Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici - i sami "paušalci"

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

Moram priznati da smo bili poprilično nervozni kad smo puštali prvu epizodu našeg podcasta prošli tjedan. Puno toga nije išlo po planu – čak je i najmračniji živući glazbenik, Ozzy Osbourne, smatrao da naš žestoki intro previše liči na njegove uratke, stoga smo se morali malo prepirati na YouTubeu.

No, sad smo vani i povratka nema! Nakon što smo se u prvoj epizodi pozabavili temom udjela u tvrtkama i radničkim dioničarstvom, opet nastavljamo temom vezanom uz poslovanje.

Pričamo o obliku poslovanja koji je posljednjih tjedana digao popriličnu prašinu u IT industriji, barem u javnom dijelu – ispod radara se o temi paušalnih obrta razgovara puno dulje.

4 perspektive o paušalnim obrtima

No, način na koji se pokrenula javna rasprava, uz istodobne najave promjena Općeg poreznog zakona, pokrenuli su lavinu koja se teško zaustavlja. Ivan i ja smo zaronili u kaos komentara i rasprava i izronili s četiri različite perspektive:

  1. Perspektivu tvrtki koje surađuju s paušalnim obrtnicima
  2. Perspektivu tvrtki koje ne surađuju s paušalnim obrtnicima
  3. Perspektivu paušalnih obrtnika
  4. Perspektivu radnika u tvrtkama

Što kažu jedni, što drugi, treći i četvrti? Imaju li njihova stajališta nešto zajedničko? Zašto nam se omakla koja psovka na kraju podcasta? To i mnogo više doznajte u idućih tridesetak minuta:

Slušajte nas dok vježbate ili idete na posao putem bilo koje aplikaciji za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, gledajte nas na YouTubeu, pretplatite se, ocijenite nas, pošaljite nam poruke, komentare – veselimo se vašim reakcijama.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. AP

    AP

    14. 10. 2019. u 10:36 am Odgovori

    Htio bih spomeniti par stvari na temu pausalaca koje nisu bile dobro obradjenje u podcastu.

