Kako je 2025. obilježila domaću gaming industriju?

Globalna gaming industrija već neko vrijeme ne živi u ritmu “brže, veće, više”. Nakon pandemijskog buma i godina obilježenih otkazima, rezanjem troškova i općim resetom očekivanja, globalno tržište danas traži održivije modele rasta. Veliki sustavi se preslaguju, investicije su opreznije, a fokus se polako miče s euforije na dugoročnu stabilnost.

Što takvo okruženje znači za hrvatske studije, kako se domaća scena snalazi u ovoj realnosti i koji su to novi potencijalno hitovi, razgovarali smo s Katarinom Leskovar, predsjednicom Croatian Game Development Alliancea (CGDA) i operativnom direktoricom Good Game Globala, koja iz prve ruke vidi kako se tržište mijenja.

Zapošljavanje nije raslo, ali mali studiji dominiraju tržištem

Domaći gaming u 2025. prolazi kroz fazu konsolidacije. Nakon razdoblja naglih promjena i nesigurnosti na globalnom tržištu, vidljiv je oprezniji, ali promišljeniji pristup razvoju novih projekata:

Iako su investicijski uvjeti i dalje zahtjevni, domaći studiji nastavljaju raditi, planirati i surađivati, često uz veću dozu pragmatizma nego ranije. Scena se razvija sporije nego u godinama snažnog rasta, ali istovremeno pokazuje veću otpornost i zrelost.

Za sada ne možemo još govoriti o punom ciklusu rasta jer je stanje slično onome iz prethodnih godina, a jasno je i da tradicionalni AAA modeli prolaze kroz ozbiljno restrukturiranje. Zapošljavanje se nije nastavilo istim intenzitetom kao ranije, no industrija nije stala – pojavljuju se novi projekti, timovi i poslovni modeli, a mali studiji sve su važniji:

Posebno je zanimljivo vidjeti kako indie i mid-size studiji uzimaju sve veći dio tržišta, dijelom zato što se brže prilagođavaju realnim uvjetima, dok se fokus tržišta sve više pomiče prema sadržajima koji nastaju izvan klasičnih AAA okvira. Sve to ukazuje na sazrijevanje industrije i postavljanje temelja za rast.

Važno je naglasiti da videoigre danas imaju iznimno važnu kulturnu ulogu, osobito među mlađim generacijama, što dodatno potvrđuje dugoročnu relevantnost ove industrije, unatoč kratkoročnim izazovima:

Izazova ima, posebno za manje timove, ali studiji s jasnom vizijom i kvalitetnim projektima nastavljaju graditi temelje za budućnost.

Koji naslovi su obilježili godinu, a koji će tek postati hit?

Kada govorimo o naslovima koji su obilježili prethodnu godinu, svakako moramo spomenuti Escape Simulator 2 koji je ostvario globalni uspjeh. Uz to, etablirani studiji poput Nanobita, Croteama, Gamepiresa i Fury Studiosa nastavili su s razvojem i izdavanjem novih projekata, uključujući i remaster The Talos Principlea:

Velik trenutak bila je i vidljivost domaćih igara kroz Games from Croatia Steam sale te najveći dosadašnji zajednički nastup na Gamescomu. Također vrijedi istaknuti izlazak SCUM-a iz Early Accessa s 1.0 verzijom, kao i niz novih naslova poput Bloodgrounds, Pompeii: The Legacy i Kaiserpunk.

Ova godina donijela nam je snažan val ambicioznih projekata uspješnih domaćih studijima, kao i debitantske projekte koji su već privukli pažnju publike i medija koji imaju potencijal postati novi hit: 

Među njima se ističu Anchor studija Fearem, Atre: Dominance Wars studija IronWard popraćen Kickstarter kampanjom. Uz njih, veliku pažnju privlače Grimroll studija Under the Stairs, All Living Things autora Filipa Ugrina i studija MOXO, The Book of Grando studija The Mark iz Istre, Elyria studija Bad Electron, kao i međunarodni projekt Summer Eternal, čiji su članovi ranije radili na Disco Elysiumu.

Upravo ova raznolikost tema, žanrova i autorskih pristupa pokazuje koliko je scena postala bogata i konkurentna.

Što industrija treba od države?

Razvoj gaming studija u Hrvatskoj ima prednost u kvaliteti talenata i kreativnoj snazi domaćih timova, koji su sve češće prepoznati i izvan granica zemlje. Međutim, institucionalni okvir još uvijek ne prati stvarne potrebe industrije:

I dalje nam nedostaju neka dugoročna i sustavna rješenja, posebno u području formalne edukacije za razvoj i produkciju videoigara, kao i snažniji mehanizmi financiranja u rizičnim fazama razvoja.

Nadamo se da će se državne potpore u narednom razdoblju dodatno pojačati i postupno približiti onima u filmskom sektoru, što bi bilo u skladu sa sve većom kulturnom relevantnošću videoigara i njihovim dosegom među publikom, osobito mlađim generacijama.

Javna sredstva namijenjena razvoju igara pokrivaju tek manji dio ukupnih troškova produkcije, što otežava razvoj ambicioznijih projekata i usporava njihov put prema tržištu. Izostanak značajnijeg rasta tih ulaganja dugoročno destimulira studije i smanjuje spremnost na kreativni rizik:

Dodatni izazov predstavljaju nepovoljni porezni uvjeti u međunarodnom poslovanju, poput dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, koji posebno opterećuju sektor, iako se kroz dijalog s institucijama polako stvaraju preduvjeti za poboljšanja.

Održivost na tržištu postaje sve zahtjevnije

U narednim godinama ključnu ulogu imat će sposobnost studija da se održe na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. To će dovesti do promjena u načinu poslovanja, uključujući veći broj međunarodnih suradnji i rad na projektima za strane partnere umjesto fokusa na razvoju vlastitog IP-ja:

Razlog tome nije manjak kreativnosti, već potreba za stabilnošću u uvjetima smanjene institucionalne podrške i sve teže tržišne vidljivosti. Unatoč tome, scena postaje povezanija, organiziranija i otpornija, što dugoročno stvara temelje za održiv razvoj industrije.

Što Katarina planira postići u dvije godine?

Katarina je svjesna kako je dvije godine zapravo malo za neke značajne promjene, ali nada se postaviti zdrave temelje za budućeg predsjednika udruge i složiti plug-and-play model gdje će predsjednik i upravni odbor moći brzo i efikasno nastaviti napore koje su oni započeli (ili također nastavili od prethodnika):

Fokus u svom mandatu stavljam na jačanju konkretne i mjerljive podrške domaćim studijima. To uključuje nastavak dijaloga s institucijama s ciljem povećanja javnih ulaganja u razvoj igara, posebno u ranim i rizičnim fazama, kao i zagovaranje boljih poreznih i regulatornih uvjeta.

Paralelno, Katarina bi voljela ojačati međunarodnu vidljivost hrvatskih igara, potaknuti poslovne suradnje sa stranim partnerima i osigurati da CGDA ostane snažna točka povezivanja industrije, edukacije i kulture:

Dugoročni cilj je stvaranje održivog okruženja u kojem studiji mogu birati između kreativnog rizika i stabilnog rasta, a ne biti prisiljeni na kompromis radi pukog opstanka.