Zašto studenti FOI-ja 'rasturaju' na hackathonima?

FOI-jevci ‘rasturaju’ na hackathonima (i ne bismo se čudili njihovoj pobjedi na sljedećem)

Studentski timovi s FOI-ja nedavno su odnijeli pobjede na dva hackathona - jedan od njih je FON hackathon održan u Beogradu, a drugi je Combisov try{code}catch. No, to je samo djelić pobjeda koje su timovi s ovog fakulteta zabilježili na raznim natjecanjima. To je bio povod da razgovaramo o tome kako se pripremiti za sudjelovanje u hackathonu, saznamo imaju li nekih trikova kako preživjeti 24 ili 48 sati programiranja u komadu, ali i što same FOI-jevce čini uspješnima na hackathonima.

zero_molecule
Zero Molecule nedavno je odnio pobjedu na beogradskom FON hackathonu.

Studentski tim varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike – Zero Molecule – u sastavu Danijel Vincijanović, Božidar Labaš, Denis Pavlović i David Ante Macan, uz mentora, asistenta na FOI-ju Borisa Tomaša, odnio je pobjedu na nedavno održanom beogradskom FON hackathonu, jednom od većih u ovom dijelu regije. Njihovo rješenje sastojalo se od web, iOS i Android aplikacije imena zEko, a cilj ovih rješenja je promicanje ekološke svijesti kod djece predškolske dobi, ali i ostalih grupa korisnika.

No, više od samog rješenja, ovaj put nas je zanimalo kako se FOI-jevci pripremaju za hackathone, budući da njihovim studentima ovo nije jedina takva pobjeda. Boris Tomaš, asistent na FOI-ju, koji je timu Zero Molecule bio mentor, ističe da hackathoni pružaju jedno drugačije iskustvo, zabavu i druženje s kolegama s različitih fakulteta.

Osim toga, jedno je studirati i čekati tržište rada da vidiš koliko vrijediš, dok na hackathonima studenti mogu testirati svoje vještine i znanje u ekstremnim uvjetima.

Hackathoni su jedan pravi novi sport, u kojem čak postoje i scouti/headhunteri koji traže istaknute i kvalitetne pojedince kako bi ih upoznali i eventualno zaposlili u svojoj firmi. Dokaz tome su sve češća natjecanja koja organiziraju firme (Infinum, Combis…). Naravno, u igri je i vrijedna nagrada koja je zasigurno dobar motivator za prijaviti se.

Uloga hackathon-mentora najsličnija je onoj trenera

boris_tomas_fonis
Iako trener ne može odigrati utakmicu s timom, može ga usmjeriti, voditi treninge, savjetovati, isto vrijedi i za hackathone, kaže Boris.

U razgovoru saznajem da se Boris i sam nekoliko puta natjecao te ima mnogo iskustva kako odraditi hackathon. Objašnjava da je uloga mentora najsličnija onoj trenera, iako trener ne može odigrati utakmicu s timom, može ga usmjeriti, voditi treninge i savjetovati.

Kao trener/mentor sam često bio budan zajedno s timom. Hackathon-trener je osoba koja će skoknuti i kupiti svom timu dodatni produžni kabel ili mobilni internet stick.

Timovima uvijek savjetuje nekoliko probnih hackathon treninga u tjednima prije glavnog natjecanja.

Tim se mora uskladiti i svaki član treba imati strogo definiranu ulogu. Osim treninga, studente potičem da se upoznaju s egzotičnim tehnologijama, da nauče nešto novo što bi mogli primijeniti na samom natjecanju (IoT, VR, AR, NFC, Chatbots, Speech Interaction, Computer Vision…).

Iz svog iskustva, kad je riječ o pripremama, ističe:

Prije hackathona trenirajte, upoznajte svoje članove tima, napravite set organizacijskih procedura (metodologija razvoja, project management, code tracking…) definirajte komunikaciju backend i frontend aplikacija, definirajte tehnologije koji ćete koristiti…

Zdrava hrana, vlastiti internet, backup prezentacije…

Na samom hackathonu projekt treba definirati od početka do kraja, precizno rasporediti po satima i držati se rasporeda do samog kraja. Također, potrebno je odrediti kritični put zadataka i fokusirati se na njihov razvoj, jer su oni minimum potreban za prezentaciju, kaže Boris i dodaje da je iznenađen koliko puno timova ne odrade prezentaciju do kraja te da je šteta što nakon 24 sata truda nitko ne vidi njihov rad. Osim ako se to od njih ne traži, savjetuje natjecateljima da ne gube vrijeme na kvalitetu koda, dokumentiranja i best practice arhitekturalnog dizajna. Također, ističe razradu strategije u slučaju da tim zapne s nekim zadatkom jer ponekad je bolje promijeniti fokus projekta, nego satima rješavati neki problem.

