Paušalni obrtnici otvorenim pismom protiv nelogičnosti: Jesu li i sastanci s klijentom - prikriveni rad?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Paušalni obrtnici otvorenim pismom protiv nelogičnosti: Jesu li i sastanci s klijentom – prikriveni rad?

Paušalni obrti postali su velik kamen spoticanja nekoliko uključenih strana na hrvatskoj gospodarskoj sceni. Nažalost, mnoge od njih su odbile podijeliti svoje komentare s nama, zato prenosimo onu prosječnog paušalca u ovoj priči.

Ako radite u Hrvatskoj sigurno vam nije promakla najnovija hajka na paušalne obrte. Sve je počelo od tzv. “prikrivenog nesamostalnog rada”, koji se usko veže uz freelancere iz IT industrije i mogućnost zaobilaženja velikih davanja – na još veće plaće.

Upitnik Porezne uprave koji je trebao pronaći i spriječiti prikriveni nesamostalni rad, ili točnije – utajeni porez, a koji je krenuo u opticaj u jesen 2021. urodio je plodom. Na vrata pojedinih paušalaca stigle su prve opomene o neplaćenim doprinosima i porezima.

Međutim, razmjer nelogičnosti po kojima je određenim osobama stiglo upozorenje svakim danom je sve veći. Jer, kako već mnogi znaju – kriteriji što je zapravo prikriveni nesamostalni rad nisu dovoljno dobro definirani. Podložni su interpretacijama. Najljepše to ocrtava ova zgodna inačica upitnika.

Jedan od glavnih kriterija upitnika (točan upitnik Porezne uprave možete preuzeti ovdje) po kojima se prosuđuje je li nešto prikriveni rad jest pitanje: Postoji li isplatitelj primitaka čije isplate čine 50% ili >50% vaših ukupnih primitaka? Upravo je to pitanje na koje svaki paušalac u upitniku mora dati odgovor i ako je on pozitivan (što se u razgovoru s mnogima ispostavlja da većinom jest, čak i kada imaju više klijenata), paušalac ima veliku šansu dobiti rješenje da obrt koristi za prikriveni nesamostalni rad. No, to je samo jedan od kriterija na koji Porezna obraća pozornost – i veći problem je u njihovoj interpretaciji nego samim pitanjima. Kako su istaknuli i u svom otvorenom pismu, inicijativa paušalnih obrtnika smatra da je proizvoljna evaluacija kriterija od slučaja do slučaja netransparentna i pogrešna – te pozivaju na bodovanje.

O cijeloj ovoj situaciji pričali smo s paušalnim obrtnikom koji želi ostati anoniman pa ćemo ga jednostavno nazvati Ivan. Pričali smo i kontaktirali i druge aktere iz relevantnih udruženja i IT tvrtki, ali i računovođe koji su u direktnom kontaktu s paušalcima – nažalost – nitko nije htio komentirati ili izaći u javnost s komentarima koje smo dobili.

Kako je tekla priča koja je završila dugom od 100.000 kuna?

Ivan je svoj obrt otvorio 2020. i ubrzo je sklopio ugovor s klijentom iz SAD-a s kojim je radio 6 mjeseci te uprihodio 75% ukupnih godišnjih prihoda. Također, u istoj godini imao je desetak klijenata osim tog većeg. Tijekom listopada 2021. dobio je Upitnik o nesamostalnom radu iz Porezne na kojeg je odgovorio iskreno te je priložio i ugovor:

Na to je došao zapisnik koji analizira ugovor te uzima stavke uobičajene za poslovni odnos koje pismeno ili prešutno imam sa svim klijentima te ih označava kao kriterije nesamostalnog rada.

Upitnici Porezne uprave počele su stizati tijekom listopada 2021. godine.

“Podnosite li isplatitelju primitaka izvješća o dinamici izvršenja posla?”, jedno je od pitanja, naglašava Ivan, čiji odgovor služi kao kriterij nesamostalnog rada. Svi, pa tako i firme ako imaju dogovor da su plaćeni po satu – u računima navode taj broj sati, službeno stvaraju izvješća o dinamici izvršenja posla:

S ovom stavkom, koja je jedan od 9 ključnih potkriterija vi ste prikriveno zaposleni ako imate sastanke s postojećim klijentom. Kako god bilo, tu sam stavio da – jer imao sam klijente i slao sam sate na računu.

