Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Umjesto da se jače govori o previsokim davanjima na nesamostalni rad, kao da se za “urušavanje” IT sektora jedino krivi paušalni obrt, oblik samostalnog rada. Razlog tome je što se sve više softverskih stručnjaka, posebice onih s više iskustva koji bi trebali imati najviše plaće, odlučuje na ovaj oblik rada kako bi mogli imati veća primanja. No, paušalne obrte ne smije se tretirati isključivo kao poreznu evaziju i donositi zaključke samo iz te perspektive, napominje Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre i dopredsjednik izvršnog odbora HUP-ove udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, koji je uz Tajanu Barančić i Marka Rakara komentirao ovu temu.

Burne rasprave preko vikenda, porezne promjene od 1. 1.

Lavinu komentara i analiza pokrenuo je članak u Glasu Slavonije prema kojemu neimenovane IT tvrtke “traže izjednačavanje prava i obveza radnika u trgovačkim društvima i obrtnika paušalaca”. Kako tvrtke navode, a autorica prenosi:

Javna je tajna da sve veći broj IT stručnjaka otvara vlastite obrte, ne zbog želje za izazovima poduzetništva, nego zbog izuzetno povoljnog poreznog tretmana. Problem je u golemoj razlici u oporezivanju radnika u trgovačkim društvima i paušalnim obrtima. A sve je eskaliralo nakon što je s početkom prošle godine prag za oporezivanje paušalaca podignut na čak 300.000 kuna.

Da je ovaj oblik poslovanja sve zanimljiviji osobama u IT sektoru, pokazuju i podatci Porezne uprave koje ovaj članak prenosi. Tako je na kraju 2017. u Hrvatskoj obrta u računalnim i informacijskim djelatnostima bilo 1271, da bi se na kraju 2018. broj gotovo udvostručio i povećao na 2303. Do 21. kolovoza 2019. broj obrta popeo se na 3048.

Nije, stoga, ni čudno da se dio tvrtki s pravom zabrinjava oko situacije, ali mogao bi biti problematičan način na koji se traži ravnopravnost. Kako piše Glas Slavonije:

Svima nam je jasna intencija poticanja malih obrta koji se muče s pokretanjem vlastitog posla i nitko nema ništa protiv toga. Problem nastaje kad netko s primanjima dvostruko, trostruko ili četverostruko višima od hrvatskog prosjeka ostane izuzet od plaćanja uobičajenih poreza i doprinosa, dok svi ostali nose teret vrlo velikih davanja, čak i kad zarađuju znatno manje. Nažalost, ovakvo stanje nije održivo i od ključne je važnosti urediti pravila što prije.

Zakonom se dopuštaju niže porezne stope, ali što će biti iduće godine?

Zašto je problematičan takav način? Iako bi se u savršenom scenariju ravnopravnost mogla postići nižim davanjima na plaće, onaj koji je vjerojatniji i koji se već priprema ide u drugom smjeru, upravo prema jačem “stiskanju” paušalnih obrta i drugih oblika samostalnog rada. Balen podsjeća:

Nemojmo zaboraviti da većina ljudi ipak koristi ovaj institut za legalno poslovanje i time si osigurava egzistenciju i željenu samostalnost u raspolaganju novcem. Dodatno, sigurno je da su na ovaj način i mnoge mlade obitelji visoko obrazovanih profesionalaca pronašle motiv kako ostati u Hrvatskoj, a ne podlegnuti ponudama za posao, koje svakodnevno pristižu iz inozemstva.

Općem poreznom zakonu, prema članku 12, definirano je što se radi u slučaju prividnog rada, što je ono što mnogi tvrde da se događa kad donedavni zaposlenik određene tvrtke postane “paušalac”, čiji je glavni klijent upravo donedavni poslodavac:

Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao.

