Poduzetne programere vlada kažnjava nametima i krivi za inflaciju!

IT tvrtke nalaze se u obruču vladinih antiinflacijskih mjera. Našle su se tamo jer su uspješne i jer svojim zaposlenicima daju iznadprosječne plaće. Dižu li time cijene potrošačke košarice, plaćate li zaista skuplje kruh i mlijeko zbog programera, inženjera, AI stručnjaka? 

Inflacija u Hrvatskoj posljednjih godina primarno je bila posljedica rasta cijena energije, hrane, poremećaja u lancima opskrbe i snažnog rasta cijena usluga. Pa ipak, vladine porezne škare usmjerile su se prema IT tvrtkama i paušalnim obrtnicima s ciljem da obuzdaju inflaciju i vrate stopu inflacije na oko dva posto.

Podsjetimo, vlada Andreja Plenkovića krajem svibnja bombastično je izašla u javnost najavom mjera kojima žele smanjiti inflatorne pritiske. Osim proračunske discipline i moratorija na administrativne cijene, među njima su i uvođenje 50-postotne stope poreza na prekomjerne profitne marže te izmjene u oporezivanju obrtnika i turizma prema kojima će davanja za paušalne obrtnike s višim prihodima biti veća. I tu su najviše na udaru IT stručnjaci i drugi mali poduzetnici s paušalnim obrtima.

Jesu li hrvatske IT tvrtke spremne za objavu plaća?

Zabrinjavajuć narativ

Veteran hrvatskog IT-ja i osnivač tvrtke AI Security Zoran Božičević komentirao je za Netokraciju kako se povećanje davanja odnosi na više od 100.000 poduzetnika koji zajedno sa svojim obiteljima čine značajan dio stanovništva Hrvatske:

Uz ogromne stope – za najviši razred prihoda je 266% povećanja poreza i 25% povećanja doprinosa, u nastupu vlade najviše zabrinjava narativ koji uz taj prijedlog pokušava prodati javnosti.

Za početak, navodi kako i studenti prve godine ekonomije znaju da je povećanje poreza dodatni inflatorni pritisak koji se prelijeva u cijene usluga, ali i da su svi ekonomski stručnjaci jasno demantirali kako su najavljene mjere – antiinflatorne. 

Potom se osvrće na “spin” da je većina paušalnih obrtnika prikriveno zaposlena pa da se zbog toga mora uspostaviti ravnoteža. U prijevodu to znači da se zbog eventualne nekolicine koji koriste taj oblik poslovanja na neispravan način ide u kažnjavanje svih ili dobrog dijela paušalista, kaže:

Država ima regulativu i mehanizme za otkrivanje prikrivenog zapošljavanja i kada je ova regulativa donosena, bio sam dosta angažiran i zastupao stav da je prema tim pravilima prikriveno zapošljavanje uistinu rijetkost i da je tadašnji pritisak porezne uprave neprimjeren jer se išlo u neselektivno kažnjavanje većeg broja obrtnika (kazne su bile u iznosima u desecima tisuća eura), a da za to nema osnove.

Vrijeme je pokazalo da je znatan broj tih odluka porezne uprave pao na sudu. Sada, kada se pokazalo da je prikriveno zapošljavanje izuzetak, ponovno se otvara ista priča kao lažni temelj za povećanje davanja.

Kako Srbija rješava svoj problem s paušalcima i zašto mi – ne možemo?

Probni balon

Zoran ističe kako mu je posebno strašan argument da će se iznos koji se gubi zbog ukidanja poreza na mirovine nadoknaditi od onih koji su najbogatiji, a najmanje plaćaju, a to su paušalisti. Dodaje kako se time želi osigurati novac za jedinice lokalne samouprave, koje naziva najneefikasnijim i najlošijim segmentom javne uprave.

