Dok paušalcima pristižu upitnici Porezne, korijen problema se ne rješava
Foto: Timy Šarec

“Hrvatska modelom paušalnog rada želi odgojiti generacije poduzetnika, a zapravo ih stavlja u zastarjele registratore”

Ovih dana na brojne adrese paušalaca pristigli su notorni upitnici Porezne uprave. Pitanje o kojem se nedavno toliko raspravljalo palo je u drugi medijski plan - nažalost ne i za one kojih se to najviše tiče.

Uz upitnike, zanimljivo je kako u ovom periodu pristižu i nova istraživanja koja potvrđuju važnost mikro i malih poduzetnika u Hrvatskoj. Veliki je to kontrast na novopokrenutu istragu koju je Porezna uprava najavila paušalnim obrtnicima.

Nije tajna da se “hajka” Porezne uprave na paušalne obrtnike primarno tiče onih koji rade unutar IT sektora. Na visoka primanja specifična za ovu unosnu industriju lijepe se još veća davanja državi. Za programersku plaću od 13 tisuća kuna, poslodavac ima ukupni trošak od gotovo 23 tisuće kuna! Paušalni obrt, kao što mnogi u ovoj industriji znaju, postao je vrlo brzo porezna oaza.

Naime, prisjetimo se, otvaranjem obrta i odabirom paušalnog oporezivanja, jedan programer/ka može na svoj račun primiti bruto plaću koju će oporezivati u simboličnim, fiksnim iznosima (ovisno o poreznom razredu), bez obzira o kolikim se isplatama radi, dok god se ne prelazi godišnja granica od 300 tisuća kuna. Razumljivo, Porezna uprava na ovakvu praksu gleda kao na ilegalnu jer tehnički jest u pitanju “utaja poreza”.

Ali, ali… problem nisu porezi per se, problem je neprilagođenost regulative tržištu rada

Međutim, u cijeloj priči oko “hajke” na paušalce mnoge u digitalnoj industriji brine što se ovakvim akcijama ne rješava temeljni problem hrvatskog poreznog sustava – onemogućavanje mikro, malog i srednjeg poduzetništva.

Takve kontrole zadovoljit će regulativu i malo podebljati državnu blagajnu – i to je sve. Ispada kao da je u redu da imamo takve prakse, da se svi snalaze u sivoj zoni kako znaju, a da veliki državni aparat dođe kada treba odraditi čistku… Sličnog mišljenja je i Karla Andrić, dugogodišnja freelancerica i predsjednica Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.

Rekla bih da su teme nezavisnog poslovanja, digitalnog nomadstva, kao i nameta, pomodni korijen kojeg ne možete iščupati pa se samim time nesmotreno i brzo donose pravila igre koje dugoročno nikome ne služe, nego zagađuju “poduzetničku klimu” baš kao što je i zagađen zagrebački zrak, ali vam zagađenje na jedan dan rodi lijepo nebo i sve se čini idealno.

Glavni problem koji ističe u svemu tome jest nerazumijevanje zakonodavaca, odnosno njihovo neznanje o (ne)prilikama koje trenutno utječu na freelancere:

Politika samostalnog rada ne može se krojiti tako da se ne poznaje struktura onih koji koriste paušalni sustav, još više iz razloga jer ‘te’ paušaliste pod prisilom vodi komora koja nije uvela, a niti promijenila, nacionalne klasifikacije zanimanja ili se barem educirala o novim tržišnim vrijednostima. U ovakvoj klimi, promjena se nikad neće dogoditi zbog slabog interesa za edukacijom – s jedne i druge strane.

Ako uzmemo u obzir da jedan hrvatski freelancer, sa senior znanjem, na jednom projektu u prosjeku provede od 3 do 6 mjeseci, što je pokazalo HDNP istraživanje iz 2020. godine, a potvrdilo i europsko – onda mogu zaključiti da je problem u nerazumijevanju arhitekture poslovanja.

“Trenutnim postavkama zakona direktno se sprječava krojenje poslovnih prilika pojedinaca i tvrtki u skladu s tržišnim potrebama”

Digitalna industrija je specifična, ali te specifičnosti se ne odražavaju u regulativi. Javnost, a pritom i institucije izjednačavaju paušalne obrtnike novih generacija (samozaposlenih/freelancera) sa zanatskim zanimanjima, a to jednostavno ne može biti ispravno jer su načini poslovanja dijametralno suprotni, napominje Karla.