    1) free lanceri nisu isto sto i pausalci zaposleni u jednoj tvrtci. ovdje se mijesaju pojmovi. znaci free lancer je osoba koja fušari u vise klijenata i to je okej. u ovome podcastu se pokusava izjednaciti free lancer s pausalcem koji je zaposlen “fulltime” u jednoj tvrtci. TO NIJE ISTO.
    2) postoje firme koje ovo iskoristavaju na nacin da se do jucerasnji FULL time zaposlenik pretvara u pausalca, te se ugovorima regulira radno vrijeme, bolovanje, godisnji itd. to nije FREELANCANJE nego je to utaja poreza preko pausalnog obrta, zaposlenik koji koristi prostor firme, opremu firme i sve ostale benefite koje firma daje ne moze biti pausalac. upravo ovo je case protiv kojeg su se firme dignule.
    3) ovaj komentar da pausal ima odgovornost da odgovara svojom imovinom jednostavno nema smisla. danas ako porezna procijeni da preko pausala se zaobilazi placanje poreza (tzv. utaja poreza) onda odgovara kazneno samo firma koja je zaposlila toga pausalca, pausalac nema nikakvu odgovornost? WTF?
    4) dotakao se jedan poduzetnik u podcastu da ga sada ne imenujem ali nije dovoljno razradjeno IMHO. ljudi ne zele placati zdravstveno, mirovinsko, skole, jer ne vide nikakav konkretan benefit iz tih poreza? pa ljudi moji ako ste tako pametni izvolite ici zivjeti u tunguziju, ja koji placam mjesecno 7000kn zdravstveno, a imam isti tretman u nasem zdravstvenom sustavu kao i pausalac koji ne placa nista?!?! normalno da nije posteno, uvedite neke razrede. neka oni izvole placati svoj doprinos za zdravstveno. covjek koji je prijavljen na 23000kn (sto je ukratko mjesecno iznos koji mozete izvuci iz pausalnog obrta, ukoliko iskoristite svih 300k kn na koji obrt ima limit), godisnje uplati 75600 na zdravstveno, 91740 u mirovinske stupove, te jos gomilu novaca na ime jos nekih drugih poreza. pausalac ne uplati nista. a tretman je isti. (op. a – mirovine ionako necemo ni mi ni oni vidjeti….)
    5) isto vrijedi i za skole, pausalci ne placaju raznorazne doprinose a djeca im idu u drzavne skole, oni se voze se nasim cestama. komentar da ne znaju sto se dobiva za placanje doprinosa je ravan nuli. znaci po njima mi svi ostali sto to placamo smo budale, a sto oni koriste usluge dostupne svim ljudima je okej, oni ce se malo ogrebati uz nas sta placamo to jer eto imamo viska novaca
    6) najapsurdnije od svega su ovi poticaji za samo zaspoljavanje. znaci drzava free lanceru koji je krenuo u poduzetnicki biznis pokusava s nekakvim poticajima (red velicine do 70.000,00 kn) omoguciti da bar u pocetku lakse starta. sto je najveci apsurd je da ovo se iskoristava na nacin, da covjek da otkaz u firmi kojoj radi, pokupi poticaje, kupi novu opremu i nastavi raditi u istoj firmi gdje je radio, ima manji porez, i joz uz to dobije poticaje da kupi nekakvu opremu, gdje nema nikakve obeveze da ako ne uspije ili sutra zatvori obrt ili nesto tu opremu mora vratiti nazad. poticaji su jednokratni i 100% subvencionirani bez ikakve obaveze. :facepalm:
    7) cijena rada pausalca i covjeka koji je zaposlen full time jednostavno nije ista, te se firme stavljaju u nepovoljan polozaj prema trzistu. tvrtka koja placa covjeka preko full place, te tvrtka koja placa covjeka preko pausala jednostavno nema istu cijenu rada kada pristupaju prema istom klijentu. firma koja placa zaposlenike preko pausala je u mogucnosti ponuditi puno bolju cijenu krajnjem kljentu te tako vjerovatnost da ce dobiti posao je puno veca.
    8) firme koje su iskoristavale ovaj model, te utajile milijune kuna poreznog novca, jednostavno im se nece nista desiti. sutra ce se promijeniti zakon, one ce se nekako prilagoditi te se nece nikako kaznjavati ovaj nacin rada. tko je jamio jamio. standardna hrvatska prica.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      14. 10. 2019. u 11:45 am Odgovori

      Bok, AP! Hvala što si detaljno komentirao, ali dopusti da ti odgovorim.

      1) Mislim da smo naglasili razliku između paušalaca i paušalaca, ali problem postoji kad ta razlika nije dovoljno jasna. Recimo, netko radi za jednog klijenta, donedavnog poslodavca, ali ima i nekoliko klijenata “sa strane”. Je li to i dalje prikriveni rad ili nije? Bilo bi dobro kad bi se uveo test samostalnosti, kao u Srbiji (to smo obrađivali u zasebnoj temi, bit će u idućim epizodama): https://startit.rs/objavljen-test-samostalnosti-po-kojim-kriterijumima-ce-se-utvrdivati-da-li-preduzetnik-nezavisan/

      2) To je jasno, to smo i spomenuli, ali problem je što se komunikacijski krivi model paušalnog obrta, a ne općenito sam sustav koji je krivo postavljen, zbog čega i dolazi do ovakvog “iskorištavanja”.

      3) Ne misli se samo na odgovornost u slučaju utaje poreza, nego općenito na odgovornost koju netko ima kad više nije zaposlenik, nego postane obrtnik. Malo su drugačija pravila igre.

      4) Nije da ne vide konkretan benefit, nego ne smatraju da dobivaju dovoljnu vrijednost za svoj novac, odnosno doprinose koji se izdvajaju s nečije plaće. I sam si tome argumentirao spominjući mirovinski sustav.