Pritom navodi nekoliko podataka, za koje se odmah ograđuje da možda i nisu 100 posto točni jer je teško doći do stvarnih brojki:

Prihodi lokalne samouprave su porasli s 4,1 milijardi eura koliko su iznosili 2019. na 7,6 milijardi u 2025., a ove godine će biti i dobro preko 8 milijardi.

Istom brzinom raste i masa plaća koje po zakonu mogu biti 18% proračuna, ali se to masovno zaobilazi i nerijetko su i veće. Plaće gradonačelnika većih gradova su preko 4.500 eura neto, a prosječne plaće veće nego prosjek u realnom sektoru na njihovom teritoriju. JLS sigurno ne trebaju novci koje bi uzeli paušalcima, ne bi im to puno ni značilo, već trebaju hitno i temeljito racionalizirati poslovanje.

Pod krinkom antiinflatornih mjera, tvrdi Zoran, vlada je odlučila kazniti paušalne obrtnike i male iznajmljivače s ciljem hranjenja nezasitne potrošnje. Međutim, još ga i više zabrinjava što smatra kako je to samo prvi korak:

Državni proračun u još većem problemu, a on se puni iz drugih davanja, na primjer porezom na dobit. Ovo je tek probni balon te treba očekivati pokušaj povećanja i na drugim područjima.

Posljedice za IT-jevce

Iako možda i je tek probni balon, najavljene antiinflacijske mjere, osobito porez na prekomjerne bruto marže i izračun doprinosa paušalnih obrtnika pogađaju IT sektor, potvrđuju nam to i iz udruge Unit Croatia:

Što se tiče prekomjerne profitne marže, smatramo da se takvom mjerom dodatno opterećuju uspješne tvrtke, stvara neizvjesnost za poduzetnike, potiče izbjegavanje dobiti umjesto ulaganja te da sve to može negativno utjecati na konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Takav pristup mogao bi obeshrabriti poduzetništvo, potaknuti tvrtke da se više bave smanjenjem iskazane dobiti nego razvojem poslovanja te povećati rizik poslovanja u sivoj zoni. Također, postoji mogućnost da bi dio uspješnih poduzeća mogao razmotriti preseljenje poslovanja u države s predvidljivijim poreznim okruženjem.

Kad je riječ o doprinosima paušalnih obrtnika, iz ove su udruge nešto suzdržaniji. Kažu kako ga podržavaju kao “izvrstan način s kojim se može započeti samostalna djelatnost i napraviti dobre temelje za poslovanje na tržištu”. No, napominju kako im je teško komentirati tu temu bez konkretnijeg uvida u strukturu paušalnih obrta i pripadajućih poreznih razreda:

Dugoročno gledajući, podržavamo smanjivanje razlika između različitih oblika rada i poslovanja kako bi se osigurala pravednija konkurencija. Na razini Europske unije već postoje inicijative usmjerene na uređivanje odnosa između različitih oblika rada te smatramo da je to dobar smjer.

 Vrhunski stručnjaci na udaru

Da je zabrinut kako će razvoj događaja utjecati na IT struku, kaže nam i Zoran. Osobito je problematičan, smatra, segment top eksperata, od kojih su mnogi u paušalnom obliku poslovanja.

Nadodaje i kako se nad njima nadvio višeslojni pritisak na poslovanje, a važan dio toga čini i umjetna inteligencija:

Umjetna inteligencija iz temelja mijenja tržište, način rada i donosi iznimnu nesigurnost u poslovanje. Naravno AI donosi i veliki potencijal, no pitanje je koliko će snage paušalci imati da ga iskoriste, dok se s jedne strane bore s novim nametima i pritiscima, a s druge pokušavajući da se ponovno pozicioniraju na tržištu koje mijenja svoj izgled iz dana u dan.

Postojat će dva interneta: jedan za ljude, drugi za AI agente

Peticija i razgovor s ministrom

Iako zamjera vladi što nije donijela svoje mjere u suradnji i u socijalnom dijalogu s onima kojih se najviše tiče, zadovoljan je reakcijom obrtnika i malih iznajmljivača koji su se sami organizirali te u suradnji s udrugom Glas poduzetnika se usprotivili povećanju nameta.