No, kako nije jasno propisano koja količina ili trajanje rada za klijenta predstavlja prividni rad, to je ostalo podložno procjenama djelatnika Porezne uprave. Umjesto da se barem to jasnije definira, od 1. 1. 2020. godine, prema prijedlogu novog članka istog zakona, 12. a, propisivala bi se “nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona”. Objašnjenje slijedi:

Tako se smatra da poslodavac ne bi trebao ugovarati druge načine obavljanja nekog posla koji ima obilježja nesamostalnog rada. Smatra se također nedopustivim stalna promjene organizacijskog oblika kada se za svaki ugovoreni posao koristi drugi organizacijski oblik s nižim poreznim stopama. Ako poduzetnik u isključivu svrhu korištenja niže porezne stope, izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze koristi povezana društva smatra se također korištenje pogodnosti koje nisu u skladu sa zakonom.

U prijevodu, zabranilo bi se korištenje legalnih mogućnosti za plaćanje niže porezne stope, a Marko Rakar, komunikacijski savjetnik, smatra da se takva formulacija ne odnosi isključivo na paušalne obrte.

To će jednako funkcionirati i prema onima koji su, primjerice, osnovali više od jedne tvrtke da bi izbjegli ulazak u sustav PDV-a u času kada prođu 300.000 kuna prihoda. Ili pak one koji su podijelili djelatnost kako ne bi ušli u nepovoljnije kategorije oporezivanja porezom na dobit. Poreznici jednostavno ne smiju imati mogućnost da subjektivno i bez kristalno jasnih i nedvosmislenih kriterija odlučuju što jest, a što nije prekršaj ili, kako oni to u prijedlogu nazivaju, korištenje “pogodnosti suprotno svrsi zakona”. Ako svrha zakona nije jasna, a ovim prijedlogom oni to u biti jasno priznaju, onda ovakva paušalna promjena to sigurno neće promijeniti.

I upravo je to ono što je suludo – umjesto da se rasterećuju troškovi rada, u već hiperreguliranom okruženju, u kojem poduzetnici kroče kao po minskom polju ne bi li nagazili na neki propis, obruč se opet steže oko poduzetnika, a posebice oko jednog od rijetkih oblika poslovanja koji se činio pomalo oslobođenim tog pritiska.

IT bi mogao biti izuzet iz paušalnog oporezivanja?

Udruga nezavisnih hrvatskih proizvođača softvera, CISEx, već godinama zagovara rasterećenje troškova rada, a iako se puno toga do sada uspjelo ishoditi, to nije. Tajana Barančić, predsjednica ove udruge, ne čudi se što je paušalni obrt kao način poslovanja vrlo zanimljiv softverskim stručnjacima i što su mnogi prešli iz statusa zaposlenika u status paušalca.

No, problem je, napominje i ona, u tome što je siva zona u kojem trenutku i prema kojim kriterijima Porezna uprava može utvrditi da je riječ o prikrivenom nesamostalnom radu te u tom slučaju obračunati poreze i doprinose tvrtki koja angažira paušalnog obrtnika. Poznato je da su se takvi scenariji već dogodili, tvrdi.

Posljednjih tjedana načuli smo, na razini rekla-kazala, da Ministarstvo financija čak razmatra i da neke djelatnosti (IT, poslovno savjetovanje i slično) izuzme iz mogućnosti paušalnog oporezivanja. Mi smo protiv toga, ne želimo nikakve restrikcije i smatramo da poduzetnici u IT sektoru moraju imati ista prava kao i drugi, odnosno, da se ne smije ići u smjeru da se zabrani paušal na IT djelatnosti.

Činjenica je da je mogućnost paušalnog oporezivanja mnoge od njih zadržala u Hrvatskoj, a veliki broj njih su putem tog modela nastavili raditi kao freelanceri legalno. Stoga, nismo za zabrane i restrikcije, ali smatramo da je nužno da se postave jasna pravila igre koja će vrijediti za sve.

Mogu li tvrtke zadržati seniore bez paušalnog obrta?

