Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Kao što je najavljeno, izmjenama Općeg poreznog zakona, koje bi trebale stupiti na snagu od početka iduće godine, želi se pomnije definirati razlika između samostalnog i nesamostalnog rada. Konkretno, u kojim je slučajevima samostalni rad zapravo prikriveni radni odnos te bi trebao biti oporezovan kao radni odnos, a ne po paušalnom modelu.

Danas nije jasno definirano kad je angažirani “paušalac” zapravo prikriveni radnik

Do sada je taj dio u Općem poreznom zakonu bio definiran člankom 12, koji glasi:

Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao.

Mnoge IT tvrtke angažirale “paušalce”

To je ostavljalo dosta prostora za interpretaciju što je zapravo prikriveni pravni posao. Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a, u razgovoru za Netokraciju objasnila je kako je to povezano s IT industrijom te paušalnim obrtima.

Prema komentarima i debatama na društvenim mrežama razvidno je da značajan broj ljudi ni ne vidi u čemu je problem, odnosno, nisu upoznati s problematikom utvrđivanja “sadržaja iznad forme”, a upravo to Porezna uprava radi u nadzorima te pritom uporište nalazi u članku 12. Općeg poreznog zakona. Porezna uprava već ide po tvrtkama i naplaćuje poreze i doprinose na ugovore s paušalcima jer utvrđuje da je stvarni pravni posao u biti nesamostalan rad. Istovremeno, takve stvari naša Porezna uprava ne može naplatiti stranim tvrtkama koje angažiraju paušalce pod praktički istim uvjetima i obilježjima angažmana jer su oni van dometa naše Porezne uprave.

Danas neki poslodavci masovno angažiraju paušalne obrtnike, a u tim angažmanima ima više ili manje elemenata nesamostalnog rada (naravno, nisu sve situacije takve, niti su svi paušalni obrtnici u poziciji da se mogu smatrati prikrivenim zaposlenicima). Ti poslodavci danas riskiraju porezni nadzor koji može odrediti milijunske iznose poreza i doprinosa. Također, ima i puno poslodavaca koji su svjesni tog rizika i ne žele u njega ulaziti, a takvi pak imaju problema sa zadržavanjem stručnjaka i privlačenjem novih, upravo opet iz razloga što ne pristaju na model “paušala”.

Kao prikladno, ali ne i idealno rješenje ovog problema, spomenula je zemlje u kojima je jasno određeno do koje je granice nešto samostalan, a od koje nesamostalan rad, bilo da je riječ o tome da “paušalac” može od jedne tvrtke, klijenta, imati do 70% prihoda ili je riječ o vremenski ograničenom angažmanu na, primjerice, 18 ili 24 mjeseca.

Prijedlog dopune Općeg poreznog zakona opet nije dovoljno precizan

No, u predloženom dodatkom članku 12. Općeg poreznog zakona ništa od toga nije definirano, nego on glasi:

Članak 12.a

(1) Porezni obveznik koji koristi porezni sustav na način da koristi organizacijske oblike koji su oporezivi najnižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada:

  1. poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama
  2. poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama
  3. poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

(2) U slučajevima iz stavka 1. točke 1. ovog članka za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovaraju poslodavac i posloprimac.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 2. i 3. ovog članka, za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovara fizička osoba poduzetnik odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je pokrenula korištenje poreznih pogodnosti opisanih ovim člankom.“.

Uključite se u e-Savjetovanje da ne bi bilo nedoumica!

U e-Savjetovanju možete ostavljati komentare kao e-Građanin.

Kao što je vidljivo, iz ovog prijedloga i dalje nije jasno koja su točna obilježja nesamostalnog rada, o čemu se oglasila i Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske. Udruga traži uvođenje liste indikatora radi lakšeg razumijevanja promjena, kao i jasno i razumljivo napisan članak zakona o korištenju poreznih pogodnosti koje su protivne svrsi zakona, kako bi bilo jasno i nedvosmisleno što nije dozvoljeno.