U zapisniku je zaključeno kako svi Ivanovi klijenti spadaju pod paušalni obrt osim tog jednog i nikakva se davanja na njega ne priznaju:

Znači, kompletna uplata tog klijenta je uzeta kao da mi je uplaćen Bruto 2 i tamo je raspisana tablica po kojoj piše koliko si oni uzimaju. U mom slučaju to je nešto ispod 100.000 kuna.

“Kriteriji po kojima se određuje tko je nesamostalno zaposlen nisu logična…”

Paušalni obrt trebao je biti najjednostavniji oblik poslovanja, ali danas vidimo da za isti nema jasnog okvira pravila, objašnjava nam Ivan:

Prodana je priča da su paušalni obrti jedno, a sada retroaktivno se apliciraju druga pravila. Kriteriji po kojima se određuje tko je nesamostalno zaposlen nisu logična jer se stavke iz poslovnih odnosa i ugovora o radu preklapaju, ali prije svega je nelogičan kriterij u kojem ako 50% prihoda dolazi iz jednog mjesta – automatski znači da si kod istih zaposlen. To nikako nije istina.

Poduzetnicima je sigurno poznato pravilo 80/20 koje ocrtava čestu situaciju na tržištu –  kako 20% klijenata daje 80% prihoda. Po ovome takve tržišne tekovine nisu uzete u obzir.

Paušalci se osjećaju kao žrtvama hajke.

Iz Glasa poduzetnika, u svom pozivu Poreznoj da zaustavi udar na paušalne obrte, također navode kako je kriterij uprihođenja više od 50% iznosa od jednog klijenta neobjektivan jer postoje primjeri tvrtki na tržištu gdje im samo jedan klijent nosi najveći udio prihoda. Uz to, navode i primjer prema kojemu je ministarstvo nekoga prikriveno zaposlilo:

Primjerice, IT firme iz afere Žalac koja je preko 90% prihoda uprihodila od ministarstva te godine, iznos od 13,5 milijuna kuna za usluge, a ima jednog jedinog zaposlenog? Je li tu plaćen porez na dohodak?

Također, objašnjavaju i nelogičnost samog poteza:

Uopće se ne vodi računa o činjenici da svaki paušalni obrtnik sam ulaže u vlastitu opremu, i hardver i softver (ne ulaže klijent u njegovo ime), samostalno traži nove klijente te se izlaže riziku pronalaska posla odnosno pada potražnje za svojim uslugama.

Osim toga, njegov klijent, makar bio i jedini sa 100% udjela u prihodima, ne plaća bolovanje niti preko njega obrtnik ostvaruje pravo na godišnji odmor ili bilo koja druga prava iz Zakona o radu.

“Želimo jasne kriterije i jasna pravila igre!”

Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika, na kraju apela Poreznoj istaknuo je kako je “nedopustivo od strane Porezne uprave, a mimo ikakvih jasnih kriterija, napadati paušalne obrtnike i ići s enormnim kaznama na bazi proizvoljnih zaključaka.”

Tražimo jasne kriterije i jasna pravila igre, te da nas se napokon pusti da radimo i živimo, tražimo li previše?

Previše se toga možda već dogodilo.

Iz Glasa poduzetnika (GP) ističu kako su paušalci najčešće osobe koje ostvare prihod do 300 tisuća kuna godišnje, a nakon odbijanja troškova rada za klijenta direktno, uprihode možda pola od toga iznosa. Ako Porezna sa svojim rješenjem paušalcima uzme dodatnih 90 tisuća kuna, dovodi se u pitanje isplativosti čitave životne odluke paušalaca da pokrenu samostalno poslovanje.

Uz to, GP vidi opasnost registriranja tih brojnih obrta u inozemstvu umjesto u Hrvatskoj zbog čega će proračun uprihoditi puno manje nego da su te tvrtke ostale u Hrvatskoj.

Ivan nije ni prvi ni zadnji koji je počeo o tome ozbiljno razmišljati.