      Što se tiče ostalog što navodiš, poanta ove epizode jest da je problem u sustavu, a ne modelu paušalnog obrta – naravno da takav model ne može dobro funkcionirati u sustavu koji ga nije dobro predvidio i naravno da se ovaj scenarij, koji se događa, i dogodio. Cilj je bio da malo proširimo vidike i vidimo kakve sve perspektive postoje o ovoj problematici, ovisno iz kojeg se ugla gleda, ali teško je u pola sata u potpunosti obuhvatiti kompleksnost problematike, ako idemo u širinu.

    • Ivan

      Ivan

      14. 10. 2019. u 12:53 pm Odgovori

      6) ako dobiješ poticaje obveza je da ti obrt bude “živ” godinu dana i da si u tih godinu dana moraš uplaćivati doprinose, u suprotnom moraš vratiti poticaje + kamate tako da ne stoji da su poticaji 100% bez ikakve obveze. Takvi su bili uslovi kad sam otvarao obrt 2014.-te i koliko znam to se nije promjenilo. Ako jest, neka me netko ispravi.

    • Igor Poljak

      Igor Poljak

      15. 10. 2019. u 11:48 am Odgovori

      “ja koji placam mjesecno 7000kn zdravstveno”

      Lijepo je što si našao firmu koja je za tvoj rad spremna izdvojiti 50000kn bruto 2 mjesečno na kojih ide 7000kn zdravstvenog, i tebi ostane 25500kn neto primanja uz sve benifite stalnog radnog odnosa. Uz takvu plaću vjerojatno su tu i službena kola, mobitel i sva dodatna oprema. I ja bi rado bio zaposlen s takvim uvijetima.

    • DBR

      DBR

      08. 01. 2020. u 2:23 pm Odgovori

      4) Kak mislis pausalac ne placa zdravstveno. Placa ali ne prema prihodima nego kao jelte pausalac. Al nije da su potpuno oslobodjeni zdravstvenog. E sad – da li dobijemo razinu usluge ili ne…. Iz osobnog iskustva razina zdravstvene usluge takva da bi i onaj najnizi iznos koji uplacuju ljudi na minimalcu bio previse, a kamo li 3 4 5 ili vise tisuca kuna koje neki uplacuju jer eto imaju velike place.

  2. PausalacPrijeTridesete

    PausalacPrijeTridesete

    14. 10. 2019. u 1:49 pm Odgovori

    Budite svoji, mladi nisu baš nešto spremni ostavit komentar, al sam sigurna da nam je svima lakše ovakve teme preletit uz šalu.
    Nemojte zamjerit starijoj ekipi koja nije još uhvatila ritam i nemojte postat uštogljeni. Dovoljno nam je toga dok lovimo papire po državnim upravama.

  3. Paul Salic

    Paul Salic

    14. 10. 2019. u 1:52 pm Odgovori

    neki nasi veliki poslovnjaci su se pobunili iz drugih razloga.
    postoje bolji modeli porezne evazije koje oni koriste kao
    := udjela i isplata dobiti kroz povezana drushtva preko fiktivnih ugovora medju njima
    := isplate radnicima u kovertama
    := paushalci koje su sami odobrili
    manje i vech poznate kreativne knjigovodstvene ideje ne treba spominjati

    paushalci su ostali raditi u firmi u kojima su bil zaposleni u dogovoru sa shefovima i uz uobichajene koverte jer i jednima i drugima odgovara

    pobuna je tu jer konkurencija uzima ljude i nekim firmama su pobijegli mnogi zadnjih mjeseci

