Koliko nam treba generičnih coworking prostora u Hrvatskoj?

Svima su nam poznate prednosti coworking prostora – za cijenu nešto nižu od najma vlastitog ureda imate stol, ormarić i pristup zajedničkim prostorijama kao što su sobe za sastanke, možda nekakav prostor za odmaranje, stol za stolni tenis, uredske printere. Uvijek će se naći nekakva bijela ploča za nabacivanje ideja, kutak za Skype, neki mali benefit koji se lako uklopi u prostor i dobro izgleda na slikama.

IKEA ili McDonald’s poslovnog svijeta

Ta uniformnost je ujedno jedna od prednosti i mana coworking prostora – bilo gdje u svijetu da se otisnete, naći ćete neki coworking koji će se vrlo malo razlikovati od onog koji ste ostavili za sobom. Ako je riječ o posebno popularnom lancu, kao što je WeWork, sličnosti postaju još veće.

Ima u tome nešto opuštajuće, poznato, što vam ulijeva sigurnost, pogotovo ako ste na nekom mjestu gdje vam je sve još strano i nepoznato. Kao neka poslovna IKEA u kojoj sve znate napamet, od načina na koji funkcionira pa do namještaja koji ste vidjeli tisuću puta, ili McDonald’s u kojem uvijek znate da vas čeka Big Mac (OK, možda ne više u Europi), čak i ako se na meniju nalazi Matcha McFlurry za dašak egzotike. Međutim, problem kojim se želim pozabaviti nije taj što su coworking prostori koji su porazbacani po svijetu jedni drugom nalik – već što su svi koji nam se nude u Hrvatskoj prilično slični. Pogledajte samo naš pregled takvih prostora i vidjet ćete na što mislim.

Iako će svaki prostor istaknuti neku svoju posebnost – izgradnja zajednice, društveno odgovorno poduzetništvo, prostor za inovacije, boutique prostori, kreativno okruženje – kad se sve zbroji i oduzme, ponuda je u svojoj suštini ista.

Stol. Printer. Hipsterski interijer. Soba za sastanke. Aparat za kavu. Orkestrirana druženja.

Nije ni čudo onda što svaki domaći coworking prostor ima sličan presjek populacije – freelance developere, dizajnere, možda slobodne novinare, marketingaše, pokojeg stranca za kojeg nikad ne saznate što zapravo radi, startupaše i poduzetnike početnike koji popunjavaju veće urede i kojima uvelike koristi da su okruženi drugim ljudima iz industrije s kojima mogu dijeliti iskustva. To je dobra i zanimljiva skupina ljudi, ali postoji ograničen broj onih kojima takav općenit prostor može poslužiti – a to su isti ljudi kojima zato može poslužiti spavaća soba, kafić s dobrim Wi-Fijem, klupica u parku i mobilni internet, ili opcija “cimerovanja” s drugom firmom.

Gdje su coworking prostori za makere, kreativce, game developere?

Ono što nedostaje na sceni i što je tržišna prilika koju je malotko ugrabio su nišni coworking prostori.

Između ostalih, svijetli primjer koji pada na pamet je CookHub. Ova coworking kuhinja gastro-poduzetnicima osigurava prostor koji ispunjava njihove vrlo specifične zahtjeve: kratkotrajno skladište, profesionalne uređaje, posuđe i pribor, mjesto za otpad, pretprostor za pakiranje i, najbitnije, HACCP standard bez kojeg ne bi mogli svoje proizvode plasirati na tržište. U svojim prostorima organiziraju i različite radionice koje su zanimljive i javnosti i “stanarima” ove coworking kuhinje.

To je koncept koji se može prenijeti na različita područja pa zašto onda nemamo prostor za makere i hardverske startupe, s 3D printerima, CNC strojevima te sitnom opremom i alatima koja bi im pomogla da sastave prve prototipe? Rijetko specijalizirano mjesto koje nudi takvo što je nekomercijalna udruga za makere Radiona, koja, među ostalim aktivnostima, daje entuzijastima prostor i alate za njihove makerske projekte te organizira različite radionice za one koji žele naučiti kako prčkati po elektronici tako da je ne razvale, već unaprijede.

Jedan takav sličan komercijalni coworking prostor za makere mogao bi nuditi napredniju opremu, a kao dodatnu vrijednost, i specijalizirane tečajeve za baratanje tom istom opremom što bi bio jedan od načina monetizacije i preduvjet za njeno korištenje. Na tom tragu mogao bi se naći i coworking prostor za developere igara koji mogu dijeliti opremu, pogotovo rijetke i skupe developerske primjerke različitih gadgeta za virtualnu stvarnost na kojima mogu testirati svoja rješenja. Iako se najavljuje jedan coworking prostor namijenjen upravo gamedev skupini u Novskoj, tek ćemo vidjeti što će se u njemu sve nalaziti.