Paušali obrti omogućeni su prije 9 godina.

“…aktivno sam počeo gledati opcije za odlazak iz Hrvatske…”

Ivan očekuje kako bi “loptanje” sa žalbama na rješenje Porezne uprave moglo potrajati pa će nastaviti nuditi svoje usluge preko obrta jer od nečega ipak mora živjeti:

Bez obzira na ishod ove priče, aktivno sam počeo gledati opcije za odlazak iz Hrvatske jer ovo nije okruženje za sigurno poslovanje. Sama činjenica da se ogroman broj obrtnika bavi s poreznom i upitnicima, a velika većina nema baš nikakve veze s prikrivenim zaposlenjem je direktan negativan utjecaj na ekonomiju.

Neosporivo je kako su paušalni obrti super stvar, dodaje Ivan – manja su davanja pa je i manje prepreka da se više ljudi okuša u vlastitom poslu što znači da više ljudi ima priliku da naraste na veću razinu poslovanja, smatra. U njima vidi stepenice za razvoj ekonomije:

Od ove situacije gdje svi mi imamo dojam da nas se pokušava iscIjediti treba odmah stati na kraj jer će napraviti kontra efekt gore navedenog. Manje ljudi će htjeti pokušati pokrenuti nešto svoje jer je rizik veći, a i nepoznat.

Prvi korak paušalaca

Na inicijativu paušalnih obrtnika, 15. veljače pripremljeno je Otvoreno pismo paušalnih obrtnika koje će po skupljanju potpisa stići na adresu Vlade RH i Ministarstva financija.

Osim što su u pismu predstavili nelogičnosti i svoje zabrinutosti, u pismu su izneseni i prijedlozi za popravljanje ove situacije:

  1. Jasno određivanje i kvantificiranje kriterija po sistemu bodovanja
  2. Ukidanje kriterija većinskog isplatitelja, koji kriterij je korišten od strane Porezne Uprave pri formulaciji Upitnika NR kao temeljni kriterij za određivanje nesamostalnog rada, i posljedičnoj procjeni inspektora pri sastavljanju zapisnika i rješenja
  3. Ukidanje čl. 32. i Pravilnika o porezu na dohodak.
  4. Odustajanje od retroaktivnog kažnjavanja (tj. naplate poreza i doprinosa za prethodni period u kojem kriteriji nisu bili jasni i transparentni, pa i nadalje, sve dok se kriteriji jasno odrede) kroz sada pokrenute porezne nadzore.
  5. Mijenjanje zakonskih odredbi prema kojima, u slučajevima u kojima se utvrdi prikriveni nesamostalni rad, posljedice snosi isključivo porezni obveznik – prikriveni radnik, dok se poslodavac eventualno tereti kao jamac platac.
  6. Savjetodavno postupanje Porezne uprave.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ante

    Ante

    16. 02. 2022. u 11:59 am Odgovori

    Pitanje je koliki su mu bili godišnji prihodi. Država je kriva jer nisu odredili precizne kriterije. Ali gledajući moralno, paušalni obrt bi trebao biti samo za ultra-mikro poduzetnike, da ih rastereti velikih troškova dok su na početku poslovanja. Ali ako netko počne mlatiti pare onda bi bilo pošteno da registrira firmu i da plaća ono što i mi ostali plaćamo.

    • Hrvoje

      Hrvoje

      16. 02. 2022. u 1:16 pm Odgovori

      Potrebno je samo donijeti jasan zakon. Sve drugo je lupetanje i unosenje kaosa. Ako je to za mikropoduzetnike onda neka zakon to eksplicitno kaze.

  2. Aquila Arinaldis

    Aquila Arinaldis

    16. 02. 2022. u 12:34 pm Odgovori

    Uistinu je nevjerojatno i nelogično da se prikrivenim zapošljavanjem smatra činjenica da netko većinu primanja dobiva od jednog klijenta, posebice kada se radi o novootvorenom obrtu. Ako smo tek sada otvorili obrt, dakle tek počinjemo poslovanje – je li logično da imamo 100 klijenata? Naravno da nije, nerijetko u početcima takvi obrti imaju samo jednog klijenta u prvih nekoliko mjeseci. To je jednostavno tako.

