Dok paušalcima pristižu upitnici Porezne, korijen problema se ne rješava
Foto: Timy Šarec

“Hrvatska modelom paušalnog rada želi odgojiti generacije poduzetnika, a zapravo ih stavlja u zastarjele registratore”

Ovih dana na brojne adrese paušalaca pristigli su notorni upitnici Porezne uprave. Pitanje o kojem se nedavno toliko raspravljalo palo je u drugi medijski plan - nažalost ne i za one kojih se to najviše tiče.

Uz upitnike, zanimljivo je kako u ovom periodu pristižu i nova istraživanja koja potvrđuju važnost mikro i malih poduzetnika u Hrvatskoj. Veliki je to kontrast na novopokrenutu istragu koju je Porezna uprava najavila paušalnim obrtnicima.

Nije tajna da se “hajka” Porezne uprave na paušalne obrtnike primarno tiče onih koji rade unutar IT sektora. Na visoka primanja specifična za ovu unosnu industriju lijepe se još veća davanja državi. Za programersku plaću od 13 tisuća kuna, poslodavac ima ukupni trošak od gotovo 23 tisuće kuna! Paušalni obrt, kao što mnogi u ovoj industriji znaju, postao je vrlo brzo porezna oaza.

Naime, prisjetimo se, otvaranjem obrta i odabirom paušalnog oporezivanja, jedan programer/ka može na svoj račun primiti bruto plaću koju će oporezivati u simboličnim, fiksnim iznosima (ovisno o poreznom razredu), bez obzira o kolikim se isplatama radi, dok god se ne prelazi godišnja granica od 300 tisuća kuna. Razumljivo, Porezna uprava na ovakvu praksu gleda kao na ilegalnu jer tehnički jest u pitanju “utaja poreza”.

Ali, ali… problem nisu porezi per se, problem je neprilagođenost regulative tržištu rada

Međutim, u cijeloj priči oko “hajke” na paušalce mnoge u digitalnoj industriji brine što se ovakvim akcijama ne rješava temeljni problem hrvatskog poreznog sustava – onemogućavanje mikro, malog i srednjeg poduzetništva.

Takve kontrole zadovoljit će regulativu i malo podebljati državnu blagajnu – i to je sve. Ispada kao da je u redu da imamo takve prakse, da se svi snalaze u sivoj zoni kako znaju, a da veliki državni aparat dođe kada treba odraditi čistku… Sličnog mišljenja je i Karla Andrić, dugogodišnja freelancerica i predsjednica Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.

Rekla bih da su teme nezavisnog poslovanja, digitalnog nomadstva, kao i nameta, pomodni korijen kojeg ne možete iščupati pa se samim time nesmotreno i brzo donose pravila igre koje dugoročno nikome ne služe, nego zagađuju “poduzetničku klimu” baš kao što je i zagađen zagrebački zrak, ali vam zagađenje na jedan dan rodi lijepo nebo i sve se čini idealno.

Glavni problem koji ističe u svemu tome jest nerazumijevanje zakonodavaca, odnosno njihovo neznanje o (ne)prilikama koje trenutno utječu na freelancere:

Politika samostalnog rada ne može se krojiti tako da se ne poznaje struktura onih koji koriste paušalni sustav, još više iz razloga jer ‘te’ paušaliste pod prisilom vodi komora koja nije uvela, a niti promijenila, nacionalne klasifikacije zanimanja ili se barem educirala o novim tržišnim vrijednostima. U ovakvoj klimi, promjena se nikad neće dogoditi zbog slabog interesa za edukacijom – s jedne i druge strane.

Ako uzmemo u obzir da jedan hrvatski freelancer, sa senior znanjem, na jednom projektu u prosjeku provede od 3 do 6 mjeseci, što je pokazalo HDNP istraživanje iz 2020. godine, a potvrdilo i europsko – onda mogu zaključiti da je problem u nerazumijevanju arhitekture poslovanja.

“Trenutnim postavkama zakona direktno se sprječava krojenje poslovnih prilika pojedinaca i tvrtki u skladu s tržišnim potrebama”

Digitalna industrija je specifična, ali te specifičnosti se ne odražavaju u regulativi. Javnost, a pritom i institucije izjednačavaju paušalne obrtnike novih generacija (samozaposlenih/freelancera) sa zanatskim zanimanjima, a to jednostavno ne može biti ispravno jer su načini poslovanja dijametralno suprotni, napominje Karla.

Dapače, trenutnim postavkama zakona direktno se sprječava krojenje poslovnih prilika pojedinaca i tvrtki u skladu s tržišnim potrebama te se u konačnici sabotira otvaranje novih inovativnih radnih mjesta i poduzeća u Hrvatskoj. Paušalni obrt samo je još jedan, veoma očit primjer, neusklađenosti zakona i okolnosti na tržištu rada.

Osobno ne vidim problem da netko surađuje projektno i više mjeseci, ako je tvrtki potreban profesionalac koji mu može odraditi posao. Takav sposoban individualac će svoj rad naplatiti po satnici koju zaslužuje i u nekoliko mjeseci doći do “granice” koja se odjednom osuđuje, a do sad se predstavljala kao velika “usluga”.

I znate što je najljepše? Nakon zasluženog honorara taj će pojedinac odlučiti hoće li imati odmor od pet dana, dva tjedna, mjesec dana ili će nastaviti raditi dalje na nekom projektu i od sljedećeg honorara izdvojiti dio za mirovinu, jer će mu prema kalkulacijama države ova paušalna biti mizerna.

Velika je razlika između freelancera i paušalnog obrtnika

Još 22. listopada Hrvatska obrtnička komora “žestoko” se obrecnula na hajku protiv 50 tisuća paušalaca, tražili su i povlačenje upitnika. Istaknuli su tada ono što već svi znamo: dijelovi upitnika i način procjene da li je netko od paušalnih obrtnika u prekršaju veoma su podložni slobodnoj procjeni. Međutim, na pitanje da komentiraju zašto je Porezna uprava naglasila da će posebno promatrati obrtnike u IT-u – dobili smo generičan odgovor koji potvrđuje ono što Karla spominje. Stvari se govore samo da se govore…

Paušalci trebaju pomoć, razumijevanje i jasna tržišna pravila, ističe Karla i napominje kako oni koji se trebaju brinuti za “paušalce” to ne rade. Upitnik je ipak došao do svojih adresa, a naravno, kamate se crvene kad se članarina za komoru ne plati.

Kako ja to vidim? Jednostavno objašnjeno – sve dok mi na poslovni e-mail dolaze HOK newsletteri u kojem mi se nude popusti za usluge koje kao digitalni nomad i freelancerica ne koristim – mislim da će lov biti praksa koja će se provoditi stalno, a pomaka neće biti.

I budimo realni. Hrvatska modelom paušalnog rada želi odgojiti generacije poduzetnika, a zapravo ih stavlja u zastarjele registratore zbog kojih se ne mogu jednostavno dobiti stambeni krediti, u kojem se ne potiče žensko poduzetništvo, u kojem se nameće plaćanje članarina (HOK-u), a koji nisu educirani da “vode” nove generacije te u kojem se ne razvijaju nove tržišne vrijednosti.

Velika je razlika između freelancera i paušalnog obrtnika, možda će netko to shvatiti ili barem pomodno prezentirati u javnosti.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?