Dok paušalcima pristižu upitnici Porezne, korijen problema se ne rješava

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Foto: Timy Šarec

“Hrvatska modelom paušalnog rada želi odgojiti generacije poduzetnika, a zapravo ih stavlja u zastarjele registratore”

Ovih dana na brojne adrese paušalaca pristigli su notorni upitnici Porezne uprave. Pitanje o kojem se nedavno toliko raspravljalo palo je u drugi medijski plan - nažalost ne i za one kojih se to najviše tiče.

Uz upitnike, zanimljivo je kako u ovom periodu pristižu i nova istraživanja koja potvrđuju važnost mikro i malih poduzetnika u Hrvatskoj. Veliki je to kontrast na novopokrenutu istragu koju je Porezna uprava najavila paušalnim obrtnicima.

Nije tajna da se “hajka” Porezne uprave na paušalne obrtnike primarno tiče onih koji rade unutar IT sektora. Na visoka primanja specifična za ovu unosnu industriju lijepe se još veća davanja državi. Za programersku plaću od 13 tisuća kuna, poslodavac ima ukupni trošak od gotovo 23 tisuće kuna! Paušalni obrt, kao što mnogi u ovoj industriji znaju, postao je vrlo brzo porezna oaza.

Naime, prisjetimo se, otvaranjem obrta i odabirom paušalnog oporezivanja, jedan programer/ka može na svoj račun primiti bruto plaću koju će oporezivati u simboličnim, fiksnim iznosima (ovisno o poreznom razredu), bez obzira o kolikim se isplatama radi, dok god se ne prelazi godišnja granica od 300 tisuća kuna. Razumljivo, Porezna uprava na ovakvu praksu gleda kao na ilegalnu jer tehnički jest u pitanju “utaja poreza”.

Ali, ali… problem nisu porezi per se, problem je neprilagođenost regulative tržištu rada

Međutim, u cijeloj priči oko “hajke” na paušalce mnoge u digitalnoj industriji brine što se ovakvim akcijama ne rješava temeljni problem hrvatskog poreznog sustava – onemogućavanje mikro, malog i srednjeg poduzetništva.

Takve kontrole zadovoljit će regulativu i malo podebljati državnu blagajnu – i to je sve. Ispada kao da je u redu da imamo takve prakse, da se svi snalaze u sivoj zoni kako znaju, a da veliki državni aparat dođe kada treba odraditi čistku… Sličnog mišljenja je i Karla Andrić, dugogodišnja freelancerica i predsjednica Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.

Rekla bih da su teme nezavisnog poslovanja, digitalnog nomadstva, kao i nameta, pomodni korijen kojeg ne možete iščupati pa se samim time nesmotreno i brzo donose pravila igre koje dugoročno nikome ne služe, nego zagađuju “poduzetničku klimu” baš kao što je i zagađen zagrebački zrak, ali vam zagađenje na jedan dan rodi lijepo nebo i sve se čini idealno.

Glavni problem koji ističe u svemu tome jest nerazumijevanje zakonodavaca, odnosno njihovo neznanje o (ne)prilikama koje trenutno utječu na freelancere:

Politika samostalnog rada ne može se krojiti tako da se ne poznaje struktura onih koji koriste paušalni sustav, još više iz razloga jer ‘te’ paušaliste pod prisilom vodi komora koja nije uvela, a niti promijenila, nacionalne klasifikacije zanimanja ili se barem educirala o novim tržišnim vrijednostima. U ovakvoj klimi, promjena se nikad neće dogoditi zbog slabog interesa za edukacijom – s jedne i druge strane.

Ako uzmemo u obzir da jedan hrvatski freelancer, sa senior znanjem, na jednom projektu u prosjeku provede od 3 do 6 mjeseci, što je pokazalo HDNP istraživanje iz 2020. godine, a potvrdilo i europsko – onda mogu zaključiti da je problem u nerazumijevanju arhitekture poslovanja.

“Trenutnim postavkama zakona direktno se sprječava krojenje poslovnih prilika pojedinaca i tvrtki u skladu s tržišnim potrebama”

Digitalna industrija je specifična, ali te specifičnosti se ne odražavaju u regulativi. Javnost, a pritom i institucije izjednačavaju paušalne obrtnike novih generacija (samozaposlenih/freelancera) sa zanatskim zanimanjima, a to jednostavno ne može biti ispravno jer su načini poslovanja dijametralno suprotni, napominje Karla.

Dapače, trenutnim postavkama zakona direktno se sprječava krojenje poslovnih prilika pojedinaca i tvrtki u skladu s tržišnim potrebama te se u konačnici sabotira otvaranje novih inovativnih radnih mjesta i poduzeća u Hrvatskoj. Paušalni obrt samo je još jedan, veoma očit primjer, neusklađenosti zakona i okolnosti na tržištu rada.

Osobno ne vidim problem da netko surađuje projektno i više mjeseci, ako je tvrtki potreban profesionalac koji mu može odraditi posao. Takav sposoban individualac će svoj rad naplatiti po satnici koju zaslužuje i u nekoliko mjeseci doći do “granice” koja se odjednom osuđuje, a do sad se predstavljala kao velika “usluga”.

I znate što je najljepše? Nakon zasluženog honorara taj će pojedinac odlučiti hoće li imati odmor od pet dana, dva tjedna, mjesec dana ili će nastaviti raditi dalje na nekom projektu i od sljedećeg honorara izdvojiti dio za mirovinu, jer će mu prema kalkulacijama države ova paušalna biti mizerna.

