Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Kao što je najavljeno, izmjenama Općeg poreznog zakona, koje bi trebale stupiti na snagu od početka iduće godine, želi se pomnije definirati razlika između samostalnog i nesamostalnog rada. Konkretno, u kojim je slučajevima samostalni rad zapravo prikriveni radni odnos te bi trebao biti oporezovan kao radni odnos, a ne po paušalnom modelu.

Danas nije jasno definirano kad je angažirani “paušalac” zapravo prikriveni radnik

Do sada je taj dio u Općem poreznom zakonu bio definiran člankom 12, koji glasi:

Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao.

Mnoge IT tvrtke angažirale “paušalce”

To je ostavljalo dosta prostora za interpretaciju što je zapravo prikriveni pravni posao. Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a, u razgovoru za Netokraciju objasnila je kako je to povezano s IT industrijom te paušalnim obrtima.

Prema komentarima i debatama na društvenim mrežama razvidno je da značajan broj ljudi ni ne vidi u čemu je problem, odnosno, nisu upoznati s problematikom utvrđivanja “sadržaja iznad forme”, a upravo to Porezna uprava radi u nadzorima te pritom uporište nalazi u članku 12. Općeg poreznog zakona. Porezna uprava već ide po tvrtkama i naplaćuje poreze i doprinose na ugovore s paušalcima jer utvrđuje da je stvarni pravni posao u biti nesamostalan rad. Istovremeno, takve stvari naša Porezna uprava ne može naplatiti stranim tvrtkama koje angažiraju paušalce pod praktički istim uvjetima i obilježjima angažmana jer su oni van dometa naše Porezne uprave.

Danas neki poslodavci masovno angažiraju paušalne obrtnike, a u tim angažmanima ima više ili manje elemenata nesamostalnog rada (naravno, nisu sve situacije takve, niti su svi paušalni obrtnici u poziciji da se mogu smatrati prikrivenim zaposlenicima). Ti poslodavci danas riskiraju porezni nadzor koji može odrediti milijunske iznose poreza i doprinosa. Također, ima i puno poslodavaca koji su svjesni tog rizika i ne žele u njega ulaziti, a takvi pak imaju problema sa zadržavanjem stručnjaka i privlačenjem novih, upravo opet iz razloga što ne pristaju na model “paušala”.

Kao prikladno, ali ne i idealno rješenje ovog problema, spomenula je zemlje u kojima je jasno određeno do koje je granice nešto samostalan, a od koje nesamostalan rad, bilo da je riječ o tome da “paušalac” može od jedne tvrtke, klijenta, imati do 70% prihoda ili je riječ o vremenski ograničenom angažmanu na, primjerice, 18 ili 24 mjeseca.

Prijedlog dopune Općeg poreznog zakona opet nije dovoljno precizan

No, u predloženom dodatkom članku 12. Općeg poreznog zakona ništa od toga nije definirano, nego on glasi:

Članak 12.a

(1) Porezni obveznik koji koristi porezni sustav na način da koristi organizacijske oblike koji su oporezivi najnižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada:

1. poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama
2. poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama
3. poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

(2) U slučajevima iz stavka 1. točke 1. ovog članka za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovaraju poslodavac i posloprimac.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 2. i 3. ovog članka, za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovara fizička osoba poduzetnik odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je pokrenula korištenje poreznih pogodnosti opisanih ovim člankom.“.

Uključite se u e-Savjetovanje da ne bi bilo nedoumica!

Kao što je vidljivo, iz ovog prijedloga i dalje nije jasno koja su točna obilježja nesamostalnog rada, o čemu se oglasila i Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske. Udruga traži uvođenje liste indikatora radi lakšeg razumijevanja promjena, kao i jasno i razumljivo napisan članak zakona o korištenju poreznih pogodnosti koje su protivne svrsi zakona, kako bi bilo jasno i nedvosmisleno što nije dozvoljeno.

Točnije, IPRH smatra da treba:

• Jasno napisati koja su obilježja nesamostalnog rada te koliko uvjeta treba biti zadovoljeno da bi se nešto smatralo nesamostalnim radom (npr. bilo koji od uvjeta ili 2 od X ili kumulativno svi)
• Kod obveznika koji učestalo mijenjaju organizacijski oblik te onih koji koriste povezana društva s isključivom svrhom korištenje niže porezne stope dodati preciznije na što se misli – “pri tome obavljajući istu djelatnost, na istoj adresi, često s istom opremom i sl.”

S obzirom na to da je spomenuti prijedlog trenutno u procesu javnog savjetovanja, uključite se u komentiranje kroz uslugu e-Savjetovanje kako u finalnim promjenama Općeg poreznog zakona ne bi bilo nedvosmislenosti te kako bi poduzetnici točno znali kad su u prekršaju, a ne ovisili o interpretaciji Porezne uprave.

Savjetovanje je otvoreno do 16. listopada.