  4. Marko M

    Marko M

    14. 10. 2019. u 9:47 pm Odgovori

    Sviđa mi se vaša inicijativa za kreiranje podcasta, te mi je drago što niste pali na ove provokacije u medijima.
    Htio bih samo napomenuti da je obrt(https://hr.wikipedia.org/wiki/Obrt) nešto što postoji odavna i svatko tko zadovoljava uvjete za otvaranje obrta može tako raditi po trenutno važećem zakonu.
    Ja kao iskusni IT-evac radim preko obrta već nekoliko godina (paušalno oporezivanje jer još nisam prešao 300k), jer mi se ne da biti rob zakona o radu i želim raditi gdje hoću, koliko hoću i kad hoću i to naplatiti koliko ja hoću.
    Ako mi netko uskrati to pravo to će dovesti do toga da ću ja biti prisiljen otvoriti firmu i izvlačiti lovu van na standardne i nestandardne načine. Nadam se da će onda ovi što provociraju biti sretniji 🙂

    Do sljedećeg slušanja

      • ekskluzivni marko

        ekskluzivni marko

        17. 10. 2019. u 11:48 am Odgovori

        Ni ne mora biti za podcast, ovdje je ostavljeno jer ste maknuli opciju za dojavu vijesti. A to što je nezanimljiva, zvuči kao uvrijeđenost 😀
        Od svega ste radili ekskluzive, u svakom članku i nedavno u surovim strastima ste se busali u prsa kako vi eto pratite lokalne startupe itd, pratite i samog Stevicu, a sada kada je netko prije dobio vijest od vas – idemo ju zakopati, nije zanimljivo itd. Cmon 🙂
        Čak je i Stevica izjavio da bi ova prodaja mogla biti veliki poticaj državnim firmama prema lokalnim startupima…

        Tako da, ovo zasluzuje barem vijest, a ne zakopavanje

        • Ivan Brezak Brkan

          Ivan Brezak Brkan

          17. 10. 2019. u 11:57 am Odgovori

          Generalno kad netko objavi nešto prije Netokracije tome pristupimo tako da napravimo bolju priču – ako imamo što za dodati – tako da je ovo oko zakopavanje iskreno rečeno mi komično 🙂 Da ne govorim da baš ne vidim neki tu interes nam? Vjerujem također da ima vijesti za koje bi rekao da ti itekako nisu zanimljive, a koje bismo mi odredili – jer again – ne objavljujemo ni mi sve. Hvala što si javio za ovo i razmislit ćemo, ali meni osobno je to i dalje – znajući Hrvatsku poštu – meh, ima i većih priča. Dapače, s obzirom da imamo ograničene resurse i ne bavimo se copy/paste novinarstvom, moramo dobro birati kojoj se temi posvetiti.

          To da smo maknuli “Dojavi vijest” je točno utoliko što nema big shiny button, ali je prilično lako otići na “O nama” gdje jasno piše da se može dojaviti na info@netokracija.com 🙂

          P.S. Zaslužuje i ova konverzacija to da ne pišeš anonimno, ali jebiga – ne znam zašto si to zakopao 😉

          • ekskluzivni marko

            ekskluzivni marko

            17. 10. 2019. u 12:24 pm

            Nije stvar u HP-u, nego u uspješnom exitu lokalnog startupa čiju priču pratite od početka, pa zašto ne i sada na kraju?

            A ovo za anonimnost zaslužuje isto komentar – ljudi, na internetu ste. Ovo što pričam (odnosno bilo koji drugi komentar) ne vrijedi ništa više ili manje ako je potpisan ili nije. Činjenica ne nestaje zato jer je autor anonimac 🙂

            Samo u ovom tekstu imaš istu kritiku od “Ivana” i od nekog anonimusa, na istu stvar se odnose oba komentara – i od anonimusa ne vrijedi, ali od Ivana, koji apsolutno nije anoniman, lol, vrijedi.

