Budućnost rada: Remote za fokus, ured za kolaboraciju i kreativu!

“Dajte ljudima povjerenje, dajte im fleksibilnost. Posao će se obaviti daleko bolje ako si sami mogu organizirati vrijeme.”

Jučerašnje prijepodne proveli smo na Future of Work konferenciji gdje smo razmijenili različita iskustva, informacije te savjete o hibridnom i remote načinu rada. Za sve vas koji želite ukratko ponoviti lekcije ili saznati najbitnije ako niste sve stigli upratiti - stiže izvještaj!

Uz podršku A1 Hrvatska i Raiffeisenbank Hrvatska na Future of Work konferenciji imamo priliku čuti niz predavanja i panel rasprava, a prvi dan smo zaključili s čak 200 gledatelja uživo u prosjeku!

Program je jučer otvorio Dalibor Kovačević, Chief Security Officer u Raiffeisen banci koji nam je kroz studiju slučaja prikazao pilot projekt RBAlity kojim su dokazali da čak i u tradicionalnoj organizaciji poput banke, u svakom trenutku 60% tima može raditi na daljinu. Nakon njega Damjan Geber iz Brigade predstavio nam je istraživanje o našim novooformljenim (radnim) navikama i kako to utječe na dizajn ureda u (bliskoj) budućnosti.

Dan smo zaključili s panel raspravom “Budućnost ureda” u kojoj su se moderatorici Teni Šojer pridružili Marko Pavlović, CEO Flow and Forma; Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije pri A1 Hrvatska; Darian Škarica, CEO Delta Realityja te Filip Duvnjak, CEO Mobile Peaka i suvlasnik Wespa Spaces coworking prostora.

O čemu se sve pričalo 15. travnja na Future of Work konferenciji?

Dalibor Kovačević: “Hibridni rad je novo normalno, tko ne osigura tu mogućnost neće uspjeti i neće biti konkurentan.”

U intervjuu za Netokraciju krajem godine, Dalibor kao voditelj projekta RBAlity predstavio nam je već neke detalje kako su u Raiffeisenbank Hrvatska prihvatili nove načine rada. Kako je istaknuo i na početku svog predavanja, sam rad od doma ništa ne znači ako u tvrtki nemate uspostavljenu kulturu koja to prati.

Iako kao Chief Security Officer Dalibor naizgled nema toliko poveznica s organizacijom takvih internih procesa, već je imao priliku raditi remote i prije RBA te smatra da bi hibridni način rada trebao biti sastavni dio poslovnog svijeta. Upravo ga je ta osobna motivacija potaknula da svojoj banci kao tradicionalnoj organizaciji, pomogne ne samo prijeći na novi model privremeno, već da ga i trajno zadrži. A kako se kasnije ispostavilo, za banku sigurnost ipak jest jedan od ključnih dijelova organizacije rada na udaljeno.

Dalibor je za početak kroz teoriju sigurnosti i poslovnog kontinuiteta pri velikim događajima opisao proteklo razdoblje i kako su se mijenjale naše okolnosti rada u novom normalnom.

Nema povratka na staro. Sva ta pozitivna naučena ponašanja koja proizlaze iz potresnih situacija moramo biti spremni usvojiti i nastaviti prema njima raditi. Oni pojedinci i tvrtke koji su spremni to napraviti, oni će biti lideri u novom normalnom.

Promatrajući sve te promjene, Dalibor je napravio koncept s kojim je došao pred upravu koji je odobren, a pilot je vrlo brzo pokrenut. Ideja: da 50% zaposlenika može raditi od doma u svakom trenutku. Kojim sredstvima mogu doći do toga? Nabavom opreme za rad od doma i prilagodbom ureda. Tako su prvo osigurali zaposlenicima da imaju sve potrebno za rad dok nisu u uredu, a više malih funkcionalnih prostora u samom uredu orijentirali su na kolaboraciju, umjesto na izolaciju.

Jedna od većih promjena za njih bila je i implementacija hot deskova. Iako čest koncept u open space uredima i coworking prostorima, za RBA prilagodba na to je bila prilično zahtjevna. Ipak, na kraju su osim tih tehničkih preduvjeta za funkcionalan hibridni rad najbitniji bili oni – “meki” faktori. Odnosno povjerenje u ljude te osnaživanje timova da se samo-organiziraju, a na što su se posebno fokusirali tijekom cijelog projekta.

Ako ne date zaposlenicima svoje povjerenje, nećete ga ni dobiti nazad, ističe Dalibor, a više detalja o tome kako su izgledale pojedinosti tih prilagodbi za RBA saznajte u snimci predavanja.

Damjan Geber: “Uredi trebaju postati hubovi za kolaboraciju i kreativnost”

I globalno i lokalno, ističe Damjan Geber iz Brigade, istraživanja ukazuju – ljudima je super raditi od kuće i voljeli bi imati mogućnost rada od doma barem 2 dana u tjednu. Ipak, kako se ispostavilo do kraja prezentacije, uredi nisu ništa manje potrebni zbog toga, dapače.

