Arduino. Dronovi. Processing. Biohacking. 3D pisači. U zagrebačkoj Radioni!

Arduino. Dronovi. Processing. Biohacking. 3D pisači. Ovo nisu teme na Netokraciji, niti nedodirljive tehnologije kojima se bave neki stručnjaci daleko od vas, već samo neke od brojnih radionica kojima ste se mogli i sami pridružiti u zagrebačkoj Radioni.

Radiona okuplja početnike i one tehnički potkovane.
Radiona okuplja početnike i one tehnički potkovane.

Tim Radione – koji je vrlo raznolik jer njime kolaju različite vrste tehnoloških entuzijasta, hardveraša, humanista, umjetnika, makera, elektrotehničara, glazbenika – posjetila sam jednog utorka u devet navečer, baš kada su testirali pixel stick iz vlastite izvedbe. 

Zašto pixel stick?, pitala sam, jer novinari pitaju pitanja koja počinju sa zašto. Dobila sam odgovor “Zašto ne?”, što je ujedno i lajtmotiv u tom prostoru punom lemilica, žica i ljudi s tisuću i jednom idejom kako da ih iskoriste na nove načine.

Članovi koji stoje iza ove udruge i koji osim radionica organiziraju izložbe, eksperimentalne koncerte i kampove u državi i van nje, mahom su volonteri i entuzijasti koji u prostor na zagrebačkim Krugama dolaze poslije svojih poslova kako bi se bavili onim što vole i ujedno demistificirali tehnologiju, hardver i znanost za sve pojedince koje te teme zanimaju, ali ih ujedno otpisuju jer “nisu stručnjaci”.

Krenimo otpočetka – što je Radiona?

No da ne trčim pred rudo, možda bi trebalo objasniti što Radiona zapravo jest – riječ je prvo o DIY inicijativi, a danas i udruzi, koja promiče kulturu “uradi sam” projekata vezanih uz znanost, tehnologiju i umjetnost – najčešće brišući granice između ove tri komponente.

No neka vam o tome kako je sve počelo više ispriča Deborah Hustić, projektna menadžerica i kustosica Radione.:

Službeno smo osnovani 2011. godine, kada je u zagrebačkom Studentskom centru održana radionica Artduino – vodili su je Ivan Marušić Klif, medijski umjetnik, i Igor Brkić, tada vrlo napredan student FER-a. Skupila se jezgra od nekih četrdesetak ljudi – mene su tad čak i odbili jer sam već bila na nekim radionicama!

Tada su u prostorima SC-a osnovali medijski laboratorij, koji je Deborah vodila kao aktivna blogerica, ljubiteljica DIY scene i polaznica mnogih takvih radionica u inozemstvu, kada ih kod nas još nije bilo.

3D pisače koji se u Radioni mogu koristiti sastavili su sudionici jedne od radionica.
3D pisače koji se u Radioni mogu koristiti sastavili su sudionici jedne od radionica.

Radionice su bile u srcu rada udruge otpočetka, to su i danas, a najveći su problem bila ulaganja u opremu, kaže Deborah: 

Kada ljudi čuju “uradi-sam” misle da je riječ o nečem jeftinom ili besplatnom, ali to je daleko od istine. Kupovali smo tad u opremu u Offertissimi, sami donirali, jer ne postoji ni jedna potpora koja će ti osigurati lemilice i slične nužne stvari.

Nakon dvije godine osnovali su vlastitu nevladinu udrugu,  što se pokazalo dobrom odlukom jer su na taj način, bez SC-ovog pogona, mogli konkurirati na različitim natječajima. Sada se djelomično financiraju zahvaljujući u EU fondovima i domaćim fondacijama, što im je omogućilo i da otvore svoj laboratorij na Krugama, gdje mogu doći svi zainteresirani za kulturu makera.

