Direktor Lemaxa: Bit će sve više otkaza u hrvatskom IT-ju, ali tome nije kriv AI

Profitabilna IT tvrtka otpušta zaposlenike. Paradoks? Mate Kostovski, osnivač i CEO Lemax-a, tvrdi da nije i da je pravi uzrok vala otpuštanja u IT industriji makroekonomska politika nultih kamata koja je završila nakon petnaest godina, a ne AI. Razgovarali smo o normalizaciji industrije, otvorenom komuniciranju kad gori i tome zašto mindset osnivača nije floskula nego jedina prava zaštita.

Zašto profitabilna firma otpušta

Nikolina: Lemax je profitabilan, a ipak ste otpustili zaposlenike. Kako to?

Mate: Primijetio sam da tvrtka već neko vrijeme ne prati dovoljnom brzinom inovacije. Osjetio sam da prihod koji imamo ne odgovara broju zaposlenih. Odlučili smo promijeniti strukturu i ubrzati, smanjili smo određeni broj zaposlenih i odmah krenuli investirati u ono što nas može odvesti prema rastu.

Nikolina: Koje su to pozicije bile? Middle menadžment ili neki odjel?

Mate: I menadžment i svi odjeli. Htjeli smo promijeniti strukturu, ne samo smanjiti broj.

Nikolina: Koliko je to teško za osnivača koji je sam gradio tim?

Mate: Iznimno teško. Ali founder po definiciji donosi teške odluke. Dugo sam se bavio vaterpolom, naučio sam da nećeš svaku utakmicu pobijediti. Svaki poraz je korak prema nečem višem. Ovo je prilagodba kao svaka druga.

ZIRP era i pravi uzrok IT otpuštanja

Nikolina: Je li uzrok ovih poteza AI revolucija ili nešto drugo?

Mate: Ovo je počelo ranije, u drugoj polovici 2022. Povezujem to sa ZIRP-om (Zero Interest Rate Policy). Od 2008. kamate su bile niske, kapital jeftin, investitori su ulagali u tehnološke kompanije bez obzira na profitabilnost. Tvrtke su morale opravdavati investicije rastom pod svaku cijenu.

Nikolina: To više nije tako.

Mate: 2022. narasle su kamate. Smanjila se količina kapitala, investitori su postali selektivniji i profitabilnost je postala ključni kriterij. IT tvrtke su se počele pitati imaju li zaista toliko zaposlenih koliko trebaju. To je pokrenulo val otpuštanja u kojem je AI samo katalizator. Ona bi se dogodila svejedno.

Normalizacija, ne kriza

Nikolina: Zašto to u medijima zovemo krizom u IT-ju?

Mate: Ja to ne bih nazvao krizom. Ovo je normalizacija industrije. Mobilna telefonija i računalna tehnika imale su nekoć rast od trideset, četrdeset posto – i polako su ušle u jedan do pet posto. Isto se sada događa sa softverom.

Nikolina: Očekuju se daljnja smanjenja broja zaposlenih u tvrtkama?

Mate: To je zrela industrija. Otpuštanja kao u svakoj drugoj industriji postat će uobičajena pojava. Moramo se svi skupa navikavati na to. I poslodavci i zaposlenici.

Hrvatska se neće izvući

Nikolina: Globalne tvrtke naveliko otpuštaju, kod nas se o tome još ne priča glasno.

Mate: To se već događa, samo se ne priča dovoljno. Mi smo toliko povezani s globalnim gospodarstvom da je nemoguće biti izolirani. Dugo smo jahali na valu rast, rast, rast, ne bih rekao u pijanom, ali ne sasvim trijeznom stanju.

Nikolina: Sada se trijeznimo?

Mate:  Moramo osvijestiti da je tržište drugačije nego što je bilo. Teže je doći do posla.

Otvorena komunikacija kad gori

Nikolina: Moram te pohvaliti kako si odmah odgovorio kad smo te kontaktirali vezano uz otpuštanja. Hrvatske IT tvrtke obično uspostave zid šutnje kad nemaju nešto čime bi se pohvalile.

Mate: To me malo iznenađuje. Ja na to gledam sasvim drugačije. Sport me naučio da gubiš utakmice, i da svaki taj poraz gradi čovjeka. Prilagodba nije neuspjeh. Ovo je prilagodba, donijeli smo odluku, proveli je i idemo naprijed.

Nikolina: Jeste li imali negativnih reperkusija od klijenata?