Uz to, ima i nekoliko praktičnih savjeta, poput udobne odjeće i obuće na samom hackathonu, dobrog sna prije natjecanja, konzumiranja zdrave hrane, korištenja vlastitog interneta posebno kod prezentiranja, ali i da timovi naprave backup verziju prezentacije s video screencastom svih elemenata aplikacije.

Na prezentaciji nikoga ne zanima kako radi login, stoga ne unosite korisničko ime i lozinku pred svima. U jednom slajdu navedite koje sve funkcionalnosti imate, fokusirajte se na ono što ste napravili, nemojte govoriti o onome što niste, a u demo sekciji prezentacije pokažite najzanimljivije funkcionalnosti.

U 24 sata hackathona možeš vidjeti od čega si sazdan

david_fonis
Nakon svakog hackathona na kojem sam sudjelovao, bilo da sam osvojio nešto sa svojim timom ili ne, dolazile su brojne ponude za posao ili nekakvu poslovnu suradnju, ističe David prednosti ovakvih natjecanja.

David Ante Macan, koji je sudjelovao na FON hackathonu, kaže da mu je ovo čak 9. ili 10. natjecanje. Zašto toliko često ide na njih?

U ta 24 sata možeš vidjeti “od čega si sazdan” i koliko možeš doprinijeti svojem timu. Raditi na proizvodu 24 sata trudeći se da isti bude što inovativniji i kvalitetniji nije nimalo jednostavan zadatak i nije svatko dorastao izazovu. Naravno, još jedan od benefita je samopromocija. Nakon svakog hackathona na kojem sam sudjelovao, bilo da sam osvojio nešto sa svojim timom ili ne, dolazile su brojne ponude za posao ili nekakvu poslovnu suradnju.

Govoreći o tome kako se pripremiti za natjecanje, ističe da poanta nije ‘nadrobiti što više koda unaprijed’, već da tim međusobno zna kako svaki pojedini član funkcionira. Uz to savjetuje da developeri imaju pripremljen set biblioteka koje će koristiti, templateova i slično, a dizajneri nekoliko tema, color shema i sličnih resursa koje bi mogli brzo doraditi na hackathonu, umjesto da sve idu raditi iz nule. Za više savjeta, upućuje me na blog na timskog kolege Danijela Vincijanovića.

Prema Davidu, ono što razlikuje dobrog člana tima od lošeg je to što će dobar član napraviti sve što je moguće da se određeni problem premosti, dok će loš član ostati pokoleban i produktivnost će drastično pasti. Još jedna stvar koja čini dobrog člana tima je proaktivnost – takav član će sam prepoznati gdje može pridonijeti, makar to značilo opskrbiti tim novim zalihama kave i grickalicama. A kad je riječ o uključivanju nedevelopera u tim, ističe da ne škodi imati jednu osobu koja sposobna odraditi dizajn i/ili prezentaciju rješenja. Tu govori slično kao Boris:

Svi znamo da lijep dizajn nikada ne škodi, a ponekad može drastično povećati šanse za uspjeh. Prezentacija također. Nije se jednom dogodilo da ekipa odradi vrhunski posao u 24 sata, ali na prezentaciji kiksa i to ih skupo košta. Prezentacija je pola pobjede.

Dobro se naspavajte dan prije hackathona

pobjednici_do_you_even_code
Za tim Do you even code? ovo je bio prvi zajednički hackathon, a za sudjelovanje su se odlučili iz znatiželje i novih iskustava.

S FOI-ja dolazi i pobjednički tim nedavno održanog Combisovog natjecanja try{code}catch. Pobjedu je odnio tim Do you even code? koji je predstavio sustav Travel.co namijenjen rezerviranju putovanja u paketima, uključujući odabir lokacije, prijevoza, smještaja i aktivnosti. Dean Jakovljević, član pobjedničkog tima, kaže da im je ovo bio prvi zajednički hackathon, ali se nada ne i zadnji. 🙂

Svatko od nas je bio barem na jednom hackathonu prije ovoga, tako da smo znali kako se otprilike trebamo pripremiti. Uz to, Ante Barić i Sven Vukelić već su sudjelovali zajedno na jednom natjecanju, a isto smo iskustvo imali Tino Balint i ja, što je olakšalo i rad i komunikaciju. Znali smo što kome ide bolje i lakše smo podijelili posao. Ono što osobno smatram najbitnijim za spremnost na ovu vrstu natjecanja je to da se dobro naspava dan prije.

