Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Kao što je najavljeno, izmjenama Općeg poreznog zakona, koje bi trebale stupiti na snagu od početka iduće godine, želi se pomnije definirati razlika između samostalnog i nesamostalnog rada. Konkretno, u kojim je slučajevima samostalni rad zapravo prikriveni radni odnos te bi trebao biti oporezovan kao radni odnos, a ne po paušalnom modelu.

Danas nije jasno definirano kad je angažirani “paušalac” zapravo prikriveni radnik

Do sada je taj dio u Općem poreznom zakonu bio definiran člankom 12, koji glasi:

Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao.

Mnoge IT tvrtke angažirale “paušalce”

To je ostavljalo dosta prostora za interpretaciju što je zapravo prikriveni pravni posao. Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a, u razgovoru za Netokraciju objasnila je kako je to povezano s IT industrijom te paušalnim obrtima.

Prema komentarima i debatama na društvenim mrežama razvidno je da značajan broj ljudi ni ne vidi u čemu je problem, odnosno, nisu upoznati s problematikom utvrđivanja “sadržaja iznad forme”, a upravo to Porezna uprava radi u nadzorima te pritom uporište nalazi u članku 12. Općeg poreznog zakona. Porezna uprava već ide po tvrtkama i naplaćuje poreze i doprinose na ugovore s paušalcima jer utvrđuje da je stvarni pravni posao u biti nesamostalan rad. Istovremeno, takve stvari naša Porezna uprava ne može naplatiti stranim tvrtkama koje angažiraju paušalce pod praktički istim uvjetima i obilježjima angažmana jer su oni van dometa naše Porezne uprave.

Danas neki poslodavci masovno angažiraju paušalne obrtnike, a u tim angažmanima ima više ili manje elemenata nesamostalnog rada (naravno, nisu sve situacije takve, niti su svi paušalni obrtnici u poziciji da se mogu smatrati prikrivenim zaposlenicima). Ti poslodavci danas riskiraju porezni nadzor koji može odrediti milijunske iznose poreza i doprinosa. Također, ima i puno poslodavaca koji su svjesni tog rizika i ne žele u njega ulaziti, a takvi pak imaju problema sa zadržavanjem stručnjaka i privlačenjem novih, upravo opet iz razloga što ne pristaju na model “paušala”.

Kao prikladno, ali ne i idealno rješenje ovog problema, spomenula je zemlje u kojima je jasno određeno do koje je granice nešto samostalan, a od koje nesamostalan rad, bilo da je riječ o tome da “paušalac” može od jedne tvrtke, klijenta, imati do 70% prihoda ili je riječ o vremenski ograničenom angažmanu na, primjerice, 18 ili 24 mjeseca.

Prijedlog dopune Općeg poreznog zakona opet nije dovoljno precizan

No, u predloženom dodatkom članku 12. Općeg poreznog zakona ništa od toga nije definirano, nego on glasi:

Članak 12.a

(1) Porezni obveznik koji koristi porezni sustav na način da koristi organizacijske oblike koji su oporezivi najnižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada:

  1. poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama
  2. poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama
  3. poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

(2) U slučajevima iz stavka 1. točke 1. ovog članka za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovaraju poslodavac i posloprimac.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 2. i 3. ovog članka, za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovara fizička osoba poduzetnik odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je pokrenula korištenje poreznih pogodnosti opisanih ovim člankom.“.

Uključite se u e-Savjetovanje da ne bi bilo nedoumica!

U e-Savjetovanju možete ostavljati komentare kao e-Građanin.

Kao što je vidljivo, iz ovog prijedloga i dalje nije jasno koja su točna obilježja nesamostalnog rada, o čemu se oglasila i Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske. Udruga traži uvođenje liste indikatora radi lakšeg razumijevanja promjena, kao i jasno i razumljivo napisan članak zakona o korištenju poreznih pogodnosti koje su protivne svrsi zakona, kako bi bilo jasno i nedvosmisleno što nije dozvoljeno.

Točnije, IPRH smatra da treba:

  • Jasno napisati koja su obilježja nesamostalnog rada te koliko uvjeta treba biti zadovoljeno da bi se nešto smatralo nesamostalnim radom (npr. bilo koji od uvjeta ili 2 od X ili kumulativno svi)
  • Kod obveznika koji učestalo mijenjaju organizacijski oblik te onih koji koriste povezana društva s isključivom svrhom korištenje niže porezne stope dodati preciznije na što se misli – “pri tome obavljajući istu djelatnost, na istoj adresi, često s istom opremom i sl.”

S obzirom na to da je spomenuti prijedlog trenutno u procesu javnog savjetovanja, uključite se u komentiranje kroz uslugu e-Savjetovanje kako u finalnim promjenama Općeg poreznog zakona ne bi bilo nedvosmislenosti te kako bi poduzetnici točno znali kad su u prekršaju, a ne ovisili o interpretaciji Porezne uprave.

Savjetovanje je otvoreno do 16. listopada.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Startupi i poslovanje

Porezna zahtijeva da i fizičke osobe prijave svaki zakup Facebook oglasa ili Upwork angažman!

Bez obzira jeste li fizička ili pravna osoba - ako poslujete s tvrtkama iz inozemstva, možda biste trebali naći računovođu već danas.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Lora Pleško: Kako voditi tim i tvrtku u doba krize?

Lora Pleško je CEO Mašinerije, tvrtke za razvoj mobilnih aplikacija i web rješenja. Ususret Ladies of New Business konferenciji Lora nam je prenijela iskustva o slaganju internih procesa za vrijeme remote rada.

Intervju

Stručnjaci: Zbog “pada” Štita privatnosti razmislite hoćete li koristiti američke servise kao što je Mailchimp 

Dok se čeka razjašnjenje odnosa između SAD-a i EU u kontekstu prijenosa podataka, tvrtke koje prenose podatke van Europske unije moraju dokazati da su poduzele dovoljne mjere zaštite. Konzultantica za zaštitu podataka, Vlatka Vuković, smatra da su pojedini servisi prešutjeli bitne informacije.

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?

Startupi i poslovanje

I ove godine na Ladies of New Business, ali online! 5. i 6. studenog bavimo se temama o vodstvu

Kako osigurati kapital i u krizi, kako vođenjem drugih ne zaboraviti na sebe, koji su to izazovi upravljanja timovima i resursima u "novom normalnom" - pokrivamo sve bitne teme o ženskom vodstvu i poduzetništvu u doba krize na Ladies of New Business konferenciji.

Kultura 2.0

Ravnateljica preloške knjižnice okupila igrače Harry Potter igre od Las Vegasa do Hong Konga i napravila izložbu njihovih knjižnica

Maja Lesinger četiri je mjeseca radila na virtualnoj međunarodnoj izložbi Harry Potter: Wizards Unite the Libraries u koju su se uključili igrači, a posebice knjižničari diljem svijeta. No, baš njena knjižnica iz Preloga nije mogla završiti u izložbi jer nije mjesto od interesa u samoj igri.