            Ne želiš anonimuse na siteu? Ugasi komentare, briši ih, kako god. Na internetu si i podložan si anonimusima. Drugi put, ako će ti biti lakše, ću smisliti neko ime i prezime i neću biti anonimus 🙂

          • Ivan Brezak Brkan

            Ivan Brezak Brkan

            17. 10. 2019. u 7:39 pm

            Zato što smo procijenili da nam nije zanimljivo, kao što smo i za neke druge 🙂 Uostalom, objasnio sam ti u prethodnome komentaru. Ne slažeš se? Nema frke, ali reć da nešto “zakopavamo” je komično. Hvala još jednom na inputu zašto je tema po tebi bitna, uzet ćemo u obzir.

            Za komentare se slažem i to ćemo uskoro riješiti 🙂 Ma neće, neargumentirane teze, pljuvanje i prostatluk ionako pustim pa sprdam 🙂 Na žalost, mnogi upravo kroz anonimne komentare ili lažna imena i prezimena forsiraju svoje agende oko kojih ne bi ništa rekli da ih se pita za ime i prezime. S druge strane mi kao autori moramo stajati iza svojih riješi. Da, mislim na kraju da je anonimnost posebno za ovakve teme nepotrebna. You’re not f*cking fighting for freedom or anything 🙂

  5. Marko

    Marko

    06. 11. 2019. u 9:42 am Odgovori

    Bravo na trudu i tematici.

    Bilo bi fora da ubacite publiku u svoju raspravu.
    Tipa zakažete termin za livecast na youtubu (ili necem drugom) sa nekom trecom ili cetvrtom osobom koja je “specijalist” teme.
    Onda bi mogli imat interkaciju sa publikom, a opet vam ostaje snimka za podcast.

    Nabavite mrvu bolje kamere :)!

    Živjeli! Kreveljite se 😀 !
    M

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Kako projektima upravljaju stručnjaci iz Microblinka, Fivea, Bornfighta i FER-a?

Što čini dobrog projektnog menadžera, po čemu se prepoznaje uspješan projekt, kako spriječiti nesporazume na vrijeme... saznali smo prošli tjedan na Job Fair Meetupu uz stručnjake vodećih hrvatskih IT tvrtki.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Studio Sonda i Gradska knjižnica Poreč osvojili i MIXX 2021 Best in Show i Effie Grand Prix

Jučer su na zagrebačkom Tuškancu, u sklopu Dana komunikacija Home presented by A1, dodijeljene nagrade MIXX i Effie. A glavne nagrade osvojila je kampanja 100% COVID Free putovanje.

Startupi i poslovanje

Divertov izvještaj o sigurnosti: “Ukupno 27 % primatelja u Hrvatskoj nije prepoznalo lažne poruke!”

Biste li za sebe ili svoju tvrtku rekli da ste sigurni na internetu ili mislite da ste uvijek ranjivi? Možda nešto između?

Video

Kristijan Iličić o avanturama na putovanjima u doba korone i vulkana: Sve je to poslovna investicija

Kristijan Iličić mnogima je poznat kao “travel influencer”, moderni putopisac, a s putovanjima nije stao ni za vrijeme pandemije koronavirusa, kad mnogi slični njemu jesu.

Kultura 2.0

Terrible Creations i Enigmarium donose “Mačka u vreći”: Pretplatite se na sadržaj za – igranje! (ne na mačke)

Nitko ne voli kad očekuje nešto, a na kraju dobije "mačka u vreći", no vreća o kojoj danas pišem donosi samo ugodna iznenađenja.

Startupi i poslovanje

Barrage: najbolje čuvana tajna osječkog IT sektora ili samo normalna firma od 100 ljudi?

Bez guglanja, recite mi - koje su tri stvari kojima se bavi tvrtka Barrage iz Osijeka, dobitnik nagrade za najboljeg poslodavca i firma koja zapošljava više od 100 ljudi?

Startupi i poslovanje

Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj uz STEP RI pokreće Big Bang Camp program za znanstvenike i poduzetnike

Ako si znanstvenik, poduzetnik, mala ili srednja tvrtka koja razvija specifičnu tehnologiju ili tehnološka rješenja, evo prilike za stručno savjetovanje.