Arduino. Dronovi. Processing. Biohacking. U Radioni!

Arduino. Dronovi. Processing. Biohacking. 3D pisači. U zagrebačkoj Radioni!

Arduino. Dronovi. Processing. Biohacking. 3D pisači. Ovo nisu teme na Netokraciji, niti nedodirljive tehnologije kojima se bave neki stručnjaci daleko od vas, već samo neke od brojnih radionica kojima ste se mogli i sami pridružiti u zagrebačkoj Radioni.

Radiona okuplja početnike i one tehnički potkovane.
Radiona okuplja početnike i one tehnički potkovane.

Tim Radione – koji je vrlo raznolik jer njime kolaju različite vrste tehnoloških entuzijasta, hardveraša, humanista, umjetnika, makera, elektrotehničara, glazbenika – posjetila sam jednog utorka u devet navečer, baš kada su testirali pixel stick iz vlastite izvedbe. 

Zašto pixel stick?, pitala sam, jer novinari pitaju pitanja koja počinju sa zašto. Dobila sam odgovor “Zašto ne?”, što je ujedno i lajtmotiv u tom prostoru punom lemilica, žica i ljudi s tisuću i jednom idejom kako da ih iskoriste na nove načine.

Članovi koji stoje iza ove udruge i koji osim radionica organiziraju izložbe, eksperimentalne koncerte i kampove u državi i van nje, mahom su volonteri i entuzijasti koji u prostor na zagrebačkim Krugama dolaze poslije svojih poslova kako bi se bavili onim što vole i ujedno demistificirali tehnologiju, hardver i znanost za sve pojedince koje te teme zanimaju, ali ih ujedno otpisuju jer “nisu stručnjaci”.

Krenimo otpočetka – što je Radiona?

No da ne trčim pred rudo, možda bi trebalo objasniti što Radiona zapravo jest – riječ je prvo o DIY inicijativi, a danas i udruzi, koja promiče kulturu “uradi sam” projekata vezanih uz znanost, tehnologiju i umjetnost – najčešće brišući granice između ove tri komponente.

No neka vam o tome kako je sve počelo više ispriča Deborah Hustić, projektna menadžerica i kustosica Radione.:

Službeno smo osnovani 2011. godine, kada je u zagrebačkom Studentskom centru održana radionica Artduino – vodili su je Ivan Marušić Klif, medijski umjetnik, i Igor Brkić, tada vrlo napredan student FER-a. Skupila se jezgra od nekih četrdesetak ljudi – mene su tad čak i odbili jer sam već bila na nekim radionicama!

Tada su u prostorima SC-a osnovali medijski laboratorij, koji je Deborah vodila kao aktivna blogerica, ljubiteljica DIY scene i polaznica mnogih takvih radionica u inozemstvu, kada ih kod nas još nije bilo.

3D pisače koji se u Radioni mogu koristiti sastavili su sudionici jedne od radionica.
3D pisače koji se u Radioni mogu koristiti sastavili su sudionici jedne od radionica.

Radionice su bile u srcu rada udruge otpočetka, to su i danas, a najveći su problem bila ulaganja u opremu, kaže Deborah: 

Kada ljudi čuju “uradi-sam” misle da je riječ o nečem jeftinom ili besplatnom, ali to je daleko od istine. Kupovali smo tad u opremu u Offertissimi, sami donirali, jer ne postoji ni jedna potpora koja će ti osigurati lemilice i slične nužne stvari.

Nakon dvije godine osnovali su vlastitu nevladinu udrugu,  što se pokazalo dobrom odlukom jer su na taj način, bez SC-ovog pogona, mogli konkurirati na različitim natječajima. Sada se djelomično financiraju zahvaljujući u EU fondovima i domaćim fondacijama, što im je omogućilo i da otvore svoj laboratorij na Krugama, gdje mogu doći svi zainteresirani za kulturu makera.

Tehnologija nije bauk – i nije za “nekog drugog”

Da je ekipa koja se  okuplja oko radione šarolika, dokazuje i jedan od njenih prvih članova, Tin Dožić, koji je naglasio kako je jedan od ciljeva Radione da demistificiraju tehnologiju:

Došao sam u Radionu kao student psihologije, nisam znao ni lemilicu držati i svi su me jako dobro primili. Sve su radionice bile tako zamišljene da može doći i početnik i uvijek su se i voditeljica i sami članovi trudili da pomognu novim članovima te da se sve to demistificira. Tu uvijek postoji neki strah – lemljenje, struja, hoće li me baterija spržiti? Uvijek smo to htjeli demistificirati i pokazati kako s tehnologijom možete i sami raditi. Uvijek je u podlozi popularizacija te kultura “uradi sam” jer – zašto ne?

DIY kultura ionako postoji već dugo kod nas, kažu Tin i Deborah, jer je cijeli socijalizam bio “uradi sam” period – svako kućanstvo je imalo šivaću mašinu i znalo raditi rukama. U smislu hardverskih setova, kod nas se taj trend tek odnedavno razmahao, jer se i sami setovi tek odnedavno mogu kupiti u Hrvatskoj.

Umjetnost se vraća u tehnologiju i znanost

Ni eksperimentalna glazba im nije strana, a instrumente rade sami.
Ni eksperimentalna glazba im nije strana, a instrumente rade sami.

Današnji takozvani pokret makera sve više uzima maha i zasigurno je dobra stvar što se opet radi na inovativnosti, napominju moji sugovornici, pogotovo kod djece.

Dok je donedavno kratica na svačijim usnama bila STEM, danas se ona ipak mijenja u STEAM, dodajući umjetnost u područja nužna za tehnološki i gospodarski napredak, a Deborah naglašava kako umjetnički dio iznimno bitan i u Radioni:

Da su naše izložbe rađene kao čisto tehnološki skupovi, ne bi bilo toliko publike i bilo bi upola manje zanimljivo. Stalno balansiramo između znanosti i umjetnosti, ali tako da ne bude pretjerano konceptualno, da ne ostavlja više pitanja nego odgovora. Eksponate uvijek radimo tako da posjetioci mogu imati neku interakciju s njima, nikad to nisu izlošci u staklenoj kutiji.

Moment ljudske mašte i kreativnosti lako se može povezati s tehnologijom i znanošću i tu padaju u vodu predrasude da su društveni i humanistički smjerovi beskorisni, naglašava Deborah.

Taj se stav odražava i u radionicama i izložbama koje Radiona organizira, a neki od događaja na kojima se možete i sami uvjeriti u to je radionica Earth code/Earth voice, gdje će se procesi koji se odvijaju u zemlji pretvarati u kod te audio i vizualna djela, ili pak radionica Robotika noir, gdje će se u elektronički kontekst utkati motivi iz Noir kinematografije.

Kako se uključiti?

To pitanje ima vrlo jednostavan odgovor – dođite, poručuju iz Radione. Dođite na radionice, posjetite ih na kojoj izložbi i upoznajte se s njima, uhodite ih na Facebooku, a na kraju se okuražite, javite im se i otiđite u laboratorij Radione u večernjim satima kada se ondje okupljaju njeni članovi.

I ne brinite se ako nemate tehničkih znanja tamo ste da ih steknete, a imat ćete podršku voditelja i iskusnijih kolega koji s vama dijele ljubav prema lemilicama, žicama, lampicama i raznim elektroškatuljama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Što ste propustili

Karijere

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.