U Brigadi su htjeli ući u srž tih, očiglednih podataka, i provjeriti da li im kako to može pomoći osvijestiti neke nove potrebe svih nas koji koristimo radne prostore u novim okolnostima. Napravili su dva istraživanja, jedno na početku i jedno nakon par mjeseci remote rada. Uključeno je bilo skoro 500 ispitanika, od 21 do 61 godine, dosta generacijski raznoliko, različitih struka, ali ponajviše onih iz IT industrije.

Za početak, htjeli su saznati kako su ispitanici radili prije pandemije jer su smatrali da to može dosta utjecati na to kako rad od kuće doživljavaju danas. I pokazalo se da, unatoč što većina dolazi iz agilnih i suvremenih industrija, skoro 50% njih nije uopće imalo priliku raditi od kuće. Svega 20% njih je imalo konstantu da je radilo od doma 1 dan u tjednu i svega 10% njih 2 ili više dana. Danas je situacija da smo tih 10% postali svi mi. Prosječna ocjena ispitanika o tome kako im je bilo raditi od doma na početku lockdowna bila je 3.56, no zanimljivo, nakon par mjeseci uhodavanja u nove procese, ocjena je porasla na 4.14.

Prednosti rada od doma: 3 od top 5 rezultata zapravo nemaju veze s poslom.

OK, shvatili smo da je ljudima super raditi od kuće, ali u nekim slučajevima rad iz ureda ima svoje prednosti – i ne, ne misli se tu samo na “društveni kontakt” nego na samu vrstu rada. Naime, kako ističe Damjan, naši dnevni zadaci najčešće nisu jednolični i zapravo se mogu podijeliti na one operativne i kreativne. Iako je većini draže raditi od doma, ispostavilo se kako je za 2/3 ispitanika često lakše specifične zadatke odraditi iz ureda. Kasniji podaci, o tome što su najveći nedostatci rada od doma pokazuju kako se jedan od razloga krije u izostanku fizičke kolaboracije s kolegama – gdje se najčešće dolazi do novih ideja i rješenja, pojašnjava Damjan:

Pripadnost timu, pripadnost kompaniji i neformalna komunikacija nisu samo tu da bi firma imala bolji odnos i dobar interni brending nego utječe na jako puno funkcionalnih, svakodnevnih aspekata, od ideja koje izlaze iz zacrtanih okvira, širenja znanja i pomicanja granica na zadacima, do dijeljenja iskustava i ideja između kolega različitih timova u neformalnim susretima unutar tvrtke. To se teško može dogoditi kada imamo isključivo dedicirane digitalne alate za komunikaciju.

E, sad, kako sve što su saznali implementirati u urede i nove načine rada?

  • Nadogradite i preuredite postojeće urede kako bi potaknuli interakcije i kolaboraciju zaposlenika.
  • Osim jedne velike centralne zgrade u nekoj poslovnoj zoni, razmislite o satelitskim uredima u različitim kvartovima.
  • Razmišljajte o higijeni u uredima te dizajnirajte prostore i ubuduće s tim na umu.
  • Koristite digitalne alate kako bi se bolje organizirali i planirali.
  • Efikasnost mjerite u rezultatima, a ne satima.
  • Nađite (osigurajte) prostor gdje se možete fokusirati i pustite kolege da isto tako u miru odrade svoj posao.

Više detalja o istraživanju pogledajte u snimci predavanja od 42 minute.

Ivan Skender: “Sjedišta kompanija će ostati konstanta koja nas povezuje”

Budućnost rada velikih korporacija? A1 Hrvatska je fleksibilne oblike rada prakticirao već i prije pandemije, ističe Ivan Skender. “Pandemija je samo pokazala skalu mogućnosti za nešto što prije nismo vjerovali” – da možemo svi kontinuirano raditi od doma te smo se uvjerili i da u jednoj velikoj korporaciji to može itekako dobro funkcionirati, komentira:

Vjerujem da se ne bi, kao korporacija koja ima par tisuća zaposlenih i milijune korisnika, upuštali u takav eksperiment da nas pandemija nije pogurala. S druge strane, sva istraživanja pokazuju da svi želimo iskoristiti mogućnosti remote rada. Zaposlenici otvoreno ističu da žele kombinaciju ureda i rada od doma onda kada njima to odgovara. Zato vjerujem i da će sjedišta kompanija ostati konstanta, pogledajmo i što radi Rimac, Infobip, tako je i naš A1 kampus mjesto koje nas povezuje, mjesto gdje dolazimo na brainstorminge i gdje radimo na kreativnim idejama i rješenjima, gdje dođemo popiti kavu i neformalno razgovarati.

A1 tako trenutno provodi projekt kojim žele svoj kampus dovesti na jednu novu razinu, kako bi bio u potpunosti prilagođen za kolaboracije, inovacije i kreativu.

