AI alati produljuju vijek trajanja programera, mijenjaju i način napredovanja u poslu
Deni Bertović, Mislav CimperšakPrivatna arhiva/Canva

AI alati produljuju vijek trajanja programera, mijenjaju i način napredovanja u poslu

Nitko više ozbiljno ne govori da će AI alati zamijeniti programere, ali tu je novo zloguko predviđanje. Inženjeri će morati postati - menadžeri!

“Mnogi od nas postali su programeri jer se pronalazimo u stvaranju. Ne upravljanju. Ne nadziranju. Stvaranju. Vlasitim rukama, vlastitim umom, vlastitim kodom. Ali taj identitet postaje upitan.

AI alati ne mijenjaju samo kako pišemo kod, oni fundamentalno mijenjaju tko smo. Posao nam se mijenja iz stvaranja u orkestriranje, iz građenja u nadziranje. Iz inženjerskog posla u nešto što sve više djeluje kao… menadžer”.

Napisala je to prije koji mjesec Annie Vella, novozelandska inženjerka-veteranka, u blog postu naslova ‘The Software Engineering Identity Crisis”. Annie je, čini se, prva javno izrekla ono što mnogi programeri osjećaju jer joj se javilo stotine programera da joj kažu kako je opisala točno ono o čemu i oni razmišljaju.

Kreativni direktori koda

AI alati danas pišu kod ‘brže, više i jače’ od bilo kojeg ljudskog programera. Bez obzira na to što mislili o kvaliteti tog koda i bez obzira na to sviđalo se to programerima ili ne. Rijetko tko više ozbiljno predviđa da će AI alati baš zamijeniti programere, ali jasno da će im se značajno promijeniti opis posla.

Umjesto da pišu kod, bavit će se arhitekturom i nadziranjem ‘timova’ AI agenata. S obzirom na to da će tim agentima trebati davati točne specifikacije što da programiraju, kako i zašto, programeri će morati početi razgovarati s krajnjim korisnicima i razumjeti biznis-logiku koja stoji iza onoga što razvijaju. Pričanje s korisnicima, sastanci, biznis – donedavno, sve riječi iz noćnih mora developera!

Neki čak predviđaju da će programeri preuzeti dio posla product managera i biti odgovorni za poslovne rezultate. Inženjeri koje je GitHub intervjuirao u svom istraživanju predviđaju da će posao programera postati posao ‘kreativnog direktora koda’.

“Manje je važno kako se gradi, a više što se gradi”

Novi programeri će svakako morati ranije početi razmišljati o arhitekturi nego trenutne i prošle generacije, komentira Mislav Cimprešak, senior developer i voditelj tima s više od 15 godina iskustva.

Kao ‘hands-on’ team lead, Mislav posljednjih godina radi upravo ono što će se uskoro očekivati od onih koji su ‘samo’ programeri – aktivno programira, ali većina vremena odlazi mu na arhitekturu, osmišljavanje proizvoda i featurea te generalnu organizaciju posla tima.

S manjim naglaskom na “kako se gradi” povećava se naglasak na “što se gradi”. Dobro je imati to razmišljanje i pogled što ranije, ali ne na štetu gomilanja tehničkog duga. Trenutni AI alati bez kontrole gomilaju dug, sam znam nekoliko programera koji zarađuju popravljajući vibe-codane aplikacije.

Iskusan inženjer za volanom

Deni Bertović, nezavisni konzultant za infrastrukturu, DevOps i platformsko inženjerstvo s 15 godina iskustva, kaže da  su mu AI alati već u praksi znatno ubrzali određene zadatke i procese, a pojedine i potpuno eliminirali te mu omogućili da se više bavi ‘high-level’ arhitekturom.

Naravno, dodaje, AI tehnologija nije savršena i – za sada – je i dalje potreban iskusan inženjer “za volanom” koji zna kako ispraviti ili usmjeriti AI agenta ili zaustaviti ako krene u potpuno krivom smjeru.

Na pitanje do kada će biti tako iskreno odgovara da je naučio kloniti se predviđanja jer je trenutno teško reći što će se dogoditi za šest mjeseci, a kamoli godinu-dvije:

U zadnjih par godina svaki puta kada sam bio skeptik i predviđao da “AI nikada neće moći…” sam uvijek, nakon određenog vremena, bio u krivu.

Zbog toga sam postao oprezan sa predviđanjem, a puno više sam otvoren za mogućnost da će AI moći preuzeti sve više i više naših svakodnevnih zadataka sa sve manje i manje zahtjeva za intervencijom

Što rade programeri dok agenti programiraju?