Alternativa nišnog coworking prostora je i ona dovoljno dobro opremljena za kreativce, YouTubere, marketingaše, fotografe, videografe i druge kreatore različitih vizualnih sadržaja.

Njima bi svakako bio potreban modularni studio ili dva koji se mogu rezervirati kao soba za sastanke, green screen, osvjetljenje, potencijalno najam opreme ili računala s licencama skupljih softvera – i to zbilja nisu nečuvene stvari, a stvorile bi dodatnu vrijednost za cijeli niz kreativaca slobodnjaka, kao i manjih tvrtki. Uz to, prostor bi se sigurno mogao monetizirati kroz različite tečajeve i radionice fotografije, snimanja, montaže i sličnih aktivnosti, koje nisu bitne samo freelancerima, već i marketinškim agencijama, malim medijskim tvrtkama i svima koji ulažu u svoju marketinšku strategiju.

Iako je to niz primjera coworking prostora za koje je potrebna specifična oprema, niša ne mora nužno biti skupa. Neki tipovi specijalizacije traže još manje ulaganja u alate i opremu, a više se fokusiraju na stručnost u nekom području pa oko sebe okupljaju tvrtke i pojedince iz određenih niša. Primjer takve jedne specijalizacije je Travel HUB – Gacka 16 koji se ponudom prilagodio za turističke agencije te druge poduzetnike i radionice posvećene turizmu. Pa ipak, takvi primjeri su izuzetak, ne pravilo.

Prodajemo sunce i more svima, osim poduzetnicima i nomadima

Kako vidimo na primjerima CookHuba, Radione i PISMO inkubatora u Novskoj, specijalizirani coworking prostori zahtijevaju veća ulaganja i bolje promišljanje strategije, kao i (nešto) veće rizike pa je razumljivo zašto ih većina drugih ide linijom manjeg otpora.

Međutim, i za njih možda postoji rješenje ako se osvrnemo kako spojiti korisno sa što manjim ulaganjem, a dobrim povratom, dvije su stvari koje Hrvati znaju prodavati, bez ikakvih ulaganja – sunce i more, a uz to znaju i kukati o tome kako ne mogu produžiti turističku sezonu.

Istovremeno, sam Split ima više coworking prostora od ostatka Dalmacije zajedno, a cijela obala ne iskorištava priliku da istim tim morem i brojem sunčanih dana privuče rastuću populaciju digitalnih nomada.

Chiang Mai, Lisabon, Barcelona, Taipei, Ho Chi Minh, Ubud i Antalya samo su neki od gradova koji sunčane dane i relativno niske troškove života koriste kako bi se uspješno promovirali kao odredišta za freelancere i digitalne nomade. Ondje možete naći različite kombinacije coworking/coliving prostora kao što je Roam, koji svojim stanarima (ovaj put riječ koristimo doslovce) pruža kombinaciju usluga hotela i coworking prostora i koji privlače nomade sa svih strana svijeta.

Ali ne moramo gledati tako daleko da bismo našli coliving prostore – možemo i samo skoknuti preko granice, do vojvođanskog sela Mokrin koje je (i bez mora) dom uspješnom coworking/coliving prostoru Mokrin House.

Hrvatska, pogotovo njena obala, mogu se pohvaliti dobrom klimom, visokom razinom sigurnosti, stabilnim internetom i velikom ponudom smještaja van sezone – ali te činjenice se ne promoviraju, a svaki Hrvatski grad koji se i pojavi na ljestvicama dobrih gradova za nomade pada ispod 200. Ili 300. mjesta.

Velik je to neiskorišteni potencijal, za obalne gradove, iznajmljivače, pokretače coworking prostora i sve koji plaču zbog kratke sezone, a ne zahtijeva ulaganja u skupu opremu za makere ili kreativce, samo isto more, sunce, internet i prstohvat inicijative van Zimmer frei ili Screibtisch frei modela.

Ovaj osvrt na generične coworking prostore nastao je uz podršku A1. Nadamo se da ste ovim člankom dobili bolji uvid u prednosti i nedostatke postojeće coworking scene, a možda se i motivirali za neke nove, bolje opcije. Provjerite ponudu za poslovne korisnike, mobilne tarife krojene po vašoj mjeri, fiskalizirajte račune bez komplikacija i pronađite najnovije uređaje kako biste još jednostavnije poslovali, u coworkingu ili uredu.