Filip Duvnjak iz nedavno otvorenog Wespa Spaces se tako imao priliku osvrnuti i na prednosti samih coworking prostora u ovim vremenima, posebno za freelancere i manje tvrtke. To je kao prvo jednostavnost i fokus, ističe Filip referirajući se na činjenicu da coworking olakšava menadžment prostora. Naime, čišćenje, ugovaranje interneta, plaćanje režija i slični poslovi oduzimaju dragocjeno vrijeme, a coworking za svoje korisnike rješava sve te administrativne poslove kako bi imali više vremena baviti se razvojem poslovanja. Druga, ako ne i najvažnija prednost je i financijska isplativost, a treća – zajednica i potencijalni networking s ljudima koji također pokreću nešto svoje…

Nova razina pametnih ureda i virtualnih sastanaka tek nas čeka

Za kraj, okrenut ćemo se bližoj i daljoj budućnosti ureda. Marko Pavlović iz Flow and Forma, tvrtke koja razvija proptech rješenja, istaknuo je kako će povratak u urede samo značiti da ćemo moći bolje procijeniti i koliko nam ured zapravo treba. Kako znati koja aktivnost u uredu se stvarno odvija, problem je koji mnoge kopka već dugi niz godina, ne samo od pandemije, objašnjava Marko:

Da li ljudi sjede za stolovima, da li koriste sobe za konferencije, za sastanke… Često se mnogo toga rezervira, ali se na kraju dana dio toga uopće ne koristi. Realnost je mnogo drugačija od onoga što mi pretpostavljamo. Problem je u tome što nikad nismo ni mogli reći je li naša pretpostavka točna ili ne jer do sada bi se oslanjali na podatke koje bi netko zapisivao ručno.

Srećom, dodaje, tehnologija senzorike je danas postala mnogo jeftinija i pristupačnija. Senzore različitih namjena je jednostavnije nego ikad instalirati u urede, a oni omogućuju da se u realnom vremenu može pratiti kako se prostori zaista koriste. To nam može pomoći odlučivati o nizu stvari, dodaje. Primjerice, da li trebamo svaki prostor čistiti ovisno koliko se koristi, trebamo li koristiti sobu za 10 ljudi, ako će nas na kraju biti troje na sastanku i slično. Marko smatra da će ta potreba samo rasti, pogotovo pri povratku u urede.

Kako možemo pomicati granice naših očekivanja i potreba možda najbolje možemo saznati kroz primjenu virtualne odnosno mješovite stvarnosti, o čemu nam je više ispričao Darian Škarica iz Delta Realityja gdje razvijaju VR/AR/MR rješenja za različite klijente i industrije. Darian smatra da bi i bez ove “mini-apokalipse” tehnologija i dalje sve više ulazila u naše živote, pogotovo u području virtualne stvarnosti, a podijelio je s nama i kako bi to moglo izgledati u skoroj budućnosti.

Ono što VR daje nije zapravo u tom komunikacijskom aspektu koliko u samoj kolaboraciji. Zato što nam omogućava kolaboraciju u kojima imate super moći. Do sad su uvijek tvrtke u VR industriji pokušale napraviti rekreaciju pravog fizičkog svijeta, ali zašto bi radili nešto što već postoji – idemo napraviti nešto uz pomoć čega bi radili stvari koje inače ne možemo. Znači, da vi samo stavite headset na glavu, nađete se u zajedničkom prostoru sa svojim kolegama gdje možete, naprimjer, svojim rukama u prostoru upravljati s 3D objektom ili primiti ekran svog monitora, povećati ga i napisati nešto na njemu, dobaciti ga kolegi koji će nešto dodati i slično.

Bilo je tu još mnogo inspirativnih detalja i primjera, ali za sve vas koji želite znati više svakako preporučujem da pogledate panel raspravu u cijelosti! I naravno, da nam se priključite na jednako izvrsnom programu drugog dana putem Facebook Livea.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Tvrtke i poslovanje

Kontroling iliti kako urediti proces naplate prije nego pritok novca presuši

Ako niste ekonomske struke i ako se u svojoj karijeri niste susretali s podacima, izvještajima, projekcijama gotovo je sigurno kako ćete odmah kontroling povezati s kontrolom. I upravo ste upali u prvu veliku zabludu, jer kontroling je prvenstveno usmjeren na otkrivanje „bugova“ u komunikaciji i procesima.

Što ste propustili

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Netokracija Podcast

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Prikaz

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Tvrtke i poslovanje

Kako je tvrtka osnovana u socijalizmu došla na prag komercijalizacije svog prvog AI rješenja u medicini

TIS grupa do sada se gradila daleko od pozornosti šire javnosti. U međuvremenu, radili su na uvođenju SEPA-e, eura, Instant Paymentsa, surađuju s fintechima, prisutni su u velikim bankama, i s vlastitim rješenjima… Ali nijedan njihov projekt nije toliko odjeknuo kao prvi koji su napravili uz pomoć umjetne inteligencije.