S njom se slaže Hrvoje Balen, koji kaže kako ovu pojavu treba promatrati kroz prizmu visokih poreznih nameta i iskoristiti je kao signal da je nužno napraviti sistemske izmjene Zakona o radu, kako bi se smanjili porezi i davanja iz plaće te kako bi pojedincima ostalo što više novca na raspolaganju, iz onoga što poslodavaca uplati za njihov rad.

Nisam siguran da bi iti jednom privatnom poslodavcu i poreznom obvezniku u Hrvatskoj donijelo koristi da se u potpunosti “odrežu” ovakve mogućnosti zapošljavanja pa da ostanu isključivo opcije ugovora o djelu ili da se počne propisivati ugovore o radu za bilo kojeg konzultanta/djelatnika na EU projektima u tijelima javne vlasti.

Pojedine IT tvrtke svoje prihode usmjeravaju prema vlastitim podružnicama u zemljama s manjim porezima i davanjima, pojedine minimiziraju plaće suvlasnika kako bi relevantan prihod osiguravale kroz ispaltu dobiti, neke koriste vanjske usluge konzultanata i developera, neke kapitaliziraju ulaganja u razvoj softvera… Postoji još cijeli niz načina kako legalno optimizirati porezna davanja i, ako se ovaj slučaj protumači isključivo kao zaobilaženje, sigurno je da od toga neće profitirati potrošnja ili ulaganja u privatni sektor već sve ostalo.

Porezna uprava bavi se samo domaćim tvrtkama

Pronaći iskusan kadar u području razvoja softvera IT tvrtkama sve je teže, a što su njihove veće plaće, to su i davanja na njih veća. Zbog toga su pojedine tvrtke, da bi mogle ponuditi konkurentniju financijsku kompenzaciju za angažman, pristale i na angažiranje paušalnih obrtnika. Iako je to legalno, Tajana napominje da u pojedinim angažmanima ima manje ili više oblika nesamostalnog rada, zbog čega takvi poslodavci danas riskiraju porezni nadzor koji može odrediti milijunske iznose poreza i doprinosa. Također, ima i puno poslodavaca koji su svjesni tog rizika i ne žele u njega ulaziti, a takvi pak imaju problema sa zadržavanjem stručnjaka i privlačenjem novih, upravo opet iz razloga što ne pristaju na model „paušala“, kaže:

S obzirom na takvu situaciju, razumljivo je zašto tvrtke smatraju da ne mogu zadržati senior kadar bez modela paušalnog obrta. Također je i jasno da je potrebno jasno precizirati što se može a što ne i da to vrijedi za sve pod jednakim uvjetima, bez rizika porezne presije.

Tajana napominje kako mnogi nisu upoznati s problematikom utvrđivanja „sadržaja iznad forme“, što Porezna uprava radi u nadzorima, a uporište nalazi u spomenutom članku 12. Općeg poreznog zakona. No, dok Porezna uprava može poreze i doprinose naplatiti na ugovore s paušalcima, ako utvrdi da je stvarni pravni posao u biti nesamostalan rad, to ne može stranim tvrtkama koje angažiraju paušalce pod istim uvjetima i obilježjima angažmana, jer su van dometa naše Porezne uprave, napominje.

Upravo o tome pričaju domaće tvrtke kad se bune da postaju “inkubatori talenata za stranu konkurenciju”. No, rješenje očito nisu “kažnjavanja” poslodavaca i paušalaca koji koriste ovu dostupnu mogućnost, nego rasterećenje rada, što je ono za što se CISEx i mnogi drugi bezuspješno bore godinama.

Da je došlo do rasterećenja plaća, ne bi bilo ni ove situacije danas

Sve države EU i šire imaju neki sličan model poput našeg paušalnog obrta i Hrvatska to također mora i treba imati. Druge zemlje su također suočene s prikrivenim nesamostalnim radom koji je naprosto nemoguće izbjeći jer je porezna ušteda golema i vrlo primamljiva, ali zato pokušavaju jasno odrediti što će se tolerirati a što ne.