Dapače, trenutnim postavkama zakona direktno se sprječava krojenje poslovnih prilika pojedinaca i tvrtki u skladu s tržišnim potrebama te se u konačnici sabotira otvaranje novih inovativnih radnih mjesta i poduzeća u Hrvatskoj. Paušalni obrt samo je još jedan, veoma očit primjer, neusklađenosti zakona i okolnosti na tržištu rada.

Osobno ne vidim problem da netko surađuje projektno i više mjeseci, ako je tvrtki potreban profesionalac koji mu može odraditi posao. Takav sposoban individualac će svoj rad naplatiti po satnici koju zaslužuje i u nekoliko mjeseci doći do “granice” koja se odjednom osuđuje, a do sad se predstavljala kao velika “usluga”.

I znate što je najljepše? Nakon zasluženog honorara taj će pojedinac odlučiti hoće li imati odmor od pet dana, dva tjedna, mjesec dana ili će nastaviti raditi dalje na nekom projektu i od sljedećeg honorara izdvojiti dio za mirovinu, jer će mu prema kalkulacijama države ova paušalna biti mizerna.

Velika je razlika između freelancera i paušalnog obrtnika

Još 22. listopada Hrvatska obrtnička komora “žestoko” se obrecnula na hajku protiv 50 tisuća paušalaca, tražili su i povlačenje upitnika. Istaknuli su tada ono što već svi znamo: dijelovi upitnika i način procjene da li je netko od paušalnih obrtnika u prekršaju veoma su podložni slobodnoj procjeni. Međutim, na pitanje da komentiraju zašto je Porezna uprava naglasila da će posebno promatrati obrtnike u IT-u – dobili smo generičan odgovor koji potvrđuje ono što Karla spominje. Stvari se govore samo da se govore…

Paušalci trebaju pomoć, razumijevanje i jasna tržišna pravila, ističe Karla i napominje kako oni koji se trebaju brinuti za “paušalce” to ne rade. Upitnik je ipak došao do svojih adresa, a naravno, kamate se crvene kad se članarina za komoru ne plati.

Kako ja to vidim? Jednostavno objašnjeno – sve dok mi na poslovni e-mail dolaze HOK newsletteri u kojem mi se nude popusti za usluge koje kao digitalni nomad i freelancerica ne koristim – mislim da će lov biti praksa koja će se provoditi stalno, a pomaka neće biti.

I budimo realni. Hrvatska modelom paušalnog rada želi odgojiti generacije poduzetnika, a zapravo ih stavlja u zastarjele registratore zbog kojih se ne mogu jednostavno dobiti stambeni krediti, u kojem se ne potiče žensko poduzetništvo, u kojem se nameće plaćanje članarina (HOK-u), a koji nisu educirani da “vode” nove generacije te u kojem se ne razvijaju nove tržišne vrijednosti.

Velika je razlika između freelancera i paušalnog obrtnika, možda će netko to shvatiti ili barem pomodno prezentirati u javnosti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Tvrtke i poslovanje

Istraživanje korisničkog iskustva: Jeste li spremni čuti što trebate napraviti?

Ako se pravilno postavi, kao ključna poslovna funkcija, UX istraživanje može pomoći u diverzifikaciji portfelja proizvoda, usluga i korisnika, otkrivanju različitih vrijednosti vaše ponude, implementiranju novih trendova i strategija, a mogao bi vam ukazati i na neiskorištene prilike za širenje i inoviranje. Ako vam to nije dovoljno, čitajte dalje, i otkrijte kako to rade najveće tvrtke na svijetu...

Što ste propustili

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?

Društvene mreže

Andrej Plenković i Možemo razvaljuju TikTok

Do kraja parlamentarnih izbora premijer Plenković lajkaniji je bio od Pernara, a Možemo najpraćenija stranka.

Novost

Cijeli svijet zahvatio “plavi ekran smrti”: Što do sada znamo

Aviokompanije otkazuju letove, televizije su prestale s emitiranjem, poslovanje su prekinule mnoge banke, pa i Londonska burza. U Hrvatskoj probleme ima CEZIH, televizije, pa i kontrola leta.

Startupi

Nađite bug na Daytoni – i osvojite nagradu iz fonda od 60.000 dolara

Developeri koji Daytoni do kraja godine pomognu poboljšati Daytonine značajke ili prijaviti bugove, mogu osvojiti i solidnu financijsku nagradu.