Posebno hvali pristup i način ocjenjivanja, od toga što je žiri tijekom natjecanja čak tri puta obišao svaki tim te poslušao što imaju za reći, postavljao pitanja, davao savjete te ih usmjeravao u daljnji tijek natjecanja.

Ovo je vrlo bitno jer u samoj prezentaciji koja traje otprilike četiri minute ne stigne se pokazati sve što se radilo. Također mi se svidjelo to što je žiri bio zainteresiran za sve dijelove aplikacije, odnosno kako je aplikacija posložena “u pozadini”. Takve stvari se jednostavno ne stignu reći kroz prezentaciju, a na ovaj način su se mogle objasniti detaljno.

Neki fakulteti ulažu u sportaše, FOI u hackathone

A kako Boris, David i Dean ocjenjuju uspješnost FOI-jevih timova na hackathonima? Dean napominje da FOI, osim programiranja, ima dosta kolegija koji se bave ekonomijom i organizacijom te da takvi kolegiji zahtijevaju rad u timu i gledanje šire slike.

Dosta toga se može naučiti iz takvog načina rada, jer učimo slušati jedni druge te razmišljati kao cjelina, što je za ovakvu vrstu natjecanja vrlo bitno.

S time se slaže i David:

Dok je dobro u timu imati nekoga tko je sposoban odraditi prezentaciju, još je bolje imati nekoga tko je sposoban i razvijati aplikaciju i odraditi prezentaciju. Drago mi je vidjeti da su se silni seminarski radovi i projekti isplatili. 🙂

A kako stvari izgledaju iz mentorske perspektive? Boris naglašava da u uspjehu studenata najveću ulogu igra njihova strast i trud, a da je FOI pomoćna komponenta.

Neki fakulteti ulažu u svoje sportaše, FOI je svoju nišu pronašao u hackathonima, case study natjecanjima i e-sportovima. Trenutno radimo na stvaranju formalnog mehanizma koji bi našim “sportašima” pružio kompletnu financijsku, logističku i mentorsku podršku na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Pa kad sljedeći put čujete za neki hackathon, nemojte se iznenaditi ako FOI-jevci i na njemu odnesu pobjedu, novce i slavu. Ipak su za to – trenirali. 🙂

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Nove osobne iskaznice: Zbogom čitaču kartica, dobar dan biometriji

Iako su pametne osobne iskaznice u Hrvatsku stigle 2013., od danas nam je dostupna nova verzija s novim značajkama.

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Tehnologija

Nakon Googleovog natječaja, cilj im je pomoći izgraditi 100.000 solarnih krovova u Hrvatskoj do 2030. godine!

Nije ni bitno isticati koliko je prelazak na solarnu energiju važan, ali tko na tome radi u Hrvatskoj? ZEZ odnosno Zelena energetska zadruga koja želi pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, evo kako...

Što ste propustili

Tehnologija

Nove osobne iskaznice: Zbogom čitaču kartica, dobar dan biometriji

Iako su pametne osobne iskaznice u Hrvatsku stigle 2013., od danas nam je dostupna nova verzija s novim značajkama.

Tehnologija

Demistificirani DevOps: To je kultura tvrtke, a ne pojedinac superheroj!

Kako osigurati da operativci i programeri rade kao cjelina? Kojim metodama DevOps može pomoći srušiti nevidljivi zid između ta dva tima te što je najpotrebnije stručnjacima koji bi tu ulogu trebali preuzeti... evo jedne perspektive koja bi vam mogla dati odgovore.

Startupi i poslovanje

Riječki TORP danas je kao Rimac za električne motocikle, a sutra možda – konkurencija!

U samo pet godina mali riječki startup TORP razvio je električni motocikl svjetskog glasa, a znanja koja su stekli njegovom izradom danas prenose na niz vlastitih proizvoda za druge tvrtke.

Startupi i poslovanje

FIVE ima novi osječki ured inspiriran starim radionicama – u njemu se danas “pile i bruse” IT projekti!

Poznata agencija FIVE nedavno je otvorila novi ured u najvećem slavonskom gradu, u kojem će se koncentrirati na testiranje softvera i razvoj aplikacija.

Startupi i poslovanje

Peekator osigurao 300 tisuća eura – cilj im je britansko tržište istraživanja potrošača!

O hrvatskom startupu koji se specijalizirao za istraživanje potrošača u narednim mjesecima pa i godinama mogli bi slušati sve više. Kako su se odlučili za svoje prve investitore i kako su od pada prihoda u pandemiji došli do product-market fita, otkrivamo.

Novost

Hrvatska konačno ima “pravi” esport savez, ali kakve koristi od njega?

Velike vijesti za sve koji se u Hrvatskoj bave esportom - konačno imamo savez koji bi u skoroj budućnosti trebao biti potpuno podržan od međunarodne zajednice!