U tu svrhu pokrenuta je i peticija protiv povećanja nameta, kojom je dosad prikupljeno 40.000 potpisa. Broj potpisa i dalje raste, napominje Zoran koji se na svom Facebook profilu posljednjih dana trudio pojasniti što je paušalni obrt, kako najavljene mjere mogu dovesti do gašenja mnogih ili odlazak u sivu ili crnu zonu poslovanja, te koliko je ovaj model poslovanja važan za poduzetništvo. Kazao nam je kako mnogi ljudi nisu dovoljno upoznati s paušalnim modelom poslovanja i s kojim rizicima se takvi obrtnici susreću.

Paušalci su se organizirali i sada imaju svoje predstavnike za pregovore s Vladom, a peticija im je dala legitimitet i težinu da vode razgovore, tumači Zoran. Iako su se sastali s ministrom financija Tomislavom Ćorićem gdje su mu izložili svoje zahtjeve, Zoran je mišljenja kako to neće odvratiti vladu od njezinih namjera.

Ipak, ocjenjuje kako su se time otvorili kanali komunikacije za sljedeće korake. To podrazumijeva i potencijalne prosvjede.

Priča je tek na početku

Siguran sam da je ovo tek početak ove priče, kaže nam Zoran pojašnjavajući složenost gospodarske situacije. Nabraja kako svijetu prijete ratovi kojima se ne nazire kraj, inflacija ne odlazi, a recesija kuca na vrata, EU fondovi se smanjuju, a AI mijenja sve i to na svakom društvenom planu.

U tom je okruženju država doista u nezahvalnom položaju, ali unatoč tome mora pronaći način funkcioniranja koji je dugoročno održiv za sve razine društva, od onih socijalno najugroženijih do poduzetnika koji moraju priskrbiti dovoljno da bi cijeli sustav mogao funkcionirati, razborit je Zoran:

Jednostranim odlukama, pritiscima ili protestima neće se puno postići, može se samo produbiti kriza, a nama je potreban novi društveni konsenzus.

Čini se kako bi moglo uslijediti vrlo turbulentno razdoblje, no, Zoran kaže kako imamo potencijala koji samo treba usmjeriti u prilagodbu novim vremenima, ne u interna prepucavanja.

IT-jevci šute

Kako bilo, činjenica je da su IT-jevci ostali samozatajni promatrajući novi paket iz prikrajka i gunđajući, kao i uvijek, na Redditu, no neke snažnije javne pobune protiv novih nameta iz te zajednice nije bilo.

Kao glas razuma istaknuo se predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković koji je kazao kako ne podržavaju da se profit stvara na leđima potrošača, no istaknuo je i kako treba razmotriti zašto je profit kompanija veći:

Ne bi smjeli najatraktivniji dio našeg gospodarstva, koji najviše ulaže, ‘de facto’ zbog toga što su možda povećali profitabilnost i povećali produktivnost, na taj način oštetiti.

Gdje je nestao bunt i hoće li ga daljnje najave vlade rasplamsati tek ćemo vidjeti. U svakom slučaju, IT je u procesu normalizacije, neki to nazivaju i krizom, korištenje AI-ja stvara pritisak na cijene usluga koje možda još svi ne osjećaju podjednako, tvrtke se još rješavaju skupih viškova ljudstva prikupljenog tijekom pandemijskog digitalnog entuzijazma, nije najbolje vrijeme za nove namete (ako za to uopće ikada postoji dobro vrijeme), osobito ne one koji IT sektor kažnjavaju za uspješno poslovanje.

Možda prihodi nekih IT tvrtki i rastu na krilima inflacije, no je li potrebno za to kazniti baš sve u tom sektoru? Možda se može pronaći i neko inteligentnije rješenje…