Velika Britanija, Njemačka, Belgija itd. imaju razne modele, poput onih da paušalac može raditi s jednom tvrtkom do određenog postotka prihoda ili se vremenski ograničava takav poslovni angažman. Iako to ne smatra idealnim rješenjem, barem su svi u jednakoj poziciji i tvrtkama bi bilo jasno što mogu, a što ne. Ujedno, neće biti podložne individualnom tumačenju svakog pojedinog poreznog službenika.

Naravno, da je opterećenje rada 15–20%, ne bi bilo toliko ovakvih situacija jer to ne bi bila tako značajna razlika u odnosu na paušalni model. Smatramo da bi to bilo idealno jer bi tada oni koji zaista žele biti samostalni poduzetnici i dalje to bili kroz super povoljan model paušalnog oporezivanja, a zaposlenici bi imali značajno veće neto plaće pa prikriveni nesamostalni rad kroz paušalni obrt više ne bi bio tema jer za malu razliku u netu nitko ne bi ulazio u rizike kvazi-poduzetništva.

Dakle, drastično rasterećenje poreza i doprinosa na nesamostalni rad je najbolje rješenje i to zagovaramo već godinama, zaključuje Tajana, dok Rakar dodaje da jači porezni pritisak neće riješiti problem, “nego će odjednom desetine ili stotine ljudi shvatiti kako su diskrecijskom odlukom ostali bez polovine percipiranih prihoda i svoju će sreću pokušati pronaći negdje drugdje”.

A to je upravo ono što je model paušalnog oporezivanja donekle spriječio.

Dopuna, 18. rujna: Pokrenuto je e-Savjetovanje za dopunu Općeg poreznog zakona, ali i dalje nije dovoljno precizno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada. Uključite se u e-Savjetovanje i ostavite komentare kako bi finalne promjene otklonile sve nedoumice kad su “paušalci” u prekršaju, a kada ne!

ponuda

Komentari

  1. Ivan B.

    Ivan B.

    17. 09. 2019. u 8:56 am Odgovori

    Smatram da je u redu. Država treba to regulirati, malo je tužno da ljudi moraju tražiti rupe u poreznom modelu. Previše je tih modela. Previše administarcije i birokracije.
    Svaki rad bi trebao biti oporezivan na isti način i istom stopom (generalno manjom).
    Ali! država treba pronaći način i aktivno poticati IT industriju.

  2. Mirko

    Mirko

    17. 09. 2019. u 10:02 am Odgovori

    Činjenica je da je RH u velikom zaostatku za svim državama regije. Nismo privlačni investitorima i znamo da su stotine tisuća mladih obitelji otišle u konkurentnije ekonomije. Idemo sada još stisnuti ove pametne i dati poreznicima još municije pa će ostati samo porezna uprava koja će nadgledati javnu upravu.
    Ljudi činjenica je da je IT industrija globalna te da pametna ekipa ne želi raditi za hrvatske uvijete. Pa prosjek plaća u velikim HR IT firmama je 9 – 10 000 kn. Prosječan IT stručnjak danas bez problema zaradi minimalno mjesečno 3000 eura. Domaće IT firme plaču kako nema IT stručnjaka a zapravo se događa nešto jako čudno a zove se “slobodno tržište”. Moguće je da su neki čuli za ovaj pojam.

    Poanta cijele priče – regulativnom ništa nećete napraviti. Napravite RH konkurentnijom državom!!!

  3. Mirko

    Mirko

    17. 09. 2019. u 10:08 am Odgovori

    Interesantno je to da je Algebra de facto obrtnički inkubator s obzirom da im 90% zaposlenika ima obrte i još rade za Algebru pola radnog vremena. Zašto te ljude ne zaposle na puno radno vrijeme?

  4. Marija Cvetković

    Marija Cvetković

    17. 09. 2019. u 11:31 am Odgovori

    Naravno da ih ne treba izuzeti, jer tko je lud plaćati 30.000 i više kuna poreza u običnom obrtu?? Programeri i ostali slobodnjaci NEMAJU TROŠKOVA, i naravno da im porez koji na kraju godine moraju platiti ide nebu pod oblake. Tko ne bi pokušao u takvom okruženju lažirati troškove, varati državu itd.? Samo budala. Nego dajte ljudima da plate 6048 kn poreza godišnje, a ostalo neka im ostane u džepu i tako ćete imati veću potrošnju, više će se putovati, trošiti, izlaziti, kupovati. Zadovoljan obrtnik = zadovoljan narod.