  3. Kresimir Topolovec

    Kresimir Topolovec

    16. 02. 2022. u 2:36 pm Odgovori

    @Ante slažem se s prvim dijelom komentara. Međutim, dio `Ali ako netko počne mlatiti pare onda bi bilo pošteno da registrira firmu i da plaća ono što i mi ostali plaćamo.` uopće ovdje nije relevantan. Ako netko `mlati pare` odnosno pređe granicu od 300kn godišnje tako i onako više ne može poreze plaćati paušalno, registrirao firmu ili ne. Poslovanje tog obrta i dalje može biti `pošteno i moralno`. Taj dio uopće nije predmet diskusije iz članka i jasno je definiran zakonom, za razliku od nejasno definiranog prikrivenog rada.

  4. toni_cobra

    toni_cobra

    17. 02. 2022. u 5:36 pm Odgovori

    Poreznicka ba-gra NIKADA nece biti penalizirana zbog svojeg (NE) rada. Nama su blokirali racun zbog PREPLATE (od cca 300kn) iz 2005. (koju “nisu mogli” preknjiziti nama u korist, pa je otislo u zastaru) a koju je poreznakokosh aktivirala 2019.(!!!!!!!) nama u MINUS, otisla na godisnji – zamjena NIJE ZNALA odblokirati racun, morali cekati iduci tjedan sheficu da “opere” njihovo njesra

  5. Dario

    Dario

    15. 03. 2022. u 1:14 pm Odgovori

    Vlasnik sam obrta koji je na udaru. Ono što je neshvatljivo, je činjenica da se donose pravilinici i zakoni koji retroaktivno idu par godina u nazad i kažnjavaju se svi koji po novom zakonu na zadovoljavaju uvjete! Kako je moguće da sam ja kao obrtnik mogao znati šta će biti u zakonu za dvije godine i kako sam mogao prilagoditi svoje poslovanje prema zakonu koji još neće biti donesen sljedeće dvije godine? To je nemoguće! Druga stvar, ako je zakonodavac već vidio da neke stvari više nisu adekvatne i zadovoljavajuće, i donio zakon ili pravilnik kojim postavlja nove kriterije u poslovanju obrta, zar nije logično ponuditi rješenje i određeni prijelazni rok do kada se obrtnici moraju prebaciti na novi model rada, plaćanja doprinosa, poreza itd? Nažalost, ovo je još jedan dokaz u nizu da se većina zakona koji se donose osmišljeno tako da kazne, i to uvijek novčano, a ne da jasno definiraju pravila. Država uvijek naplaćuje kazne, ali kada treba ispoštovati zakon do kraja ili osigurati da se zakon provede do kraja, e tu je onda situacija u potpunosti obrnuta. Sjetite se npr. prije par godina kada je na snazi bio zakon o mladim vozačima, svaki novi mladi vozač koji je tek položio ispit prvu godinu nije smio upravljati autom od 23h do 5h ili 6h ne sjećam se točno, nije smio upravljat autom jačim od 75kw ili tako nešta, i svi koji su ulovljeni bili su kažnjavanji. Nakon tih godinu dana mladi vozač trebao je položiti ispit sigurne vožnje i tada bi dobio vozačku bez ograničenja i trajno, a tu istu školu sigurne vožnje je trebala osigurati država. Međutim, nakon godine dana jednostavno dođeš u PP i zamjene ti vozačku i to je to, jer država nije osigurala centre sigurne vožnje i samim time nije ispoštovala vlastiti zakon do kraja. Kako je moguće provoditi zakon samo dijelom a ne u potpunosti, samo kada treba kažnjavati a kada treba osigurati i jasno definirati pravila da bi se zakon proveo do kraja,, eee taj dio onda više nije bitan. Postavlja se i pitanje kako nastaviti raditi po istom modelu a da ne dolazimo u ovakve situacije, po svemu sudeći rješenja nema, i morat ću zatvoriti obrt i tražiti posao, jer mi ne pada na pamet više ikad otvarati ikakav posao u ovoj državi.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Kriptovalute i Blockchain

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Karijere

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.