Tehnologija nije bauk – i nije za “nekog drugog”

Da je ekipa koja se  okuplja oko radione šarolika, dokazuje i jedan od njenih prvih članova, Tin Dožić, koji je naglasio kako je jedan od ciljeva Radione da demistificiraju tehnologiju:

Došao sam u Radionu kao student psihologije, nisam znao ni lemilicu držati i svi su me jako dobro primili. Sve su radionice bile tako zamišljene da može doći i početnik i uvijek su se i voditeljica i sami članovi trudili da pomognu novim članovima te da se sve to demistificira. Tu uvijek postoji neki strah – lemljenje, struja, hoće li me baterija spržiti? Uvijek smo to htjeli demistificirati i pokazati kako s tehnologijom možete i sami raditi. Uvijek je u podlozi popularizacija te kultura “uradi sam” jer – zašto ne?

DIY kultura ionako postoji već dugo kod nas, kažu Tin i Deborah, jer je cijeli socijalizam bio “uradi sam” period – svako kućanstvo je imalo šivaću mašinu i znalo raditi rukama. U smislu hardverskih setova, kod nas se taj trend tek odnedavno razmahao, jer se i sami setovi tek odnedavno mogu kupiti u Hrvatskoj.

Umjetnost se vraća u tehnologiju i znanost

Ni eksperimentalna glazba im nije strana, a instrumente rade sami.
Ni eksperimentalna glazba im nije strana, a instrumente rade sami.

Današnji takozvani pokret makera sve više uzima maha i zasigurno je dobra stvar što se opet radi na inovativnosti, napominju moji sugovornici, pogotovo kod djece.

Dok je donedavno kratica na svačijim usnama bila STEM, danas se ona ipak mijenja u STEAM, dodajući umjetnost u područja nužna za tehnološki i gospodarski napredak, a Deborah naglašava kako umjetnički dio iznimno bitan i u Radioni:

Da su naše izložbe rađene kao čisto tehnološki skupovi, ne bi bilo toliko publike i bilo bi upola manje zanimljivo. Stalno balansiramo između znanosti i umjetnosti, ali tako da ne bude pretjerano konceptualno, da ne ostavlja više pitanja nego odgovora. Eksponate uvijek radimo tako da posjetioci mogu imati neku interakciju s njima, nikad to nisu izlošci u staklenoj kutiji.

Moment ljudske mašte i kreativnosti lako se može povezati s tehnologijom i znanošću i tu padaju u vodu predrasude da su društveni i humanistički smjerovi beskorisni, naglašava Deborah.

Taj se stav odražava i u radionicama i izložbama koje Radiona organizira, a neki od događaja na kojima se možete i sami uvjeriti u to je radionica Earth code/Earth voice, gdje će se procesi koji se odvijaju u zemlji pretvarati u kod te audio i vizualna djela, ili pak radionica Robotika noir, gdje će se u elektronički kontekst utkati motivi iz Noir kinematografije.

Kako se uključiti?

To pitanje ima vrlo jednostavan odgovor – dođite, poručuju iz Radione. Dođite na radionice, posjetite ih na kojoj izložbi i upoznajte se s njima, uhodite ih na Facebooku, a na kraju se okuražite, javite im se i otiđite u laboratorij Radione u večernjim satima kada se ondje okupljaju njeni članovi.

I ne brinite se ako nemate tehničkih znanja tamo ste da ih steknete, a imat ćete podršku voditelja i iskusnijih kolega koji s vama dijele ljubav prema lemilicama, žicama, lampicama i raznim elektroškatuljama.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Digitalni mediji

Za Weekend u Rovinju otkrijte Berlin i Pariz, ali i sve ono što redefinira medijsko tržište

Koje su najvruće teme medijske industrije, bilo u Parizu i Berlinu, bilo u i Rovinju, u razgovoru otkrivaju direktor i programski direktor Weekend Media Festivala, Tomo Ricov i Nikola Vrdoljak.

Internet marketing

Marina Mamić: Kako su mi preoteli Facebook stranicu s 300.000 fanova

Iako joj je upit za poslovnu suradnju putem Facebooka u početku bio sumnjiv, nakon što je prevarant imao odgovor na sva njena pitanja, 'makeup' umjetnica Marina Mamić napravila je grešku koja ju je gotovo koštala sedam godina truda kojim je okupila zajednicu od 300.000 fanova.

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?