pitanjem hoće li mi AI uzeti posao, nego bih se bacio na stvari koje jučer nisam mogao napraviti sam.

Najteže je odabrati problem

Ista logika vrijedi i na razini vođenja tvrtke. Na pitanje što mu je danas najveći izazov u vođenju Tendifyja, Ivan bez oklijevanja odgovara da je to selekcija problema:

Najteži dio je odabrati što napraviti. Tendify je early-stage startup i još tražimo svoje mjesto pod suncem: problem dovoljno bolan korisniku da ga stvarno želi riješiti, a dovoljno velik da oko njega izgradimo ozbiljnu firmu.

AI im je automatizirao dijelove prodaje, podrške i razvoja, no upravo zbog toga je nastao novi problem:

Development je postao puno lakši, a odabir pravog problema puno teži zadatak. Ovaj tjedan možemo napraviti deset featurea, a korisniku trebaju dva; pokažemo li mu svih deset, samo ćemo ga zbuniti. I konkurencija ima iste modele kao mi.

Dodatni izazov svakako predstavlja i brzina kojom se razvijaju AI modeli, uvijek treba gledati gdje će biti AI kroz pola godine ili godinu. No u takvom okruženju ključna prednost je ljudski kontakt koji AI ne može zamijeniti:

Jako puno razgovaram s korisnicima mi je najdraži dio posla. Gledam gdje gube vrijeme, što ih živcira i što rade ručno, a još to ni ne zovu problemom. To je jedina stvar koja se ne može vibe codati.

Daje li vibe coding programerima supermoći ili oni postaju višak

Što očekivati na Shiftu?

Kakve promjene i izazove pred industriju stavlja vibe coding Ivan će govoriti na Infobip Shift konferenciji u Zadru koja se održava od 13. do 15. rujna. Uz predavanje “What Happens When Everyone Can Build?” vodit će i praktičnu vibe coding radionicu.

Kako ističe, mnogo poslovnih problema danas i dalje rješavamo sastancima, tablicama i mailovima samo zato što nismo navikli razmišljati o softveru kao brzom i jeftinom rješenju. Kad izrada postane trenutačna, a trošak zanemariv, postat će jasno da je velik dio svakodnevnih izazova zapravo softverski problem:

Najzanimljivija posljedica vibe codinga je što će mogućnost programiranja dobiti milijuni ljudi kojima nikad nije palo na pamet da bi i sami mogli graditi softver. Pokušat ću publici na predavanju pokazati takav pogled na budućnost. A na radionici ćemo prestati filozofirati i primiti se vibe codiranja.

Ulaznice za Infobip Shift konferenciju možete osigurati ovdje. Pretplatnici na Netokracijin newsletter ostvaruju pravo na 20 posto popusta.