  5. Toni

    Toni

    18. 09. 2019. u 11:05 am Odgovori

    Imam obrt s paušalnim plaćanjem poreza, bavim se IT-em i godišnje izdam račune prema 30+ tvrtki te je prema tome jasno da nisam “prikriveni zaposlenik” neke (jedne) tvrtke. Poznajem još barem 5 ljudi koji tako rade. Dakle, NIKAKO ne bi trebalo izuzeti IT iz paušalnog oporezivanja, već kazniti one koji zlorabe ovakav oblik poslovanja. Jasno je da ako paušalac radi u prostoru druge tvrtke, na računalima koje je ista kupila te izdaje račune OPET samo toj istoj tvrtki da bi trebao biti u njoj i zaposlen.
    Naravno da je ovakva situacija potaknuta od strane države zbog ogromnih davanja na plaće i da bi država trebala rasteretiti tvrtke.
    Ako stvarno izuzmu IT iz paušalnog oporezivanja imamo Sloveniju, Estoniju…

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Video

Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Počne skapavati od gladi, sudeći prema uvijek dramatičnom istaknutom pripadniku 'alt right' pokreta, Milu Yiannopoulosu iliti Neru iliti Milu Andreasu Wagneru iliti Milu Hanrahanu, što je zapravo njegovo pravo ime.

Što ste propustili

Novost

Albert Gajšak otkrio zašto je mentoriranje od Cara vrjednije od njegovih para

Mentoriranje nije samo za startupe u akceleratorima, već nam svima može pomoći bilo da smo mentor ili mentorirani kako pokazuje i uspješan primjer osnivača Makerbuina i Infinuma.

Sponzorirano

Privući i zadržati zaposlenike nećete šarenim uredom, ali hoćete agilnom transformacijom

Neki nabavljaju stolni nogomet i šarene vreće za odmaranje, neki organiziraju filmske večeri i zabave petkom, a neki se obraćaju - agilnom treneru.

Intervju

Kako do prakse na kojoj si plaćen i na kojoj učiš, ulažeš u sebe i napreduješ?

Nekima je još u redu pripravnike uzimati na neplaćeno pa ih natovariti kao da su Katica za sve. Pripravništva su se promijenila, barem u nekim tvrtkama, a netom diplomirana ekonomistica i njezin kolega na apsolventskoj godini, otkrit će vam i kako.

Startupi i poslovanje

Dragi svi, budite podrška koju želite i sebi; drage žene, nemojte prihvatiti ništa manje

Ladies of New Business Tech edition okupio je domaće i strane IT rukovoditelje, stručnjake i organizatore IT konferencija kako bi raspravili što kao kolege, šefovi i organizatori možemo učiniti kako bi pomogli IT-jevkama da napreduju u industriji te da se osjećaju kao njezin važan dio.

Kultura 2.0

Gen Ashley i Christina Richter na 8. #LadiesZG: bez uzora i edukacije nema jednakosti u tehnološkoj industriji

Kako bismo privukli više žena u tehnologiju trebamo podržati i trenutne žene u industriji koje će svojim primjerom pokazati da ovaj sektor nije "muški svijet".

Startupi i poslovanje

Hrvatski SysKit: Za 90% funkcionalnosti inspirirali su ih njihovi korisnici, među kojima je i američka vlada

Hrvatska softverska tvrtka SysKit već 10 godina pomaže sistemašima i administratorima u više od 3000 tvrtki diljem svijeta. Njezin suosnivač Frane Borozan otkrio mi je strategiju koja im je omogućila kompetitivnost na svjetskoj razini i približila ih ostvarenju želje da postanu jedan od najvećih proizvođača softvera u Hrvatskoj.