Velika je razlika između freelancera i paušalnog obrtnika

Još 22. listopada Hrvatska obrtnička komora “žestoko” se obrecnula na hajku protiv 50 tisuća paušalaca, tražili su i povlačenje upitnika. Istaknuli su tada ono što već svi znamo: dijelovi upitnika i način procjene da li je netko od paušalnih obrtnika u prekršaju veoma su podložni slobodnoj procjeni. Međutim, na pitanje da komentiraju zašto je Porezna uprava naglasila da će posebno promatrati obrtnike u IT-u – dobili smo generičan odgovor koji potvrđuje ono što Karla spominje. Stvari se govore samo da se govore…

Paušalci trebaju pomoć, razumijevanje i jasna tržišna pravila, ističe Karla i napominje kako oni koji se trebaju brinuti za “paušalce” to ne rade. Upitnik je ipak došao do svojih adresa, a naravno, kamate se crvene kad se članarina za komoru ne plati.

Kako ja to vidim? Jednostavno objašnjeno – sve dok mi na poslovni e-mail dolaze HOK newsletteri u kojem mi se nude popusti za usluge koje kao digitalni nomad i freelancerica ne koristim – mislim da će lov biti praksa koja će se provoditi stalno, a pomaka neće biti.

I budimo realni. Hrvatska modelom paušalnog rada želi odgojiti generacije poduzetnika, a zapravo ih stavlja u zastarjele registratore zbog kojih se ne mogu jednostavno dobiti stambeni krediti, u kojem se ne potiče žensko poduzetništvo, u kojem se nameće plaćanje članarina (HOK-u), a koji nisu educirani da “vode” nove generacije te u kojem se ne razvijaju nove tržišne vrijednosti.

Velika je razlika između freelancera i paušalnog obrtnika, možda će netko to shvatiti ili barem pomodno prezentirati u javnosti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Upoznajte Maria Ćendu, voditelja tima zaduženog za ICT sustav Disneyjevog kruzera kojim plovi 5500 ljudi

Pod utjecajem primorskog podneblja, u bespućima interneta, Mario Ćendo pronašao je zanimanje koje spaja za njega idealno: IT i pomorstvo. Od tada, više od 10 godina plovi i rješava tehnološke zavrzlame kruzera koji mogu smjestiti i po par tisuća ljudi. Prije nego je isplovio na još jednu 10 tjedana dugu rutu, s nama je podijelio detalje ovog nesvakidašnjeg posla.

Startupi i poslovanje

Počelo je dvojno iskazivanje cijena! Što to znači za internetske trgovine?

Od danas sve internetske trgovine moraju iskazivati dvojne cijene. Iako na prvu zvuči kao nešto lagano za provesti, taj proces može uključivati product managera, dizajnera, backend i front-end programera. Kako se u tome snalaze mikro i mali poduzetnici koji su često "one man band"?

Intervju

“Tata” Angulara o tome što bi danas napravio drugačije i kako instantno ubrzati web aplikacije

Nakon više od 15 godina u Googleu, gdje je inicijalizirao, osmislio i podigao temelje Angulara, jednog od najpoznatijih JavaScript frameworka, a potom usmjerio Googleovu kulturu prema test driven developmentu, Miško Hevery se otisnuo u samostalne vode...

Što ste propustili

Novost

Agency04 postaje Notch!

Jedna od najbrže rastućih IT tvrtki u centralnoj Europi posljednjih godina bilježi rast prihoda od 500 posto, a preko 75 posto projekata radi za strane klijente.

Digitalni mediji

Sretan međunarodni dan podcasta, svima koji slušaju!

Nedavno je, nakon 20 godina zatvora, na slobodu izašao čovjek koji je bio krivo optužen za ubojstvo. Velik dio zasluga za to ide jednom podcastu.

Intervju

Upoznajte Maria Ćendu, voditelja tima zaduženog za ICT sustav Disneyjevog kruzera kojim plovi 5500 ljudi

Pod utjecajem primorskog podneblja, u bespućima interneta, Mario Ćendo pronašao je zanimanje koje spaja za njega idealno: IT i pomorstvo. Od tada, više od 10 godina plovi i rješava tehnološke zavrzlame kruzera koji mogu smjestiti i po par tisuća ljudi. Prije nego je isplovio na još jednu 10 tjedana dugu rutu, s nama je podijelio detalje ovog nesvakidašnjeg posla.

Novost

Počela je crowdfunding kampanja za uvođenje robotike i umjetne inteligencije u škole diljem Hrvatske

Podrškom kampanje “Izgradi Školu budućnosti” svaka peta škola u Hrvatskoj dobit će program robotike, umjetne inteligencije ili Internet of Things.

Tehnologija

U Hrvatsku je stigla američko-ukrajinska grupa koja iza sebe ima niz proizvoda u glazbenoj, travel i adtech industriji

16 godina, 10+ proizvoda, 5 exita, 145 zaposlenika na tri kontinenta u 12 država. To je u kratkim crtama Postindustria grupa čija se podružnica Sigmoid Lab nedavno otvorila u Hrvatskoj.

Novost

Digital Labin okupio više od 600 digitalnih dizajnera i developera iz cijele Hrvatske

Treće izdanje Digital Labin konferencije dovelo je imena koja govore mnogo više o snazi i važnosti ove samo naizgled male konferencije.