Mislav kaže: I dalje će pisati kod, samo s novim alatima.

Nekoć su programeri pisali kod u crno-bijelom terminalu, pa je došao syntax higlighting, pa autocomplete. Ovo je samo još jedan alat koji programer mora ovladati ako ne želi zaostati.

Naravno, proširit će se definicija toga što se smatra pisanjem koda.

Deni također navodi arhitekturu i sudjelovanje u strategiji razvoda proizvoda kao područja kojima će baviti iskusni programeri:

Smatram da će se većina programera morati okrenuti prema razumijevanju proizvoda te da će pisati high level arhitekturu i procese koje će agenti zatim izvršavati.

Za te zadatke, barem se tako čini zasad, će i dalje biti potreban iskusan injženjer koji zna određene tehničke detalje kojih product manager/owner nije svjestan.

Opis posla se mijenja, što to znači za seniore?

Zapravo, za seniore je to dobra vijest!

Njima bi, naime, AI alati mogli produljiti ‘rok trajanja’. Još prije koju godinu prevladavajuće mišljenje je bilo da se nakon sedam do deset godina programiranja mora napredovati na voditeljsku funkciju i da je nezamislivo s 57 godina biti ‘samo programer’.

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Mislav kaže da, uz promjenu opisa posla koju donose AI alati, nema više razloga da se napreduje isključivo kroz vođenje timova i predviđa više staff/principal inženjer pozicija:

Iskustvo stečeno u 20–30 godina rada je nezamjenjivo, a ljudi su najproduktivniji kada rade ono što vole.

Prije su skokovi u alatima bili manji i postupniji, pa si se mogao švercati par godina tvrdeći da je stari način jedini pravi, a onda u mirovinu. Sada se sve ubrzalo, više neće biti programera od 45+ ili 55+ godina koji ne uče aktivno.

U pomalo znanstvenofantastičnom tonu, on priželjkuje da uloga senior developera za nekih 10 godina izgleda kao u seriji The Expanse:

Tamo inžinjerka Naomi koristi engleski da daje upute brodu što da radi. U seriji je ona dobra inženjerka i programerka jer zna što se događa iza svake komande, poznaje sustave bolje od ostalih i zna interpretirati što joj brod kaže.

A što s juniorima?

Ako AI agenti, uz upute i nadzor senior inženjera mogu napravit isto što i tim juniora, zašto bi tvrtke uopće zapošljavale juniore? Slabo ili nikakvo zapošljavanje  juniora već je primjetno na domaćem tržištu rada, ali, ako ne zapošljavamo i mentoriramo juniore, tko će biti seniori za 10-15 godina?

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Deni se slaže da bi utjecaj AI alata tu mogao biti poguban:

Nažalost, u postoji velika šansa da će AI u potpunosti uništiti cijeli jedan naraštaj junior developera koji neće imati od koga preuzimati znanje. Osim ako AI agenti ne postanu značajno bolji edukatori u tom pogledu.

Mislav je optimističniji jer i na primjeru svojih kolega vidi kako uz AI alate brže uče te se lakše i brže hvataju u koštac s problemima s kojima se prije nisu susreli:

AI i mogućnost istraživanja s AI-jem im daje to samopouzdanje i to se samo može povećati.

Imam primjer developera koji je izbjegavao React prije dvije godine, a sad je u jednom popodnevu složio nadogradnju dijela sustava bez problema.

Ali, AI nije čarobni prečac do znanja i titule softverskog arhitekta:

Nedavno me profesor informatike iz srednje škole pitao što da kaže učenicima koji žele programirati što da upišu. Rekao sam da su to i dalje PMF, FER ili njima srodni fakultet.

Osnovni koncepti se moraju usvojiti i za to nema prečaca. Teško je promptati AI ako ne shvaćaš što je moguće i što se događa u pozadini. Isto tako ne možeš složiti dobru arhitekturu sustava ako ne razumiješ što je uopće moguće, a što ne.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Dario Kreštalica

    Dario Kreštalica

    01. 04. 2026. u 11:23 pm Odgovori

    Ajmo biti pragmatični i priznati, posao klasičnog programera ide u zaborav.
    Poslovi nagledanja AI agenata i komunikacija sa klijentima je očigledno da ne spada u glavni posao programera.
    Programer programira, zar ne?!

    Zasto se gase juniori?… pa jer kasnije i seniori nisu potrebni pošto AI ima tendenciju da jača i bude savršenija, jel trebamo to da crtamo nekome? Mislim da je jasno.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?