Točnije, IPRH smatra da treba:

  • Jasno napisati koja su obilježja nesamostalnog rada te koliko uvjeta treba biti zadovoljeno da bi se nešto smatralo nesamostalnim radom (npr. bilo koji od uvjeta ili 2 od X ili kumulativno svi)
  • Kod obveznika koji učestalo mijenjaju organizacijski oblik te onih koji koriste povezana društva s isključivom svrhom korištenje niže porezne stope dodati preciznije na što se misli – “pri tome obavljajući istu djelatnost, na istoj adresi, često s istom opremom i sl.”

S obzirom na to da je spomenuti prijedlog trenutno u procesu javnog savjetovanja, uključite se u komentiranje kroz uslugu e-Savjetovanje kako u finalnim promjenama Općeg poreznog zakona ne bi bilo nedvosmislenosti te kako bi poduzetnici točno znali kad su u prekršaju, a ne ovisili o interpretaciji Porezne uprave.

Savjetovanje je otvoreno do 16. listopada.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Upoznajte Maria Ćendu, voditelja tima zaduženog za ICT sustav Disneyjevog kruzera kojim plovi 5500 ljudi

Pod utjecajem primorskog podneblja, u bespućima interneta, Mario Ćendo pronašao je zanimanje koje spaja za njega idealno: IT i pomorstvo. Od tada, više od 10 godina plovi i rješava tehnološke zavrzlame kruzera koji mogu smjestiti i po par tisuća ljudi. Prije nego je isplovio na još jednu 10 tjedana dugu rutu, s nama je podijelio detalje ovog nesvakidašnjeg posla.

Intervju

“Tata” Angulara o tome što bi danas napravio drugačije i kako instantno ubrzati web aplikacije

Nakon više od 15 godina u Googleu, gdje je inicijalizirao, osmislio i podigao temelje Angulara, jednog od najpoznatijih JavaScript frameworka, a potom usmjerio Googleovu kulturu prema test driven developmentu, Miško Hevery se otisnuo u samostalne vode...

Novost

The Ethereum Merge. Kripto svijetu slijedi promjena na koju se čekalo skoro 10 godina

Već dugi niz godina radi se na vjerojatno jednom od najkompleksnijih projekata koji se tiču blockchain tehnologije, a taj dugoiščekivani update za Ethereum blockchain trebao bi izaći sredinom ovog mjeseca.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Project 3 Mobility kao Chief Business Officera doveo menadžera koji je vodio Lime i Uber

Alexander Graf von Piel u domaćem startupu će biti zadužen za rast i globalnu prepoznatljivost autonomnih sustava vožnje koji se razvijaju u Sv. Nedelji.

Izvještaj

Kako Infobipovci uče od incidenata – i internih istraživanja?

DevDaysi, sad već tradicionalno godišnje okupljanje Infobipovaca, i ove je godine okupilo inženjere, stručnjake za razvoj proizvoda i korporativnu sigurnost kako bi razmijenili znanja i prakse. Donosimo neke od lekcija koje mogu koristiti i drugima u industriji.

Kolumna

Zašto sam dao otkaz u IT tvrtci da bih se posvetio newsletteru?

Kada pročitam naslov, dođe mi da se i ja zapitam, pogotovo jer sam radio u super kompaniji i industriji. No, iako se na prvu čini kao luda ideja, zapravo nije!

Intervju

Male tajne za razvoj aplikacija koje neće pregaziti vrijeme – niti nova tehnologija

Koje su tajne razvoja "future-proof" aplikacije? Kako izgleda baza koda, kako su posloženi radni procesi te kako na kraju dobiti nešto što možemo skalirati? Donosimo vam detaljan pregled kako Superology planira napraviti Superbet aplikaciju otpornu na vrijeme.

Novost

Splitska udruga DUMP traži nove mlade nade: programere, marketingaše, dizajnere, fotografe…

Želiš naučiti programirati? Zanimaju te oglašavanje i digitalni marketing? Imaš umjetnički dar i voliš dizajnirati? San ti je postati vješt s fotoaparatom i hardverom? Želiš se povezati s mladom ekipom koja radi sve to?

Digitalni proizvodi

Uz investiciju Invera Equity Partners Kompare.hr širi tim, ponudu i tržišta

Kompare, web servis za usporedbu cijena telekom usluga i polica osiguranja, nova je investicija Invera Equity Partnersa, privatnog dioničkog fonda fonda poznatog i po relativno nedavnom ulaganju u Muzej iluzija.