Iako je priča o Lean Startupu već dugo na sceni, kako u mekama startupa, kao što su San Francisco, Berlin, London, pa tako i u Zagrebu, mišljenja sam da ona još nije doprla do svih do kojih bi trebala. Prije koji tjedan bio sam na predavanju kojeg je o Lean Startupu organizirala jedna razvojna agencija i učinilo mi se da većina sudionika nije bila upoznata s ovim pristupom, iako smatram da bi upravo njima to znanje dobro došlo.
Ako se nalazite u startup industriji, pretpostavljam da ste barem jednom čuli nekog kako priča o tome da izrađuje Minimum Viable Product ili kraće MVP, pogotovo ako ste investitor ili poslovni anđeo. No zapravo najčešće se događa da spomenuti startup ne izrađuje MVP, već minimalni proizvod, što nikako nije isto. U svojem zadnjem članku dobio sam zanimljiv komentar vezan uz MVP, koji me je potaknuo da napišem nešto više o samom konceptu.
Ima li smisla uopće raditi poslovne planove, kad svi pričaju o Business Model Canvasu i Lean Canvasu? Možda će vam nakon što pročitate članak biti lakše dati odgovor na to pitanje. Ja ću svoj ostaviti za kraj, a ovdje želim započeti jednom tvrdnjom: Dok su za izradu poslovnog plana potrebni mjeseci, za inicijalni Lean Canvas potrebno je samo nekoliko sati, a rezultat je poprilično isti - hrpa pretpostavki koje je tek potrebno validirati.
U zadnje se vrijeme često govori o lean pristupu razvoju startupa. Mnogi timovi uspješno primjenjuju ovakav pristup, što im donosi puno koristi, a mnogi timovi tvrde da ga koriste, ali i nakon pola godine još nisu sigurni vrijedi li zaista njihova osnova pretpostavka o problemu kojeg rješavaju, odnosno, događa se da razvijaju proizvod, a nisu sigurno žele li ga uopće njihovi kupci. Dogodila se i meni slična stvar sa startupom kojeg sam pokrenuo, a koji me i naveo da istražujem više o Lean startupu. Ovo je prvi u seriji članaka, a upravo je namijenjen onima koje na neki način zanima tematika, ali i svima drugima koje bi ona mogla zanimati, bilo da imate svoj startup, razmišljate o njemu ili pak radite u nekoj većoj ili manjoj kompaniji koja razvija proizvode i konstantno vas prate izazovi kako izraditi baš ono što kupac želi.
"Bellabeat je najvrjednija kompanija u portfelju investicijskog fonda Nordic Eye. Postali su jednorog, vrijede 3,5 milijarde dolara. Prihodi u 2022. su im iznosili 525 milijuna dolara. Bellabeat već danas posluje s dobiti."
Nekontrolirano zapošljavanje, fluktuacije kadra te konačno - manjak iskustva u davanju otkaza, doveli su nas do niza loše odrađenih i komuniciranih otpuštanja. Što se moglo bolje?