Mate: Za sada ne. Proaktivno smo nazvali ključne kupce i objasnili im što se događa i zašto. Tako smo željeli spriječiti priče koje potencijalno mogu nastati na tržištu.

Osnivač koji sam gradi AI agente

Nikolina: Gdje ste sve uveli AI u firmi dosad?

Mate: Krenuli smo iz prodaje i marketinga. Koristimo ga za istraživanje kupaca, pripremu za pozive, sales coaching. Ali ono što mi osobno najviše pomaže je vlastiti setup, imam statički i dinamički kontekst koji uz pomoć agenata održavam tjedno.

Nikolina: Što ti to konkretno daje?

Mate: Agent uzme sve moje sastanke, mailove, odluke tjedna i ciljeve kompanije i kaže mi što je bitno za sljedeći tjedan. Štedi mi nekoliko sati. Imam i agenta koji mi daje feedback na vođenje sastanaka.

Nikolina: Kakav je osjećaj čitati takav feedback?

Mate: Super. Ali ovisi koliko si otvoren čuti ga.

Nikolina: A u samom proizvodu Lemaxa?

Mate: Napravili smo pre-release AI za kreiranje itinerara, zaposlenik turoperatora sada promptom složi itinerar koji se ranije radio ručno, klik po klik, deset do petnaest komponenti. Kad sam to vidio, postavljam si pitanje: tko bi uopće još radio u Excelu?

Tko će preživjeti AI eru

Nikolina: Koje to prakse razlikuju tvrtke koje će preživjeti prelazak u AI eru od onih koje neće?

Mate: Mindset i to primarno osnivača i menadžmenta. Važno je uočiti što se mijenja, shvatiti koje su nove mogućnosti i napraviti promjenu. Što si bio uspješan na jedan način ne znači da će ta ista formula voditi dalje.

Nikolina: Implementacija AI-ja mora krenuti od vrha?

Mate: Mora. Ako vodstvo podržava implementaciju AI-ja, šanse za uspjeh su puno veće.

Palo Alto pronašao 75 ranjivosti

U drugom dijelu podcasta komentiramo redakcija Netokracije komentira najnovija zbivanja u svijetu AI-ja i kibernetičke sigurnost.

Marin: Palo Alto Networks, jedna od najvećih cyber security kompanija na svijetu, objavila je da je uz pomoć AI-ja pronašla 75 sigurnosnih ranjivosti u vlastitim proizvodima. Oni inače pronalaze pet do deset ranjivosti mjesečno, ovo je sedam puta više.

Nikolina: Kao da im proizvod nije valjao?

Marin: Točno to. Radi se o modelima Anthropic i OpenAI koji sada razumiju logiku aplikacija, ne traže samo pojedinačne bugove nego razumiju kako slabosti mogu stvoriti lanac do ozbiljnih napada. U industriji se već pojavio izraz vulnpocalypse.

Nikolina: I što to znači za ostatak nas?

Marin: Palo Alto procjenjuje da organizacije imaju tri do pet mjeseci prije nego što ovakve mogućnosti dođu u ruke napadačima. AI se bori protiv AI-ja, i pitanje je tko ima jačeg.

Flop: automobili koji te špijuniraju

Nikolina: Moj flop su moderni automobili. BBC je objavio kako se uz podatke prikupljene u autu može rekonstruirati tvoj život iz sekunde u sekundu — lokacija, brzina, izraz lica, psihološki profil. Sve to ide u realnom vremenu prema internetu, i sve legalno jer si pritisnuo agree.

Marin: Moj flop su QR kodovi u Georgiji. Jedan čovjek je tvrdio da QR kodovi kradu glasove — i Georgia je 2024. zabranila njihovo korištenje bez da je postavila ikakav zamjenski sustav. Nitko ne zna kako će se glasati na idućim izborima.

Top: privatni AI razgovor i dobar AI film

Nikolina: Moj top, s  velikom dozom opreza, je najavljeni Meta Incognito Chat. Tvrdi da poruke u tom AI chatu nigdje neće pohranjivati i da ni Meta neće moći čitati razgovore. Ako je to istina, ozbiljan je to zaokret za kompaniju koja je godinama bila simbol loše zaštite privatnosti.

Marin: Moj top je AI film “Gossip Goblin iz Stockholma” od Zeke Londona, dostupan na YouTubeu. Lijepa priča, vizualno dobro izgleda. Dobar primjer da mali tim uz AI može napraviti nešto vrijedno gledanja — i razlog da postaneš malo optimističniji.